Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Titanic (02.04.1912.-15.04.1912.) i Carpathia (1903. - 1918.)

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 9850
Teme: 274
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Titanic (02.04.1912.-15.04.1912.) i Carpathia (1903. - 1918.)

Post broj:#1  PostPostao/la nikola » 15.4.2010, 13:43

Slobodan Novković

"Nepotopiva nit između Titanika i Rijeke"

Što to zajedničko imaju gradovi Belfast, Liverpool, Southampton, Cherbourg, New York i Rijeka? Svi su smješteni uz more? Točno. Svi su lučki gradovi? Tako je. No, oni imaju još jednu poveznicu od svjetskog i povijesnog značaja: Titanic! Ime koje i nakon cijelog stoljeća još uvijek izaziva emocije i podsjeća na najstrašniju mirnodopsku pomorsku katastrofu u povijesti. To je ime duboko urezano u povijest pomorstva i do danas je širom globusa postalo pojam za luksuz, veličinu, ali i propast i tragediju.

Sto to, dakle, ima Rijeka s Titanicom (kojega će se dalje namjerno pisati bez ,,k")? Taj brod nikada nije doplovio u ovaj kraj. Jasno da nije, nije doplovio niti u svoju matičnu luku Liverpool (jer nije bilo vremena zbog izuzetno kratkog roka priprema za prvo putovanje), nije nikada niti stigao u New. Ipak, grad Rijeka je i te kako povezan s potonulom nepotopivom kraljicom oceana iz 1912. iako mnogi prosječni građani u Hrvatskoj o tome pojma nemaju, a ako o tome nešto i čuju, sumnjičavo reagiraju. Svojevrsni zavjet šutnje i nespominjanja o kojem sam na početku članka govorio, u mnogome tom neznanju i pogoduje.

Ta poveznica Rijeke i Titanica zove se Carpathia. Brod srednje veličine (dugačak 170 metara, širok 20, težine 13 555 BRT-a, maksimalne brzine oko 15 čvorova ili 28 km/h), sagrađen je u brodogradilištu Wallsend Shipyard u Newcastleu. Bio je to još jedan brod iz Cunardove flote sličnih plovila, po ničemu posebnih no vrlo isplativih. Nisu, naravno, po ničemu mogli konkurirati mnogo većim i mnogo poznatijim brodovima te kompanije, Mauretaniji i Lusitaniji, koji su bili glavni konkurenti super-luksuznim brodovima White Star Linea - Olympicu i tek izgrađenom Titanicu.

rijeckaluka9.jpg
rijeckaluka9.jpg (98.22 KiB) Pogledano 16831 puta

Carpathia u riječkoj luci

Gradnja Carpathije započela je 10. rujna 1901., a dovršena je već 24. travnja 1903. Brod je porinut 6. kolovoza 1902. Carpathia je kao kraljevski putnički brod bila ovlaštena za prijevoz pošte, a uz prijevoz putnika uz ostali je teret bila predviđena za transport smrznutog mesa iz Amerike u Europu. Brod je mogao primiti 100 putnika u 1. razredu, 200 putnika u 2. razredu i čak 2000 putnika u 3. razredu. Na svoje prvo putovanje krenula je 5. svibnja 1903. iz Liverpoola prema Bostonu.

Po ničemu nije bila spektakularna, ali ipak je sudbinski predodređena za ulazak u povijest. A u povijest je igrom slučaja uvukao i Rijeku preko sedamdeset hrvatskih članova posade, koji su na njemu služili i koji su u dotada nezabilježenoj spektakularnoj akciji spašavanja uspjeli iz Atlantika izvući iscrpljene preživjele putnike i posadu Titanica. Te su osnovne činjenice vjerojatno većini stanovnika Rijeke poznate i izazivaju, vjerujem, ipak i poneki opravdani nalet ponosa.

Putnički brod Carpathia bio je vlasništvo britanske parobrodarske kompanije Cunard Line, koja je 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka - New York. Točnije, prvi Cunardov brod koji je isplovio iz Rijeke prema New Yorku bila je Aurania, 14. studenoga 1903. godine. Svaka dva tjedna jedan je brod iz Cunardove flote kretao iz Rijeke prema Americi noseći na svojim palubama iseljenike Talijane, Hrvate, pokojeg Austrijanca te Mađare u najvećem broju. Ti su polasci putničkih brodova čak postali popularni društveni događaji koji su okupljali veliki broj posjetitelja i koji bi Rijeku naprosto oživjeli svaka dva tjedna. Jasno je stoga da se mnogo naših ljudi prijavljivalo za služenje na tim plovilima Pa su stoga veliki dio posade činili hrvatski mornari. Treba ovom prilikom naglasiti da, iako razne tiskovine znaju Cerrpathiju navesti kao naš brod, a Rijeku kao matičnu luku, to baš i nije točno. Naravno da se taj brod pomalo «prisvojilo»s obzirom daje toliko godina kretao na put preko Atlantika iz Rijeke. I ja sam ponekad znao svojatati taj brod u nekim svojim člancima, no istina je drugačija: Carpathia je bila i ostala britanski brod iako su joj četvrtinu posade činili hrvatski mornari, a matična luka je uvijek bio i ostao Liverpool. Sve do početka 1. svjetskog rata iz Rijeke su put Amerike zaplovili brodovi Pannonia, Ultonia, Aurania, Slavonia, Carmania, Ivernia, Saxonia, Laconia, Franconia i, naravno, Carpathia. Prema dostupnim podacima, u razdoblju od 9 godina (1904. - 1912.) iz Rijeke je na Cunardovim brodovima otputovalo oko 300 000 iseljenika. Izbijanjem rata između Velike Britanije i Austro-Ugarske ta je linija ubrzo ukinuta, a posljednji Cunardov brod koji je napustio Rijeku bila je upravo Carpathia, 22. srpnja 1914. Nikada više Cunardovi brodovi nisu zaplovili iz Rijeke prema Americi. Iako je po završetku rata još uvijek postojao ured kompanije Cunard u Rijeci, a i poneki je još brod znao doploviti, putnički prijevoz više nije bio uspostavljen. To je bio kraj iseljeničkog prekoatlantskog prometa iz Rijeke. Carpathia je tokom rata korištena u vojne svrhe i od 1915. je služila kao brod za opskrbu na liniji New York - Liverpool. U rano jutro 17. srpnja 1918. Carpathiju je sustigla gorka sudbina. Kao najveći i vodeći brod u konvoju napala ju je njemačka podmornica U55. Tri ispaljena torpeda pogodila su svoj ciljteško oštetivši brod i ubivši pri eksploziji pet članova posade. Nakon dva i pol sata Carpathia je potonula. 275 preživjelih članova posade spasio je brod HMS Snowdrop. Olupina broda pronađena je prije nekoliko godina oko 220 km jugozapadno od Fastnet Rocka u Irskoj.

Carpathia.jpg
Carpathia.jpg (90.92 KiB) Pogledano 15690 puta

Carpathia ukrcava putnike i sprema se za polazak prema Americi

Mnogo prije, sudbina je odredila da Carpathia u četvrtak, 11. travnja 1912. napusti New York na još jednom putovanju prema Europi i Rijeci. Tri dana kasnije, u noći s 14. na 15. travnja, mirno i rutinsko putovanje pretvorilo se odjednom u dramu na Atlantiku. Iznenadni SOS-poziv s Titanica, koji je telegrafist Harold Cottam odmah proslijedio šokiranim časnicima, pretvorio je putovanje Carpathije u Rijeku u putovanje u legendu. Smireni i staloženi kapetan Arthur Rostron odmah je reagirao i promijenio kurs svoga broda prema javljenoj poziciji Titanica, oko 58 nautičkih milja sjeverozapadno. Carpathia je uspjela nakon riskantne plovidbe u punoj brzini (navedenu maksimalnu brzinu od 15 čvorova podigla je na nevjerojatnih 17 čvorova!) i u već unaprijed izgubljenoj utrci s vremenom ipak spasiti 712 promrzlih brodolomaca. 1495 putnika i članova posade izgubilo je život. Među njima i 27 hrvatskih iseljenika, koji su u Americi planirali novi život. Među spašenim putnicima bilo Je i troje Hrvata: Mara Osman-Banski iz Vagovine kod Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca kod Siska i Nikola Lulić iz Konjskog brda, Perušić.

