LPR ekspedicija - obilazak HE Rijeka (25.10.2011)

[Fiuman]

Ok, znači tvornica papira je tamo bila prva, pa onda spalionica smeća i elektrana koju je napajala spalionica, pa su onda staru elektranu zatvorili i sagradili novu uz tvornicu papira, a stara spalionica to je ova zgrada, i u njoj je što? uprava HE?

[Adamić]

Uprava HE Rijeka je smještena u ovoj zgradi, izgrađena je 1908 .godine. Spalionica je iza nje bila.

HE Rijeka 102-1.jpg (187.04 KiB) Pogledano 2808 puta

HE Rijeka 102-2.jpg (164.07 KiB) Pogledano 2808 puta

i to je sve od mene...

Jedva očekujem ponovno druženje, nadam se što skorijoj posjeti brani Valići.

[gost]

Projekt regulacije donjeg toka Rječine - dionice izmedu Tvornice papira i ušća.

Najprije se pristupilo čišćenju korita od nanosa. U razdoblju od 1898. do 1900. iskopano je 37 272 m3 materijala i potrošen iznos od 124 493 krune. Radove je izvelo poduzeće Melocco L. iz Budimpešte. Konačnom verzijom projekta predviđeno je korito jedinstvenoga presjeka bez ogranaka, te obvezno podizanje mostova. Novoformirano korito, širine 20 m, omeđeno je obalnim zidovima u nagibu, 0.5 m iznad visine maksimalnog vodostaja. Predviđen je i sabirni odvodni kanal položen usporedno s Rječinom, koji bi riješio problem oborinske odvodnje, te uređenje ušća produljenjem obalnog nasipa od kamenih blokova u duljini preko linije luke delte, sve do dubokih voda.
Radovi na regulaciji nastavljeni su u idućim godinama. Godine 1902., 115 metara nizvodno od stare brane Tvornice papira sagradena je nova brana. Između 1903. i 1910. podignuti su obalni zidovi uz novu riječku gradsku klaonicu i tvornicu kože "Bakarčić i Simonić", 1926. provedeno je taheometričko snimanje Rječine, a 1935. - 1936. popravljane su pregrade. Između dvaju svjetskih ratova Kraljevina Italija i Kraljevina SHS učinile su sporazum o održavanju Rječine, a 1938.-1941. obnovljeno je korito kod Grohova.
U prvoj polovici 20.st. javljaju se prve ideje o korištenju voda Rječine za proizvodnju električne energije. Prvi projekt 1903. izrađuje inženjer Pal Holfeld u doba izvedbe radova na regulaciji, a Grad Rijeka donosi i Odluku o izvođenju hidrauličkih radova vezanih uz projektiranu Hidroelektričnu centralu u Grohovu. Projekt je predviđao izgradnju brane i akumulacije iznad vodne stube br. 17, te sve druge neophodne radove kojima bi se postigao protok od 3400 litre vode u sekundi, neophodan za pokretanje turbina. Projekt je razrađivan i dopunjavan, a tražene su i ponude drugih stručnjaka, sve do 1912. i novog projekta autora Giuseppea Giordana, te trećeg, detaljno elaboriranog i najrazrađenijeg iz 1921. (Nacionalno udruženje za razvoj Elektrike iz Milana). Svim je projektima zajednička izgradnja velike akumulacije nad Grohovom. Projekt iz 1921. sintetizira sve dotadašnje, uključujući i onaj inženjera Janosa Eisingera iz 1875., te predviđa i izgradnju akumulacije izmedu izvora Rječine i Kukuljana (kapaciteta 8 000 000 m3), kako bi se i u sušnim razdobljima osigurao dostatan dotok vode do donje akumulacije (kapaciteta 200 000 m3), kao i protok kroz cijelo korito. Uz veliku centralu kod Zvira predviđena je i manja izmedu Grohova i Pašca (projekt je izradio Elektroprojekt iz Zagreba).