Brod je odmah postao poznat širom svijeta, njegov kapetan i posada slavljeni gdje god su se pojavili, a i tadašnja se Fiume pojavile u svim svjetskim novinama. Među njenih 306 članova, nalazilo se i 76 hrvatskih članova posade, čiji se podvig spašavanja preživjelih s najdivnijeg i najvećeg broda do tada, cijenio i još cijeni cijeli svijet. Kao i uvijek, oni koji sve i svakog pokušavaju omalovažavati, pitat će što je tu posebno. Svaki brod bi krenuo u pomoć u toj situaciji i najnormalnija je to stvar. Tako je. No ipak, jedan Californian plutao je 19 milja udaljen od tonućeg Titanica, posada je kapetanu javila da neki brod ispaljuje rakete i na tome je ostalo. Kapetan je nastavio spavati. Tek su ujutro saznali što se dogodilo. Herojstvo posade na Carpathiji je na sreću dokumentirano do u detalj i ostaje kao primjer neviđene požrtvovnosti, odricanja i velike humanosti. Dugo bi sada trajalo navesti sve poduzete mjere i pripreme za prihvat nastradalih, ali ostaje zabilježeno da se cijela posada digla usred noći na noge i stavila se na raspolaganje. Mnogi članovi posade su tek nešto ranije završili sa svojim smjenama i mrtvi umorni se stropoštali u krevet. Kako se vijest o havariji Titanica brzo proširila Carpathijom, slobodni dio posade napustio je svoje kabine da bi pomagali kolegama u pripremama za spašavanje. Isto su tako i putnici nudili svoju pomoć. Mnogi su prepuštali čak i svoje kabine i višak odjeće da se brodolomce što kvalitetnije prihvati. Čak su tim ljudima, kojima je sve što su imali završilo na dnu Atlantika, davali i novce, kako bi se snašli prvih dana nakon dolaska u New York.

titanicsinking03carpath.jpg
titanicsinking03carpath.jpg (45.23 KiB) Pogledano 15690 puta

Spašavanje preživjelih s Titanika

Proživljena noć 15. travnja 1912. na mnoge je članove posade Carpathije emocionalno djelovala tako snažno da su ubrzo nakon tog događaja odlučili napustiti plovidbu. Drugi su pak ostali vjerni moru, ali su ih slike te noći proganjale cijeli život. Neki naši mornari su svoje dojmove prenijeli novinarima onoga doba, pa su tako ostale sačuvane izjave Josipa Desantija, Dragutina Margana, Mate Peršića, Mate Santalese i drugih. Onime što su tada pružili mogli su se ponositi, a jedini znak zahvale (uz neke manje ili veće svote novaca) bila je brončana spomen-medalja koju je svaki mornar Carpathije dobio kao znak zahvale od preživjelih žena 1- razreda s Titanica. Te male medalje sa slikom Carpathije u okruženju ledenih santa s jedne strane, te tekstom zahvale na drugoj strani, jedini su pisani spomen na taj događaj u našoj zemlji. A i oni su postali rijetki. Onih dana stiglo ih je 76 komada u Rijeku, Istru, Hrvatsku. Danas egzistiraju samo još vije sačuvane medalje - jedna se već desetljećima nalazi u Privatnom vlasništvu gospodina Fabia Juričića u Labinu, a druga je nedavno otkrivena i čuva se u gradskom muzeju u Karlovcu. O spomenicima ili bar spomen-pločama ne trebate ni pitati.

Treba li uopće spominjati da je u čast poginulih s Titanica tokom godina u mnogim zemljama postavljen veliki broj spomenika? Treba li spominjati da je i u čast Carpathjie i njene posade također tu i tamo po svijetu postavljen neki spomenik? Spomenike ili spomen-ploče za svoje žrtve s Titanica ili posadu Carpathije imaju Irska, Engleska, Amerika, Kanada, Francuska ali i zemlje poput Švicarske, Mađarske, Bugarske, Italije pa čak i Južnoafričke Republike!?

Evo jedan primjer: Arpad Lengyel, mađarski liječnik na Carpathiji, pokopan je na glavnom groblju u Budimpešti. Njegova nadgrobna ploča sadrži kratak tekst o njegovoj ulozi u katastrofi Titanica. Ništa više, niti manje od toga. Kada sam prije nekoliko godina sudjelovao na godišnjem sastanku titanikologa u Budimpešti, mnogi od sudionika su izrazili želju posjetiti taj grob, iako nije bilo planirano. Kada je nas 30-ak stiglo na grob tamo smo zatekli petoricu danskih turista kojima je pri prolazu istaknuti natpis «Carpathia» i «Titanic» privukao pažnju...

A Hrvatska?

Hrvatska je imala 30 svojih građana na Titanicu, 27 ih je poginulo, od toga njih čak 16 iz okolice Gospića, četvero iz Čazme, trojica iz Siska, trojica iz Kričine kod Bribira. Tu je j0š i 76 hrvatskih mornara na Carpathiji (hrvatske putnike na Carpathiji, kojih je naravno bilo, nisam brojao). Obična matematika nam kaže da je u katastrofi Titanica direktno ili indirektno sudjelovalo preko stotinu Hrvat, ali koga to u ovoj zemlji briga?

Priznajem, možda sam subjektivan jer se tom tematikom bavim već 25 godina ,ali ako 27 hrvatskih žrtava s Titanica i 76 hrvatskih heroja s Carpathije ne zaslužuju pa makar i poneku spomen-ploču u Gospiću, Sisku ili Rijeci, posebice Rijeci, onda je svaka daljnja riječ suvišna. Grobovi preživjelih Jalševca i Lulica nalaze se u blizini Siska i u Perušiću. Osim imena i godišta, na grobu ne postoji nikakva druga informacija, nigdje niti najmanji zapis tko su ti ljudi i da su preživjeli potonuće Titanica. Neke bi druge zemlje to razglasile na sva zvona i isticale to u obliku nekakvih spomen-obilježja. Znam, jer sam vidio.

Sigurno bi strani turisti sa zanimanjem posjetili spomenik negdje u Rijeci, gdje mogu saznati da je iz ovog grada isplovljavao brod-heroj Carpathia i da je velik broj njegovih mornara došao iz ovog grada i regije. No, Rijeka se, kao što sam na početku naveo, uklopila u trend neisticanja svoje povijesne važnosti.
No, nije to nažalost, ili na sreću, sve. Igrom slučaja, u ovom je gradu prije 10 godina pronađen desetljećima izgubljen i zaboravljen spasilački prsluk s Titanica. Sačuvao ga je član posade Carpathije, Josip Car. Nakon što je Carpathia u New Yorku iskrcala preživjele na njenim je palubama ostalo nabacano na stotine prsluka. Nitko ne zna gdje su svi ti prsluci kasnije završili. Jedan prsluk je, međutim, nakon dolaska u Rijeku 6. svibnja 1912. kao suvenir uzeo spomenuti gospodin Car. Dugo ga je držao u privatnom posjedu, sve do 1938. kada je prsluk poklonjen Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, gdje se i danas nalazi. Iz nepoznatih razloga taj je prsluk desetljeća propadao u depou ili u podrumu muzeja, zaboravljen, izgubljen. Sretna je okolnost bila što smo jednom prilikom moj kolega iz Švicarske Giinter Babler i ja u potrazi za informacijama o Carpathiji posjetili Pomorski muzej. Tom nas je prilikom dočekao kustos za pomorstvo u Pomorskom muzeju, gospodin Nikša Mendeš, koji se maglovito sjećao nekakvog prsluka i donio nam ga da ga pregledamo. Sve je ostalo povijest. Gospodin Mendeš je nakon toga prepoznao ogroman značaj predmeta pod inventarskim brojem 92 i pokrenuo stvari s mrtve točke, tako da je taj prsluk restauriran, zaštićen, spašen i danas izložen za javnost. Za to mu i u ime 12 000
stranih entuzijasta i članova mnogih Titanic-društava u svijetu mogu izreći jedno iskreno i veliko - hvala.

Dakle, spasilački prsluk s legendarnog Titanica nalazi se u Rijeci! Riječ je o originalu, bez sumnje. Autentičnost su potvrdili švicarski i njemački eksperti. Nemaju ga niti Liverpool, niti Southampton, niti Belfast - a vjerojatno bi dali sve za taj komad platna i pluta. No mi smo bili komotni i tu vrijednost držali skrivenu od očiju svijeta.

prsluk.jpg
prsluk.jpg (12.21 KiB) Pogledano 15690 puta

Na tlu Europe,postoji jedan jedini spasilački prsluk s Titanika i to u Rijeci.

Postoje još četiri takva sačuvana prsluka u SAD-u i Kanadi, ali na tlu Europe, taj peti pronađeni, jedan je jedini i on je ovdje - u Rijeci. Istini za volju, za jedan prsluk u Southamptonu se još nagađa je li s Titanica ili nije, ali ima više indicija da je pripadao brodu-blizancu Olympicu. Tako ovaj riječki ostaje jedini siguran u Europi. Znate, živim u Zagrebu pa nemam baš pregled događaja u gradu Rijeci, no neka me netko obavijesti postoji li neki gradski turistički vodič ili katalog ili ikakva informacija iz koje strani turist može saznati što je izloženo u Pomorskom muzeju? Koliko je meni poznato, ne!

Ponavljam opet i uvijek, predugo sam već godina u tome, upoznao sam vodeće svjetske stručnjake, s mnogima od njih sam u stalnom i, što me posebno raduje, prijateljskom kontaktu i redovito razmjenjujemo najnovije informacije. Upoznao sam osobno preživjelu putnicu s Titanica, Millvinu Dean i proveo dva prekrasna dana u njenom društvu. U rukama sam držao mnoge predmete s Titanica ili dijelove broda, originalna pisma putnika i razglednice, razgovarao s rođacima žrtava i preživjelih s Titanica; Zaista sam duboko involviran u sve to i baš zato znam procijeniti koju vrijednost (ne mislim na novčanu, iako je i ona pozamašna) taj spasilački prsluk ima. Tu povijesnu vrijednost Rijeka međutim nigdje ne ističe. Skoro da bih rekao da to krije. Odnos grada prema Carpathiji ostaje kakav je bio - nepromijenjen, a to znači ignorantski. Carpathia je već skoro sto godina nepotopiva riječka sramota.

A bilo bi toliko toga za predstaviti u turističke svrhe -nekadašnje pristanište Carpathije na Orlandovom gatu, spasilački prsluk, slika koju je mornar Josip Car poklonio zavjetnoj kapelici na Trsatu (on doduše na pratećem tekstu tvrdi da je preživio potonuće Titanica, ali je zapravo bio član posade na Carpathiji, op.a.), pa zatim eventualni budući spomenik Carpathiji i njenoj posadi za koji se zalažu Hrvatsko društvo Titanic i Švicarsko društvo Titanic. S tim smo prijedlogom prije dvije godine bili i u gradskom poglavarstvu. Što reći, prijedlog je bio oduševljeno prihvaćen, uvjeravalo nas se kako je to fantastična ideja i da svakako to treba ostvariti, tapšalo nas se po ramenu i obećavalo. I u međuvremenu se nije odmaklo od početka! Rijeka bi zaista mogla razviti svojevrsni Titanic-turizam, kakav već davno imaju Belfast, Southampton, Cobh i Halifax. I nema ničega morbidnoga u tome kao što neki filozofi na Internetu pametuju. Titanic je to što jest i kao takav poznat je širom svijeta i svatko tko može tu povezanost s tim brodom i događajem ističe, ili ako ima što za pokazati, i izlaže. Opet ponavljam, ako se to napravi umjereno i s dužnim poštovanjem koje taj događaj i žrtve zaslužuju.

Kako bi pojačao dojam o opravdanosti sadržaja ovoga teksta, vjerujem da će popis hrvatskih članova posade na Carpathiji biti dostojan podsjetnik na njih bar u ovoj knjizi. Nadam se da će ta imena jednog skorog dana ponosno stajati i na nekom javnom mjestu u Rijeci. Ne zaboravimo, 2012. godine širom svijeta dostojno će se obilježiti stogodišnjica katastrofe Titanica. Imam neka određena saznanja i informacije o planiranim aktivnostima za tu prigodu. Bilo bi predivno kada bi i Rijeka tu stogodišnjicu dostojno obilježila i kada bi 15. travnja 2012. negdje na Rivi, ili Delti ili bilo gdje uz more osvanuo spomenik Carpathiji i njezinoj posadi. Oni to zaslužuju zbog onoga što su učinili tog davnog 15. travnja 1912.



___________________________________________________________
Korišten materijal gosp.Slobodana Novković i kopanje po raznim internet stranicama.
Edit Adamić : stavio novi tekst , slike pustio koje jesu.
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 22224
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#2  PostPostao/la Adamić » 4.10.2010, 12:13

Godine 2012, navršit će se i stota godišnjica od tragične sudbine "nepotopivog broda".


Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Prema dosadašnjim spoznajama, postoje još četiri takva sačuvana prsluka u SAD-u i Kanadi, ali na tlu Europe taj peti pronađeni jedan je jedini i on se nalazi u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja

titanic2j.jpg
titanic2j.jpg (71.08 KiB) Pogledano 15689 puta

titanik je porinut 31. svibnja 1911. u brodogradilištu Harland and Wolff, Belfast, Sjeverna Irska
veličina titanika.jpg
veličina titanika.jpg (30.89 KiB) Pogledano 15689 puta

Dužina 269 m. , širina 28 m , visina 56 m (do vrha dimnjaka) , gaz 10.5 m, brzina 25 čvorova , kapacitet 3547 putnika

Kim CUCULIĆ

Za dvije godine navršit će se stota godišnjica tragične sudbine »Titanica«, putničkog broda koji je 14. travnja 1912. nakon sudara s ledenom santom potonuo u Atlantskom oceanu. Godine 2012. širom svijeta dostojno će se obilježiti stogodišnjica katastrofe, a svoj važan prilog mogla bi dati i Rijeka. Naime, u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja čuva se spasilački prsluk s legendarnog »Titanica«. Prema dosadašnjim spoznajama, postoje još četiri takva sačuvana prsluka u SAD-u i Kanadi, ali na tlu Europe, taj peti pronađeni, jedan je jedini i on se nalazi upravo u gradu na Rječini. Predani istraživač misterija »Titanic« Slobodan Novković, koji je o tome objavio knjige »Titanic – između povijesti i mitologije« i »Titanic – Hrvati u katastrofi stoljeća«, ističe da je prsluk bez sumnje originalan. Autentičnost su potvrdili i švicarski i njemački eksperti.