HE rijeka 6-1.jpg (227.46 KiB) Pogledano 2841 puta

HE rijeka 6-2.jpg (139.11 KiB) Pogledano 2841 puta

Tek je četvrti projekt hidroelektrane doživio realizaciju. Nad Grohovom, na mjestu predviđenom prethodnim planovima. godine 1966. izgrađena je velika armirano-betonska brana čime je omogućeno zadržavanje vode u akumulacijskom jezeru Valići, a od brane do turbina smještenih u elektrani kod Zvira sagrađen je tunel. Radovi su trajali do 1968., kada je hidroelektrana puštena u pogon. Premda je realizirani projekt u odnosu na onaj iz 1921. reduciran, ipak je riječ o najvećoj intervenciji u porječju. Nastankom jezera potopljeno je veliko područje izmedu Grohova i Drastina, kao i dio naselja Valići, a kako se voda zadržava u jezeru, korito od brane do Zvira znatan je dio godine bez vode. Situaciju ipak popravljaJu brojni potoci koji teku prema koritu. kao i vodne stube u čijim se slapištima zadržava voda tijekom cijele godine.

Danas se radovi na regulaciji odnose uglavnom na održavanje vodnih stuba i obala i čišćenje korita od nanosa. Velikom regulacijom srednjeg toka s početka stoljeća riješeni su najbitniji problemi, a grad više nikada nije doživio poplave prijašnjih razmjera. Drugi problem - osiguranje dostatne koiičine vode tijekom cijele godine. nije nikada riješen. U gradu se ovaj nedostatak ne osjeća, budući da Zvir, i pored sve većih kaptaža. još uvijek ima dovoljno vode te korito do ušća nikada nije suho.
Od prapovijesti do danas, naša je Mala Velika rijeka jednakom magičnom snagom privlačila stanovnike svojih obala. Danas je ona, kao nikada u svojoj prošlosti, «kroćena i višestruko iskorištena, te se ne možemo oteti dojmu kako je žrtvovana, te kako je neko drugo doba, ne tako davno, imalo više sluha za ravnotežu prirode. Ipak, svega nekoliko kilometara uzvodno, tamo gdje ljudi više ne nalaze svoj interes, priroda ponovno vlada nad davno oduzetim joj teritorijem, urastajući u ruine napuštenih mlinova, jazova i staza, stvarajući vlastitu mutaciju za stanovnike novog tisućljeća.

[Adamić]

09.05.1908. Puštena je u pogon općinska termoelektrana. Raspolagala je sa 3 kotla i 2 turboagregata i bila je prva riječka elektrana s trofaznim generatorima. Od 9. svibnja do 21. srpnja 1908. radila je TE Rijeka usporedo s postojećom termoelektranom »Ponsal«, a 21. srpnja 1908. stavljena je stara jednofazna elektrana izvan pogona i od tog dana termoelektrana »Rijeka« samostalno opskrbljuje riječko područje električnom energijom.


Zapravo ona ploča gdje piše 1907 sa zgrade termoelektrane je zapravo godina završetka izgradnje. Samo napominjem da se zna.

Zokxy kako ide povijest te temoelektrane kasnije..hoće li biti šta informacija?

[gost]

Kuha se, kuha ... zašto misliš da sam popio piće s Koblerom ...

čekam sve podatke pa ćete vidjeti kompletan post o svim TE u Rijeci sa nekim zanimljivim i neviđenim slikama koje već čekaju objavljivanje

ova TE iz 1907 - ustvari počela je raditi 1908 - je tek četvrta! Ne računajući spalionicu smeća koja se usputno koristila ... Dakle pomalo ...

[Adamić]

To zokxy , svaka informacija dobro će doći u slaganju mozaika. Tek sad vidim da u svojoj bazi nemam nijednu stariju sliku fotkanu prema našoj termoelektrani i području HE Rijeka.