Prsluk sačuvao Josip Car

– Nemaju ga niti Liverpool, niti Southampton niti Belfast, a dali bi valjda suho zlato za taj komad platna i pluta. No, mi smo bili komotni i tu vrijednost držali skrivenu od očiju svijeta. Kada se čovjek pak osvrne na ne baš mirnu povijest naših krajeva, možda je čak i dobro da je tako bilo jer bi danas možda taj prsluk bio izložen u Rimu, Beču, Budimpešti ili Beogradu.
Spasilački prsluk s »Titanica« sačuvao je član posade »Carpathije«, Josip Car. Nakon što je »Carpathia« u New Yorku iskrcala preživjele, na njenim je palubama ostalo nabacano na stotine prsluka. Nitko ne zna gdje su svi ti prsluci kasnije nestali. Jedan je međutim, nakon dolaska u Rijeku, 6. svibnja 1912. kao suvenir uzeo spomenuti Car. Dugo ga je držao u privatnom posjedu, a zatim je prsluk 30-ih godina prošlog stoljeća darovan muzeju u Rijeci – prisjeća se okolnosti vezanih za prsluk Slobodan Novković (njegovi opširniji tekstovi o tome objavljeni su u »Sušačkoj reviji« i na http://www.morskicovik.com).
Nedavno je prsluk za spašavanje s »Titanica« bio izložen na izložbi »Po svjetskim morima«, što ga je u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci postavio Nikša Mendeš. Prsluk u ovom trenutku nije izložen za javnost i čuva se u metalnoj kutiji, omotan specijalnom tkaninom. Kad bude uređen novi postav muzeja i on će naći svoje mjesto u Odjelu povijesti pomorstva. Kako je prsluk dospio u riječki muzej, osvrnuo se Nikša Mendeš:


Konobar na »Carpathiji«

– Član posade »Carpathie« bio je i Josip Car, koji je kao spomen na taj događaj sačuvao spasilački prsluk s potonuloga broda. Brižljivo ga je čuvao, da bi ga dva desetljeća kasnije darovao tadašnjem Gradskom muzeju Sušak. Njemački proučavatelj sudbine »Titanica« Hermann Söldner objavio je popis posade broda »Carpathia«, na kojemu se doista nalazi i ime Josipa Cara. Štoviše, prema Söldnerovim istraživanjima spomenuti je prsluk jedini u Europi sačuvan prsluk s »Titanica«.
Na pomorca Josipa Cara upozorili su i istraživači Günter Bäbler i Slobodan Novković. Osamnaestogodišnji Car na brodu je »Carpathia«, koji je plovio na liniji New York-Rijeka, radio kao konobar. Tri njegova prezimenjaka – Ivan, Bartol i Ljudevit, stradali su na »Titanicu«. Kako se na »Carpathiji« nalazio velik broj spasilačkih prsluka s »Titanica«, Josip Car jedan je zadržao. Nakon Drugoga svjetskog rata, nasljeđujući građu nekadašnjeg Muzeja Hrvatskog primorja, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka došao je u posjed tog spasilačkog prsluka.

Riječka veza

Prsluk, na kojemu je bila ceduljica s već slabo vidljivim natpisom »Titanic«, bio je sačuvan, ali u lošem stanju pa je 2004. godine restauriran u Hrvatskom restauratorskom zavodu – pojasnio je Mendeš.
Poveznica Rijeke i »Titanica« upravo je »Carpathia«. Riječ je o brodu srednje veličine sagrađenom u brodogradilištu Wallsend Shipyard u Newcastleu. Bio je to još jedan brod iz Cunardove flote sličnih plovila, po ničemu posebnih, ali vrlo isplativih. »Carpathia« je kao kraljevski putnički brod bila ovlaštena za prijevoz pošte, a uz prijevoz putnika uz ostali je teret bila predviđena za transport smrznutog mesa iz Amerike u Europu.
Na svoje prvo putovanje krenula je 1903. iz Liverpoola prema Bostonu. »Carpathia« ni po čemu nije bila spektakularna, ali ipak sudbinski predodređena za ulazak u povijest. A u tu je povijest igrom slučaja usput uvukla i Rijeku, ali i više od sedamdeset hrvatskih članova posade, koji su na njoj služili i koji su u dotada nezabilježenoj spektakularnoj akciji spašavanja uspjeli iz Atlantika izvući iscrpljene preživjele putnike i posadu s »Titanica«.

SOS-poziv

Kako čitamo u tekstovima Slobodana Novkovića, sudbina je odredila da »Carpathia« 11. travnja 1912. napusti New York na još jedan put prema Europi i Rijeci. Tri dana kasnije, u noći 14./15. travnja, potpuno mirno i rutinsko putovanje pretvorilo se odjednom u dramu na Atlantiku. Iznenadni SOS-poziv s »Titanica«, koji je telegrafist Harold Cottam odmah proslijedio šokiranim časnicima, pretvorio je putovanje »Carpathije« u Rijeku u put u legendu. »Carpathia« je uspjela nakon riskantne plovidbe u punoj brzini i u već unaprijed izgubljenoj utrci s vremenom ipak spasiti promrzle brodolomce.
Među spašenim putnicima bilo je i troje Hrvata: Mara Osman-Banski iz Vagovine kod Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca kod Siska i Nikola Lulić iz Konjskog Brda, Perušić. Nažalost, poginulo je 27 hrvatskih iseljenika.
Brod »Carpathia« odmah je postao poznat širom svijeta, njegov kapetan i posada slavljeni su gdje god su se pojavili, a i tadašnja se Fiume pojavila u svim svjetskim novinama.
Među njenih 306 članova nalazilo se i 76 hrvatskih članova posade, čiji se podvig spašavanja preživjelih s najdivnijeg i najvećeg broda do tada cijenio i još cijeni diljem svijeta.
Slobodan Novković ističe i da je u čast poginulih s »Titanica« tijekom godina u mnogim zemljama postavljen veliki broj spomenika. Spomenike ili spomen-ploče za svoje žrtve s »Titanica« ili posadu »Carpathije« imaju Irska, Engleska, Amerika, Kanada, Francuska, ali i zemlje poput Švicarske, Mađarske, Bugarske, Italije, pa čak i Južnoafričke Republike. U Hrvatskoj, nažalost, to još uvijek nije slučaj.

titanic.jpg
titanic.jpg (157.75 KiB) Pogledano 15689 puta

Titanic je krenuo iz luke Southampton na svoje prvo prekooceansko putovanje 10. travnja 1912. U nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju u New York kapetan je namjerno krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanog, i time zanemario opasnost od sudara s ledenim santama. Samo četiri dana kasnije, 14. travnja 1912. godine u 23:40 Titanic se pri brzini od 22 čvora sudario sa santom leda, koja ga je i potopila u 2:40h. Titanic se prepolovio na dva dijela.

mjesto potonuća titanic.jpg
mjesto potonuća titanic.jpg (127.79 KiB) Pogledano 15689 puta

Mjesto potonuća koje je otkriveno tek 1985.



Linija Rijeka – New York

Putnički brod »Carpathia« bio je vlasništvo britanske parobrodarske kompanije Cunard Line, koja je 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka – New York. Točnije, prvi Cunardov brod, koji je isplovio iz Rijeke prema New Yorku, bila je »Aurania«, 14. studenoga 1903. godine. Svaka dva tjedna jedan je brod iz Cunardove flote krenuo iz Rijeke prema Americi, noseći na svojim palubama iseljenike Talijane, Hrvate, pokojeg Austrijanca, a u daleko najvećem broju Mađare.
Ti su polasci putničkih brodova čak postali popularni društveni događaji, koji su okupljali veliki broj posjetitelja i Rijeka je naprosto oživjela svaka dva tjedna. Jasno je stoga da se mnogo naših ljudi prijavljivalo za služenje na tim plovilima, pa su stoga veliki dio posada činili hrvatski mornari.

Rijeka ne ističe »Carpathiju«

Hrvatska je imala 30 svojih građana na »Titanicu«, 27 ih je poginulo, od toga njih čak 16 iz okolice Gospića, četvero iz Čazme, trojica iz Siska, trojica iz Kričine kod Bribira. Pa još k tome i 76 hrvatskih mornara na »Carpathiji« (bilo je i hrvatskih putnika). S obzirom na ove brojke, Slobodan Novković smatra da ti ljudi zaslužuju makar spomen-ploču u Gospiću, Sisku ili Rijeci.
– Sigurno bi strani turisti sa zanimanjem posjetili spomenik negdje u Rijeci, gdje mogu saznati da je iz ovog grada isplovljavao brod-heroj »Carpathia« i da je veliki broj njegovih mornara došao iz ovog grada i regije. Međutim, Rijeka tu povijesnu vrijednost nigdje ne ističe.
A bilo bi toliko toga za predstaviti u turističke svrhe: nekadašnje pristanište »Carpathije« na Orlandovom gatu, spasilački prsluk..., pa još eventualni budući spomenik »Carpathiji« i njenoj posadi, za koji se zalažu Hrvatsko društvo Titanic i Švicarsko Titanic Društvo. Godine 2012. u svijetu će se obilježiti stogodišnjica katastrofe »Titanica«. Imam neka određena saznanja i informacije o planiranim aktivnostima za tu prigodu. Bilo bi predivno kada bi i Rijeka tu stogodišnjicu dostojno obilježila i kada bi 15. travnja 2012. negdje na riječkoj Rivi ili bilo gdje uz more osvanuo spomenik »Carpathiji« i njezinoj posadi. Oni to zaslužuju zbog onoga što su učinili tog davnog travnja 1912.


titanicontheoceanfloor1.jpg
titanicontheoceanfloor1.jpg (55.61 KiB) Pogledano 15689 puta

titanic6.jpg
titanic6.jpg (26.6 KiB) Pogledano 15689 puta

Brod je danas u jako lošem stanju ,more i hrđa dnevno pojedu oko 300 kilograma željeza. Znastvenici prognoziraju da bi brod mogao nestati za 20 godina.

--------------------------------------------------
Ja tražim u muzeju prsluk i nisam ga mogao naći kad ono on nije ni izložen.
:roll: Tipično za našu povijest. Svi su gradovi/mjesta koji su imali veze s Titanikom iskoristili to na najbolji moguću način. Od mjesta u kojem se brod gradio pa do najbliže luke Halifax koja je transportirala sve na ovo mjesto što je bilo s tog broda. U svijetu ima preko 200 muzeja posvećenom Titaniku.


Tekst iz N.L. , slike pronađene na internetu i ubačene.
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 22224
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#3  PostPostao/la Adamić » 30.12.2010, 17:00

Nikola ubacit ću u tvoj post potpun tekst o prsluku sa Titanika jer vidim da ti nedostaju neki dijelovi. Tekst je naravno od Slobodana Novkovića. Čovjeka koji je bavi tom tematikom 25 godina i svaka mu čast na vrijednim informacijama. :čitati: :zastava: :bravo:

Ja samo želim da grad do 2012 godine kad bude obljetnica da napravi spomenik i to ne bilo kakav kao naprimjer u obliku bezvezne ploču u nekom kutku nego baš spomenik u pravom obliku statua ili neko lijepo umjetničko djelo koje asocira na taj događaj. :zastava: :slikanje: Iskoristimo svoju povijest jer malo ljudi uopće zna za taj prsluk s Titanika i da su ih naši ljudi spasili ako ništa barem bi mogli onda odati počast zbog 27 hrv.iseljenika koji su izgubili život u toj havariji . Grad troši naš novac na puno bezveznije stvari no ovo će donijeti višestruke pluseve gradu.


Ovo su samo neki od spomenika

titanicmemorialwashingt.jpg
titanicmemorialwashingt.jpg (48.44 KiB) Pogledano 15688 puta

Titanic Memorial - Washington_D.C.
30122010irska.jpg
30122010irska.jpg (113.19 KiB) Pogledano 15688 puta

Irska

gravestitanicunknownchi.jpg
gravestitanicunknownchi.jpg (81.01 KiB) Pogledano 15688 puta

Halifax -groblje , grob nepoznatog djeteta koje je poginulo u havariji i to je čak tur. atrakcija. :slikanje:

P.s. pročitajte prvi post jer je jako zanimljiv.
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 9850
Teme: 274
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#4  PostPostao/la nikola » 30.12.2010, 17:41

:bravo: Samo ti ubaci nove podatke! :zastava:
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 9850
Teme: 274
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#5  PostPostao/la nikola » 16.12.2011, 10:38

Popis putnika iz Hrvatske, Slovenije i BiH koji su kupili karte za "Titanic" pronađen u Državnom arhivu u Rijeci

Koliko je poznato, riječ je o jedinom takvom dokumentu poznatom u Hrvatskoj, a popis putnika koji se čuva u riječkom DAR-u donosi i neke nove spoznaje, pa se može reći da je u pitanju važno otkriće
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/K ... u-u-Rijeci
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Asterix
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 317
Teme: 3
Pridružen: 7.11.2011, 22:38
Lokacija: Zagreb

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#6  PostPostao/la Asterix » 16.12.2011, 10:46

Adamić napisao:Slika Irska


samo da nadopunim sa malo konkretnijim podacima
ovo je Irska, konkretnije Cobh, nekoć poznatiji pod imenom Queenstown. Ono što ga je proslavilo je da je to bila zadnja luka iz koje se Titanic otisnuo.

Za utjehu, nismo jedini kojima baština propada, pogledajte kako izgleda zadnji preostali komadić mola s kojeg se otisnuo Titanic. Stavljam samo link jer ne mogu na poslu uploadat na imageshack

ovo je mol s kojeg su se putnici otisnuli na Titanica (ne mogu vjerovati kako je zapušten ;)
DSC_6761.JPG
DSC_6761.JPG (96.48 KiB) Pogledano 16831 puta

The ring of Ireland, Dublin - Cork - Dingle 16. 8. 2011.
I gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli

Avatar korisnika
medo90
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 340
Teme: 5
Pridružen: 5.8.2011, 08:15
Lokacija: Rijeka, Drenova

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#7  PostPostao/la medo90 » 16.12.2011, 11:12

Nedavno sam bila u Pomorskom i povijesnom muzeju i mobitelom uslikala prsluk. Mogu samo reći da je na oko u jako dobrom stanju, pogledajte:

dsc001281c.jpg
dsc001281c.jpg (36.77 KiB) Pogledano 15687 puta

Znam da je slikica loše, ali to je bio samo mobitel.
Šegrtica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 22224
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#8  PostPostao/la Adamić » 16.12.2011, 13:57

VAŽNO OTKRIĆE Popis putnika iz Hrvatske, Slovenije i BiH koji su kupili karte za "Titanic" pronađen u Državnom arhivu u Rijeci
Autor: Kim Cuculić

popisputnikaizhrvatskes.jpg
popisputnikaizhrvatskes.jpg (33.52 KiB) Pogledano 15686 puta


Koliko je poznato, riječ je o jedinom takvom dokumentu poznatom u Hrvatskoj, a popis putnika koji se čuva u riječkom DAR-u donosi i neke nove spoznaje, pa se može reći da je u pitanju važno otkriće

U Državnom arhivu u Rijeci pronađen je popis austrougarskih državljana koji su kupili voznu kartu za brod »Titanic« od jedne švicarske iseljeničke agencije. Koliko je poznato, riječ je o jedinom takvom dokumentu poznatom u Hrvatskoj, a popis putnika koji se čuva u riječkom DAR-u donosi i neke nove spoznaje, pa se može reći da je u pitanju važno otkriće.