[Adamić]

Kao prvo oduševljen sam Zokxyevem člankom o termoelektranama, pa ću se potruditi najzanimljivije dijelove prenijeti i ovdje da imamo ali samo ono vezano za ovo područje

Tako Rijeka već na početku 20. stoljeća ima 200 potrošača električne energije s približno 300 brojila, a već 1906. godine broj potrošača penje se na 730. Dnevno opterećenje iznosilo je danju između 150 i 200 kW, a večernje između 500 i 540 kW. U to vrijeme u Rijeci su, u ukupnom broju različitih pogonskih motora, parni strojevi sudjelovali sa 87 posto, a elektromotori samo sa 4,5 posto. Tvorničari su još uvijek davali prednost parnim strojevima, jer su oni proizvodili dva do šest puta jeftiniju energiju negoli elektromotori. No, to nije pokolebalo zagovornike električne energije. Unatoč žestokim otporima oni su se izborili za gradnju termoelektrane u sadašnjoj Vodovodnoj ulici pokraj izvora vode Zvir, kao dijela projekta kombiniranog hidro-termo postrojenja.
Ttermoelektrana kod izvora »Zvir« bi dopunjavala proizvodnju hidroelektrične energije u doba niskih protoka na izvoru Zvir gdje je bila smještena hidroelektrana. Izrađen je opširni elaborat s ekonomskom analizom, koji je pokazivao da se izgradnjom ovakvog kombiniranog postrojenja cijena električne energije može sniziti za 5 puta te da ne bi iznosila više od 0,083 krune po kWh. Ostvarivanje ovog programa ugrožavalo je mađarsko poduzeće koje se odupiralo njegovu ostvarenju pa je 1908. godine postignut sporazum s Općinskom upravom Rijeke koja je otkupila od mađarskog društva sva električna postrojenja na području grada. Projekt termoelektrane Rijeka od 2 400 kW izrađen je 1906. i odmah je odobren.

Godine 1906. počela je izgradnja nove, četvrte po redu termoelektrane u sadašnjoj Vodovodnoj ulici uz izvor »Zvir« kao dio projekta kombiniranog hidro-termo-postrojenja. Ova općinska termoelektrana puštena je u pogon 09. svibnja 1908. te je raspolagala sa 3 kotla i 2 turboagregata i bila je prva riječka elektrana s trofaznim generatorima.


Zanimljiva slika sa tri dimnjaka - lijevi TE Rijeka, desni spalionica smeća, u sredini TE u Harteri (to je već Sušak, i druga priča!)

Termoelektrana Rijeka imala je u početku 3 kotla »Babcock-Wilcox« po 300 m2 ogrjevne površine, 12 at tlaka i 300 °C pregrijane pare i 2 turboagregata "Erste Brunner- s generatorima »Ganz« po 1 500 kVA, 5 kV, 42 Hz. Razdioba električne energije provedena je sa 4 kabela 3 x 70 mm2, a razdjelna transformatorska stanica bila je smještena u TS »Volta« u petrolejskoj luci. Četiri transformatorske stanice u gradu transformirale su napon 5 kV na 2 kV i napajale postojeću kabelsku mrežu u središtu grada. Dva kabela napajala su donji dio grada, a 2 gornji dio.

Kabelska jednofazna mreža visokog i niskog napona postavljena je u središtu grada 1896. godine, ali je kao zastarjela i pogonski nesigurna postupno zamijenjena u razdoblju 1929—1937. godine odgovarajućom trofaznom kabelskom mrežom.

Od 09. svibnja do 21. srpnja 1908. radila je TE Rijeka usporedo s postojećom termoelektranom »Ponsal«, a 21. srpnja 1908. stavljena je stara jednofazna elektrana izvan pogona i od tog dana termoelektrana »Rijeka« samostalno opskrbljuje riječko područje električnom energijom.

Porast potrošnje za sedam puta u posljednjih 7 godina prije prvoga svjetskog rata, dokazao je da je elektrana uspjela niskom cijenom pridobiti potrošače koji su napustili parne, benzinske, plinske i petrolejske motore i prešli na elektromotorne pogone. Godine 1911. stavljen je u pogon jedan novi kotao, a 1912. još dva nova kotla istog proizvođača i jednakih karakteristika kao postojeći, tako da je ukupno bilo 6 kotlova, svi bez ekonomajzera. U toku 1919. i 1920. montiran je za svih 6 kotlova zajednički ekonomajzer izvan kotlovnice da bi se poboljšao stupanj iskorištenja.

Porast potrošnje električne energije uvjetovao je da se 1913. izgradi i treći turboagregat snage 1 600 kVA. Drugi agregat snage 1 500 kVA demontiran je u toku 1929. godine i na njegovo mjesto montiran je novi agregat, turbina "TOSl-Legnano" i generator »Ganz« snage 4 000 kVA.