Kako nam je pojasnio ravnatelj DAR-a Goran Crnković , spomenuti popis putnika s »Titanica« nalazi se u fondu Pomorske oblasti za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci (1870-1918). Ove godine u izdanju Državnog arhiva u Rijeci i mađarskog izdavača iz Kapošvara objavljena je hrvatsko-mađarska knjiga »Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci«, koja donosi obilje zanimljivih podataka. Sjedište Pomorske oblasti bilo je u današnjoj upravnoj zgradi Luke Rijeka, a djelovanje nekadašnje Pomorske oblasti, njeno poslovanje i njezini spisi jako su vrijedni naročito zbog povijesnih izvora. U fondu se tako mogu naći dokumenti važni za povijest društvenog uređenja, za povijest grada i prosvjete, dok se na temelju njih može pratiti i ekonomsko stanje stanovništva grada, kao i masovna iseljavanja te više puta povratak iseljenika.

popisputnika.jpg
popisputnika.jpg (37.78 KiB) Pogledano 15686 puta


Hrvati na »Carpathiji«
Popis od 37 putnika pronađen u riječkom Državnom arhivu napisan je na mađarskom i njemačkom, a imena i prezimena su bez »kvačica« i ponekad krivo zapisana. Ispravno napisana imena su: Grga Čačić, Luka Čačić, Manda Čačić, Marija Čačić, Petar Čalić, Jovo Uzelac, Joso Ećimović, Jovan Dimić, Nikola Lulić, Marija Orešković, Jeka Orešković, Luka Orešković, Mate Pocrnić, Toma Pocrnić, Ivan Strilić, Bartol Čor, Ljudevit Čor, Mirko Dika, Ivan Čor, Josip Draženović, Ivan Jalševac, Jovan Stanković, Mara Osman-Banski, Ignjac Hendeković, Milan Karajić, Štefo Pavlović, Matilda Petranec, Stjepan Turčin, Ivan Markun, Franz Karum, Anna Karum, Janko Vovk, Jakob Pašič, Ćerim Balkić, Redžo Delalić, Husein Sivić i Ejdo Rekić.

»Titanic« je potonuo u noći 15. travnja 1912. nakon sudara s ledenim brijegom potonuo u Atlantskom oceanu. Među članovima posade »Titanica« Hrvata nije bilo, ali ih je na »Carpathiji«, brodu koji je spasio 716 brodolomaca s »Titanica«, bilo čak 56, i to iz Istre i Hrvatskog primorja.


Novo svjetlo
Popis putnika na »Titanicu« nađen u riječkom Državnom arhivu sada baca novo svjetlo na podatke o putnicima s područja Hrvatske, ali i Slovenije te BiH. Ukupno ih je 37. Prema popisu pronađenom u DAR-u iz Hrvatske je bilo 29 putnika, iz Slovenije četvero, a evidentirana su i četiri putnika s područja Bosne i Hercegovine. Na popisu je i Johann (Ivan) Markun iz Hrvatske, kojega nema na drugim poznatim popisima. Među spašenim putnicima bilo je i troje Hrvata: Mara Osman-Banski iz Vagovine kod Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca kod Siska i Nikola Lulić iz Konjskog Brda, Perušić. Nažalost, poginulo je 27 hrvatskih iseljenika prema dosadašnjim spoznajama, odnosno, 26 po podacima DAR-a. Na popisu su i putnici iz ondašnje Kranjske – Franz Karum, Anna Karum, Janko Vovk i Jakob Pašič, dok su s područja Bosne zabilježeni Ćerim Balkić, Redžo Delalić, Husein Sivić i Ejdo Rekić.


Pretraživanjem na internetu naišli smo na članak objavljen u travnju ove godine u »Dnevnom avazu«. Objavljeno je sjećanje Esada Rekića, koji tvrdi da je »Titanic« sa sobom odnio i njegova pradjeda Ejdu. Otišao je za Ameriku 1906. godine, vratio se 1912., kupio zemlju i krenuo opet za Ameriku. U članku se navodi da je Esad Rekić iz Bosanske Krupe praunuk Ejde Rekića iz Ostrožnice kod Bosanske Krupe koji je s još tri Bošnjaka stradao na prekooceanskom brodu »Titanic«. U knjizi »Bosniaks - America« objavljeni su detaljni podaci o četvero Bošnjaka iz Bosanske Krupe koji su žrtve najveće pomorske katastrofe. U gradiću Buchs u Švicarskoj kupili su karte za treću klasu u agenciji »Viktor Klaus Wildi«. Cijena karte za treću klasu iznosila je 285 švicarskih franaka, a prve astronomskih 4.350 dolara, današnjih 50.000 dolara.

Romansirana priča
O hrvatskim iseljenicima na »Titanicu« najviše se može doznati iz knjige »Titanic: Hrvati u katastrofi stoljeća« Slobodana Novkovića. Podatke o tim ljudima autor je prikupio tijekom sedmogodišnjeg istraživačkog rada, a u knjizi su, kroz gotovo romansiranu priču o događajima vezanim uz brod, po prvi put javnosti predstavljeni njihovi životopisi i sudbine. Sljedeće, 2012. godine, diljem svijeta obilježit će se sto godina od potonuća »Titanica«, a ovim povodom još jednom treba podsjetiti da se u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja čuva spasilački prsluk s ovog legendarnog broda. Prema dosadašnjim spoznajama, postoje još četiri takva sačuvana prsluka u SAD-u i Kanadi, ali na tlu Europe, taj peti pronađeni, jedan je jedini i nalazi se upravo u gradu na Rječini.

Spasilački prsluk s »Titanica« sačuvao je Josip Car, član posade »Carpathije«. Nakon što je »Carpathia« u New Yorku iskrcala preživjele, na njenim je palubama ostalo nabacano na stotine prsluka. Nitko ne zna gdje su svi ti prsluci kasnije nestali. Jedan je, međutim, nakon dolaska u Rijeku 6. svibnja 1912. kao suvenir uzeo spomenuti Car. Dugo ga je držao u privatnom posjedu, a zatim je prsluk 30-ih godina prošlog stoljeća darovan muzeju u Rijeci. Putnički brod »Carpathia« bio je vlasništvo britanske parobrodarske kompanije Cunard Line, koja je 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka-New York. Njemački proučavatelj sudbine »Titanica« Hermann Söldner objavio je popis posade broda »Carpathia«, na kojemu se doista nalazi i ime Josipa Cara. Osamnaestogodišnji Car na brodu je »Carpathia«, koji je plovio na liniji New York-Rijeka, radio kao konobar. U zavjetnoj kapelici na Trsatu postoji i slika koju je poklonio Josip Car. Brod »Carpathia« odmah je postao poznat širom svijeta, njegov kapetan i posada slavljeni su gdje god su se pojavili, a i tadašnja se Fiume pojavila u svim svjetskim novinama.
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
luka lik
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 282
Teme: 13
Pridružen: 9.2.2010, 20:45

Spmenik žrtvama Titanica

Post broj:#9  PostPostao/la luka lik » 19.1.2012, 23:50

Dakle svjesni smo kako je i nemali broj Hrvata bio na tom nesretnom brodu i da je nažalost svoje nesretne živote i snove skončao u ledenom moru Atlantika :cry:
Mislite li da bi Rijeka trebala dobiti spomenik žrtvama Titanica ? :ne znam:
Zadnja izmjena: luka lik; 19.1.2012, 23:55; ukupno mijenjano 1 put/a.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 22224
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Spmenik žrtvama Titanica

Post broj:#10  PostPostao/la Adamić » 19.1.2012, 23:53

Da, to imaju već neki gradovi.
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
luka lik
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 282
Teme: 13
Pridružen: 9.2.2010, 20:45

Re: Spmenik žrtvama Titanica

Post broj:#11  PostPostao/la luka lik » 20.1.2012, 00:18

To bi bilo fora postaviti na onom gatu ispred crkve gospe Lurdske i ispisati imena poginulih Hrvata

Avatar korisnika
Groff
Šta da ?
Šta da ?
 
Postovi: 25
Teme: 1
Pridružen: 19.1.2012, 21:33
Lokacija: Bakarac

Re: Spmenik žrtvama Titanica

Post broj:#12  PostPostao/la Groff » 20.1.2012, 13:26

Moje mišljenje je da ne rabi taj spomenik, onda bi tribalo spomenut saki brod kadi su nastradali ljudi, bilo pomorci ili putnici ki su bili z Hrvacke. Jedina poveznica Rike z Titanikon je da su neki mornari z Carpatije bili odavde. Hrvati putnici i preživeli z Titanika su bili z Like i sjeverne Hrvacke a ukrcali su se va sjevernoj Evropi.
Volin grad koji teče !!!

Avatar korisnika
luka lik
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 282
Teme: 13
Pridružen: 9.2.2010, 20:45

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#13  PostPostao/la luka lik » 22.1.2012, 14:19

A ne znam,mislim nije svaki brod Titanik ipak je to gotvo mitski brod i nesreća...
Pogotvo kontkest i sve to a uostalom ne bi to prvi spomenik toj tragediji

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 22224
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#14  PostPostao/la Adamić » 29.1.2012, 03:16

DILJEM SVIJETA U TIJEKU SU PRIPREME ZA OBILJEŽAVANJE 100. GODIŠNJICE POTONUĆA SLAVNOG PUTNIČKOG BRODA
»Carpathia« vezala Rijeku i »Titanic«
Možda je upravo 15. travnja 2012. datum kada bi se Rijeka mogla priključiti New Yorku i drugim gradovima povezanim s »Titanicom«. Širom svijeta priređuju se koncerti, mjuzikli, tematske ture, predavanja... Rijeka bi mogla predstaviti nekadašnje pristanište »Carpathije« na Orlandovom gatu

Piše Kim CUCULIĆ (N.l.)
Hladnoga 10. travnja 1912. isplovio je, uz zvuke glazbe i oduševljeno klicanje tisuća ljudi, iz južnoengleskog pristaništa Southampton, slavni putnički brod »Titanic« na svoju prvu plovidbu. Krenuo je na dugo putovanje – nakon međupristajanja u francuskoj luci Cherbourg i Queenstownu u Irskoj – do njujorške luke na drugoj strani Atlantskog oceana. Ondje, međutim, nikada nije bacio sidro – ovako u knjizi »Olupine zovu« Milan Varoš počinje priču o najslavnijem, »nepotopivom« parobrodu »Titanic«.
U nastojanju da osvoji »Plavu vrpcu« Atlantika, kapetan je namjerno krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanog, i time zanemario opasnost od sudara s ledenim santama. Samo četiri dana od isplovljavanja, 14. travnja u 23.40 »Titanic« se pri brzini od 22 čvora sudario sa santom leda koja ga je i potopila u 2:40 sati. Monumentalni brod prepolovio se na dva dijela. U strašnoj tragediji od 2.227 putnika i članova posade preživjelo je samo 706. Poginulo ili utopilo ih se 1.517, od toga 1.360 muškaraca te 157 žena i djece, među njima i 27 Hrvata.
U Belfastu je u svibnju prošle godine obilježeno 100 godina od porinuća ovog najpoznatijeg broda na svijetu. Nakon tri godine izgradnje u brodogradilištu Harland & Volff, »Titanic« je porinut u Belfastu, 31. svibnja 1911. godine. Ove godine, pak, diljem svijeta obilježava se stota godina od potonuća »Titanica« koji je u travnju 1912. bio najveći, najmoderniji, najluksuzniji i najbrži parobrod na svijetu. Na internetskoj stranici http://www.the-titanic.com može se naći mnoštvo podataka o samome »Titanicu«, ali i o tome na koji će način razni gradovi obilježiti 100. godišnjicu velike pomorske tragedije. Među gradovima koji priređuju različite programe su Belfast, Cobh, Southampton, Halifax i New York. Dok su neki gradovi snažno povezani s »Titanicom«, čak i oni koji nisu, uključit će se u obilježavanje stote obljetnice potonuća legendarnog broda. To bi s pravom mogla učiniti i Rijeka. Vezano uz to, zanimljivo je podsjetiti na nekoliko podataka.

Otvaranje izložbe

Krajem prošle godine pisali smo o tome da je u Državnom arhivu u Rijeci pronađen popis tada austrougarskih državljana koji su kupili voznu kartu za brod »Titanic« od jedne švicarske iseljeničke agencije. Spomenuti popis putnika nalazi se u fondu Pomorske oblasti za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci. Jedan od razloga da se i Rijeka pridruži obilježavanju 100. godišnjice je i taj što se u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja čuva spasilački prsluk s »Titanica«. Prema dosadašnjim spoznajama, postoje još četiri takva sačuvana prsluka u SAD-u i Kanadi, ali na tlu Europe, taj peti pronađeni, jedan je jedini i on se nalazi upravo u Rijeci! Ovakav prsluk nemaju ni Liverpool, ni Southampton, ni Belfast.
Podsjetimo, spasilački prsluk s »Titanica« sačuvao je Josip Car, član posade »Carpathije«. Nakon što je »Carpathia« u New Yorku iskrcala preživjele s »Titanica«, na njenim je palubama ostalo nabacano na stotine prsluka. Nitko ne zna gdje su svi ti prsluci kasnije nestali. Jedan je, međutim, nakon dolaska u Rijeku kao suvenir uzeo spomenuti Car. Dugo ga je držao u privatnom posjedu, a zatim je prsluk 30-ih godina prošlog stoljeća darovan muzeju u Rijeci. Prsluk je danas izložen u muzejskoj zbirci Odjela za povijest pomorstva Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Voditelj zbirke Nikša Mendeš upoznao nas je s planovima riječkog Pomorskog muzeja vezanim uz stotu godišnjicu potonuća »Titanica«:
– Za 15. travnja ove godine, koji se na nekoliko mjesta u svijetu obilježava kao spomen-dan, planiramo otvaranje izložbe u izložbenom prostoru našeg muzeja, kao i tiskanje pratećeg kataloga. Naglasak izložbe bit će na ljudima iz Primorja, Gorskog kotara, Like i Istre, od kojih su neki bili putnici na »Titanicu« a neki članovi posade »Carpathije«. Više prostora posvetit ćemo i našim putnicima koji su se uspjeli spasiti, a bit će ispričane i priče članova obitelji poginulih i što su sve proživljavali nakon tragedije. Dio izložbe bavit će se općenito putovanjima iz Rijeke u Ameriku, odnosno iseljavanjem naših ljudi od kraja 19. stoljeća do početka Prvog svjetskog rata. Prisjetit ćemo se i Josipa Cara, za kojega smo otkrili da je umro u Argentini. Osim prsluka za spašavanje s »Titanica« izložit ćemo i neke druge predmete koje ćemo posuditi iz drugih ustanova i od pojedinaca. Između ostalog, bit će izložene i dvije spomen-medalje koje su dobili članovi posade »Carpathije«. Među izlošcima naći će se i brodski jelovnik, razglednice koje su poslane s »Titanica« i »Carpathije«, dijelovi posuđa i slično. U pripremi izložbe surađujemo s inozemstvom i drugim institucijama iz Hrvatske, poput Državnog arhiva u Rijeci i Muzeja grada Rijeke – upoznao nas je Mendeš.