1904. U jesen započinje gradnja spalionice, troškom od 220 tisuća kruna, na lokaciji Zvir, uređaj je pušten u rad u svibnju 1905. godine. Dnevno je prerađivao oko 25 tona smeća, bio je u pogonu sve do 31.kolovoza 1924. kada je zatvoren. Možda nelogično i ekološki neprihvatljivo ali spalionica je tada davala toplinsku i električnu energiju koju su trebale pumpe na izvoru Zvir.

Iz višegodišnjeg iskustva u pogonu utvrđeno je da se od jednog kilograma smeća moglo proizvesti, u prosjeku, 0,8 do 0,9 kg vodene pare na 10 atm, bez ikakvog dodavanja ugljena. Tijekom prvih godina rada uređaja, energija proizvedena u ovom postrojenju, koristila se u susjednom pogonu vodovoda za rad visokotlač-ne crpke kapaciteta 100 l/s i u susjednoj općinskoj klaonici za pokretanje jednog kompresora. Nakon što je termoelektrička centrala počela s radom, energija ovog postrojenja služila je za funkcioniranje pumpi same centrale.

Na uzvisinama iznad lokacije pogona, Sveta Katarina i Kozala, u međuvremenu nikla su stambena naselja, pa su stanovnici tog područja, počeli energično protestirati protiv reskog dima koji je zagađivao okruženje. To je dovelo do zatvaranja pogona koje je uslijedilo 31. kolovoza 1924. godine, a demoliranje postrojenja izvedeno je 1938., kada su zgrade namijenjene potrebama susjedne termoelektrične centrale.

Zamjena prvog agregata TE novim, kojemu je snaga bila 6000 kVA, a isporučilac »Tosi-Ganz«, obavljena je 1931. zbog povećane potrošnje i neekonomičnosti starih agregata.

Termoelektrana Rijeka trošila je engleski ugljen do rata 1914. godine, kad je uvoz bio onemogućen, te se prešlo na mješavinu kamenog ugljena iz Raše i mrkog ugljena iz Siverića, što je dalo uspješne rezultate. Sniženje cijene električne energije u Rijeci imalo je za posljedice brz porast potrošnje, što se vidi iz podataka niza karakterističnih godina:

Proizvodnja električne energije u Rijeci

Godina Godišnja proizvodnja na generatoru MWh

1908. 1 000

1909. 3479

1914. 7137

1924. 8634

1934. 14385

1940. 22997

1941. 4021

1943. 318

1945. 1530

Godine 1929. pristupilo se rekonstrukciji kabelske mreže od jednofazne na trofaznu, što je s proširenjima dovršeno 1937, kada je u potpunosti jednofazna kabelska mreža bila umrtvljena i zamijenjena novom, trofaznom.

Namjera da se uvede i električna javna rasvjeta nije mogla biti ostvarena u Rijeci sve dok riječka općina nije otkupila i plinaru. Godine 1923. uvodi se prvi put i javna električna rasvjeta. Posljednja od 600 plinskih javnih svjetiljki zamijenjena je 1939.

Od svibnja 1931. godine elektrana Rijeka napajala je čitavo područje Kvarnerske rivijere, kao i tramvaj Matulji—Opatija—Lovran, a od 01. srpnja 1932. preuzela je distribuciju električne energije. Tada je elektrana u Opatiji priključena općinskim službama Rijeke kao rezervna elektrana. U tu svrhu položeno je 1931. godine 10 km kabela 15 kV do Opatije i preko transformacije 15/5 kV prenosila se električna energija u Opatiju i Lovran. Godine 1933. i 1934. putem transformacije 15/10 kV proširena je električna mreža prema Matuljima, Jušićima do Mučića. Godine 1936. produžena je kabelska mreža 5 kV iz Opatije do Medveje.

Riječka je elektrana u razdoblju 1930—1934. godine povremeno opskrbljivala i Sušak.

Porast potrošnje, broj potrošača i vršno opterećenje dano je u slijedećoj tablici:

Potrošak GWh

Godina Broj instal. brojila Vršno opterećenje IMW Motori Rasvjeta

1909. 1395 1,2 2,8 0,6

1914. 3808 1,8 5,7 1,3

1924. 7041 2,2 7,0 1,1

1934. 14135 4,0 9,7 3,5

1938. 18805 5,5 13,7 4,1

Uprava javnih službi Rijeka — Termoelektrana Rijeka posjedovala je 1939. elektroenergetske uređaje, navedene u slijedećoj tablici :

Postrojenja termoelektrane Rijeka

Vrsta električnih Područje Rijeke Područje Kvarnerske Ukupno područje

uređaja rivijere i Matulja riječke elektrane

15 kV kabeli km 10,4 10,4

10 kV vodovi km 9,7 9,7

5 kV kabeli km 56,4 20,6 77

5 kV vodovi km 2,3 2,3

NN kabeli km 18 21 39

NN vodovi km 175 32 207

transf. stanice komada 104 41 145

brojila konn 15447 3358 18805

To su podaci posljednje godine samostalnog rada riječke termoelektrane.

Puštanjem u pogon 132 kV dalekovoda Općina (Trst)—Matulji i transformatorske stanice 132/50 kV u Matuljima te 50/15 kV transformatorske stanice u Rijeci (28. listopada 1940), čitavo opskrbno područje TE Rijeka uključeno je u sjevernotalijanski elektroenergetski sustav.

Izgrađene su i transformatorske stanice u Podlabinu 50/10 kV za napajanje Istre i rudnika Raše i TS 50/10 kV u Matuljima za željezničku ispravljačku stanicu. TE Rijeka je kao dopunska elektrana samo povremeno proizvodila električnu energiju i tako dočekala oslobođenje.

HE Rijeka 107-1.jpg (73.45 KiB) Pogledano 1811 puta

Ovdje lijepo vidimo kako je originalni natpis prekriven novim: Termoelektrana Rijeka

HE Rijeka 107-2.jpg (87.47 KiB) Pogledano 1811 puta

Nekad je uz TE bio i voćnjak!!! Danas je tu okrugla zgrada Vodovoda.

HE Rijeka 107-3.jpg (107.84 KiB) Pogledano 1811 puta

Montaža kotla

HE Rijeka 107-4 montaža kotla.jpg (118.42 KiB) Pogledano 1811 puta

HE Rijeka 107-5 natpis na kotlu1.jpg (35.65 KiB) Pogledano 1811 puta

Natpis na kotlu 1

klikni za veći prikaz

HE Rijeka 107-7 testrojarnica1page1f.jpg (113.58 KiB) Pogledano 1811 puta

Strojarnica TE Rijeka

HE Rijeka 107-8.jpg (55.27 KiB) Pogledano 1811 puta

Pogled u prošlost - lijevo zgrade TE Rijeka, desno zgrada Zvira - vodovoda

I za kraj unutrašnjost stare TE Rijeka.

HE Rijeka 107-9.jpg (123.62 KiB) Pogledano 1811 puta

HE Rijeka 107-10.jpg (135.63 KiB) Pogledano 1811 puta

Ima i tunel koji vodi ka pozadini između zgrade i brda, gdje se dopremao ugljen

----------------------------------------------------------------------------------------
Imam pitanje!
Ne razumijem baš od Nikole sliku, kad su srušena ona dva velika dimnjaka TE Rijeka i spalionice smeća? Kako vidimo to nije isti dimnjak jer je onaj stari (bez crta) srušen 1938? Od nikole slika kaže da su postojali i poslije 1945. , i na tom istom mjestu je malo drugačiji dimnjak. Više slika ovog područja dat će nam jasnije odgovore.

[gost]

HE rijeka 7-1.jpg (181.51 KiB) Pogledano 1839 puta

TE Rijeka, spalionica smeća i Zvir

HE rijeka 7-2.jpg (195.22 KiB) Pogledano 1839 puta

HE rijeka 7-3.jpg (249.46 KiB) Pogledano 1839 puta

[gost]

Reklo bi se da je ovime stavljena točka na i!
Odličan završetak teme, bravo!

zokxy, stigneš li ti i spavati?
BTW, kad ste prije obišli i onaj lift nakon tunela Stari Grad?

[nikola]

Nacrt sve govori. Pogledaj samo park! Fantastično, zokxy.