Put u legendu

U Kapeli zavjetnih darova Trsatskoga svetišta čuva se i zavjetni kolaž parobroda »Titanic«, koji je također darovao već spomenuti Josip Car. Zavjetna slika »Titanica« sastavljena je od dviju tiskanih slika do kojih je autor vjerojatno došao putem dnevnog ili tjednog tiska. Gornja se slika sastoji od više manjih sličica, od kojih najveća prikazuje čamac za spašavanje s napola potonulim parobrodom u pozadini. Na ostalim se sličicama nalaze još i prikazi telegrafista parobroda »Carpathije« te ovalni medaljon s prikazom kapetana Smitha. Na donjoj, nešto većoj slici, prikazani su posljednji trenuci parobroda i dva preživjela brodolomca na prevrnutoj brodici za spašavanje kako se bore za život. U desnom donjem kutu naknadno je nalijepljen ovalni papirić s vijencem osušenih grančica i crnim križem u sredini, a zavjetni je zapis ispisan pisaćim strojem, crvenom bojom, na komadiću papira umetnutom pod staklo kojim je zaštićen zavjetni dar (opis iz članka Helene Miljević).
Najvažnija poveznica Rijeke i »Titanica« je »Carpathia«. Riječ je o brodu srednje veličine sagrađenom u brodogradilištu Wallsend Shipyard u Newcastleu. Kako čitamo u tekstovima hrvatskog titanikologa Slobodana Novkovića, sudbina je odredila da »Carpathia« 11. travnja 1912. napusti New York na još jedan put prema Europi i Rijeci. Tri dana kasnije, u noći s 14. na 15. travnja, potpuno mirno i rutinsko putovanje pretvorilo se odjednom u dramu na Atlantiku. Iznenadni SOS-poziv s »Titanica«, koji je telegrafist Harold Cottam odmah proslijedio šokiranim časnicima, pretvorio je putovanje »Carpathije« u Rijeku u put u legendu. »Carpathia« je uspjela nakon riskantne plovidbe u punoj brzini i u već unaprijed izgubljenoj utrci s vremenom ipak spasiti promrzle brodolomce.

5.000 predmeta na aukciji

Više od 5.000 predmeta izvađenih iz olupine »Titanica« bit će ponuđeno na aukciji 15. travnja ove godine u New Yorku. Premier Exhibitions je 2007. procijenio predmete na 189 milijuna dolara. Predsjednik te tvrtke rekao je da se nadaju kupcu koji će oživjeti kolekciju i mjesto potonuća. 3D verzija filma »Titanic« Jamesa Camerona počet će se prikazivati u SAD-u i Kanadi 6. travnja.

Centar »Titanic« u Belfastu

U Belfastu bi ovog proljeća trebao biti otvoren tematski centar »Titanic«, koji se najavljuje kao senzacionalna turistička atrakcija. Centar se gradi na mjestu s kojeg je najpoznatiji brod na svijetu porinut u more 1911. godine. U turističkim uredima Belfasta već trljaju ruke jer se predviđa da će centar koji je ujedno i muzej, a ima i halu za vjenčanja te posebna gala događanja, postati velika atrakcija i utjecati na razvoj turizma.
Centar ima nekoliko katova, a kroz nekoliko galerijskih prostora i interaktivne izložbe nudi i svojevrsno putovanje kroz industrijsku prošlost Belfasta. Putem slika, zvukova, mirisa i priča vezanih uz brodogradilište i »Titanic« kao najčuveniju kreaciju, ovaj velebni centar evocira jednu svjetsku priču na suvremen način. Neće izostati ni tematski suveniri.

Spomenik na Rivi

Brod »Carpathia« odmah je postao poznat širom svijeta, njegov kapetan i posada slavljeni su gdje god su se pojavili, a i tadašnja se Fiume pojavila u svim svjetskim novinama. Među njenih 306 članova nalazilo se i 76 hrvatskih članova posade, čiji se podvig spašavanja preživjelih s najdivnijeg i najvećeg broda do tada cijenio i još cijeni diljem svijeta. Slobodan Novković ističe i da je u čast poginulih s »Titanica« tijekom godina u mnogim zemljama postavljen veliki broj spomenika. Spomenike ili spomen-ploče za svoje žrtve s »Titanica« ili posadu »Carpathije« imaju Irska, Engleska, Amerika, Kanada, Francuska, ali i zemlje poput Švicarske, Mađarske, Bugarske, Italije, pa čak i Južnoafričke Republike.
Možda je upravo 15. travnja 2012. datum kada bi se i Rijeka i Hrvatska mogle priključiti Belfastu, New Yorku i drugim gradovima i zemljama povezanim s »Titanicom«. Za tu prigodu širom svijeta priređuju se koncerti klasične glazbe, mjuzikli, tematske ture, predavanja, putovanja na »Titanicovoj« ruti i slično. Sve to, naravno, ima i svoju turističku pozadinu. Rijeka bi, recimo, u turističke svrhe mogla predstaviti nekadašnje pristanište »Carpathije« na Orlandovom gatu. Koliko je poznato, »Carpathia« je od 1905. godine redovito isplovljavala iz Rijeke, s tadašnjega Rudolfova gata (danas Orlandov gat). Za eventualni budući spomenik »Carpathiji« i njenoj posadi zalažu se Hrvatsko društvo Titanic i Švicarsko Titanic društvo. Negdje na riječkoj Rivi ili bilo gdje uz more mogao bi, na primjer, osvanuti spomenik »Carpathiji« i njezinoj posadi. Oni to zaslužuju zbog onoga što su učinili tog davnog travnja 1912. godine – smatraju domaći titanikolozi.
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 22224
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#15  PostPostao/la Adamić » 21.2.2012, 18:29

Jedna zanimljiva vijest vezana za Titanic. To mogu samo osobe koje imaju veliko "srce".

Kavaliru s Titanica posthumno odlikovanje 100 godina poslije
Autor : HINA
titanicatsouthamptondoc.jpg
titanicatsouthamptondoc.jpg (58.99 KiB) Pogledano 15682 puta


Za vrijeme brodoloma Titanika 36-godišnji Rene Jacques Levy prepustio je svoje mjesto u čamcu za spašavanje jednoj od putnica na brodu, ostavši na njegovoj palubi

Francuski kemičar koji je svojedobno putovao Titanikom i koji je u brodolomu nestao, prepustivši svoje mjesto u čamcu za spašavanje jednoj putnici, bit će postumno odlikovan, sto godina nakon njegova odvažnog, kavalirskog poteza.

Za vrijeme brodoloma Titanika 36-godišnji Rene Jacques Levy prepustio je svoje mjesto u čamcu za spašavanje jednoj od putnica na brodu, ostavši na njegovoj palubi, piše u ponedjeljak u priopćenju britanske znanstvene udruge Royal Society of Chemistry, koja će ga odlikovati.

Odlikovanje će primiti netko od Levyjevih potomaka, a bit će mu uručeno u travnju.

Zahvaljujući arhivskim zapisima doznalo se za sudbinu mladoga kemičara Levyja, rođenog u Nancyju 1875., koji je u Kanadu emigrirao 1903. zajedno sa suprugom i troje djece. U Europu se vratio 1912. kako bi prisustvovao jednome pogrebu, nakon čega se ukrcao u Titanik da bi se vratio obitelji.

"U povodu obilježavanja stogodišnjice potonuća Titanika, smatrali smo da bi bilo prikladno na ovaj način pozdraviti odvažnost jednoga od naših kolega", rekao je predsjednik Royal Society of Chemistry David Phillips.

Slavni putnički brod Titanik potonuo je nakon sudara sa santom leda na sjevernom Atlantiku 15. travnja 1912., na svom prvom putovanju. U nesreći je poginulo 1517 putnika i članova posade
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Pomorstvo

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 5 gostiju