Adria parobrodarsko društvo (1882.)

Post broj:**#16** Postao/la **Vežičanka** » 30.4.2018, 12:28

Ovako je društvo Adria oglašavalo svoje linije i brodove u veljači 1894. godine. Ima nešto brodova koji nisu bili u vlastništvu Adrie nego su bili u najmu.

: kretanje brodova Adria 1894 veljača.jpg (303.47 KiB) Pogledano 15650 puta

Post broj:**#17** Postao/la **Vežičanka** » 10.5.2018, 11:44

PAROBROD BUDA

: parobrod Buda.jpg (86.95 KiB) Pogledano 15596 puta

O PAROBRODU

Parobrod Buda izgrađen je u Engleskoj, u brodogradilištu Neptune, Low Walker .
Ime je dobio po mađarskom gradu Budimu (mađarski se kaže Buda), danas dio Budimpešte.
Bio je to putničko-teretni parobrod sa smještajem za 20 putnika prve klase.
Porinuće je obavljeno 27. lipnja 1902.
Dimenzije: 230 x 33,1 x 12,4 stopa
Nosivost 1175 grt, 714 nrt
http://www.tynebuiltships.co.uk/B-Ships/buda1892.html

Parobrod Buda plovio je na pruzi iz Rijeke i Trsta do talijanskih i španjolskih luka. Početkom 1902. god. otvorena je linija za Sjevernu Afriku koju je preuzeo zajedno sa sestrinskim parobrodom Arpadom.
Najčešće je prevozio generalni teret.

parobrod Buda u luci Oran 1902.:

: parobrod Buda u luci Oran 1902.jpg (117.7 KiB) Pogledano 15596 puta

KAKO JE STRADAO PAROBROD BUDA

Kao i u većini slučajeva u to doba, za katastrofu parobroda uzrok je bila gusta magla.
Buda je otplovio 22. travnja 1902. godine u sedam sati navečer iz španjolske luke Malaga sa teretom kave, kakaa i vina.
Cilj je bio luka Oran u Alžiru, gdje su trebali stići slijedećeg dana oko tri sata poslijepodne.
Na brodu je bilo 46 osoba – 28 članova posade i 18 putnika. Jedna od putnica bila je i Isabella Crenneville, supruga grofa Crennevilla, austro-ugarskog konzula u Maroku. Osim nje na brodu je bilo još otmjenih putnika.
Parobrodom je zapovijedao kapetan Rukavina. Prvi časnik bio je Šepić, drugi časnik Glavan.
Strojem su upravljali prvi strojar Rusić i drugi strojar Kodrmac.

na palubi parobroda Buda 1902.:

: na palubi parobroda Buda 1902.jpg (131.25 KiB) Pogledano 15596 puta

Te noći spustila se gusta magla. Buda je plovio oprezno i sporo, ali unatoč tome, ujutro 23. travnja 1902., oko 2,30 sati, došlo je do tragedije. Nizozemski parobrod Ariadne snažno je udario u parobrod Buda otvorivši mu veliku rupu na desnom boku.

Posada parobroda Bude, brzo je i bez panike započela spašavanje. Parobrod je imao četiri čamca. Prvi čamac pod zapovjedništvom drugog časnika ukrcao je dva putnika, dva ložača, kadeta stroja i tri mornara. Svi su se prekrcali na parobrod Ariadne. Ista barka vratila se ukrcati groficu Crenneville, još tri putnika i noštroma.
Druga barka pod zapovjedništvom strojara Rusića spasila je tri putnika i petoro članova posade.
Treća barka kojom je zapovijedao strojar Kodrmac prevezla je dva putnika i petoro članova posade.
Posljednji je brod napustio kapetan Rukavina u četvrtoj barci koja je ukrcala preostale putnike i posadu, ukupno petnaest osoba.

kapetan Rukavina-zapovjednik parobroda Buda, 1902. god.:

: kapetan Rukavina-zapovjednik parobroda Buda.jpg (61.74 KiB) Pogledano 15596 puta

Na sreću parobrod Buda nije brzo potonuo, pa je bilo vremena da se spasi sva posada i putnici. Parobrod je tonuo punih dva i pol sata.
Kada su zbrinuli sve putnike i posadu, kapetan Rukavina i prvi časnik palube, vratili su se u blizinu Bude, te su stajali sve dok parobrod nije potpuno potonuo. Tako su ga otpratili na njegovo zadnje putovanje u mračne dubine mora. Kružni valovi na površini mora, pokoji mjehur zraka i Bude je zauvijek nestalo s površine. More je ponovno bilo mirno, kao da se ništa nije dogodilo.

Parobrod Ariadne bio je znatnije oštećen, te se njegov zapovjednik bojao dodatnog opterećenja koji su činili brodolomci. Na sreću u blizini je prolazio engleski parobrod Murillo (Wilson Line) na putu iz luke Hull u Istanbul. Murillo je preuzeo s Ariadne brodolomce, te ih je odvezao u Malagu.

GDJE JE POTONUO PAROBROD BUDA?

Parobrod Buda potonuo je oko 40 milja od španjolske obale, na velikoj dubini od 400 metara.
Engleski izvori i stranica Wrecksite spominju da je to bilo u blizini Cape de Gatt (Cabo de Gata). Španjolski izvori pišu da je potonuo u blizini rta Sacratif (cabo Sacratif), kod grada Motril. Jedne španjolske novine kao mjesto potonuća navode negdje između ta dva rta što je možda najvjerojatnije.

Dva španjolska rta -Cabo de Gata i cabo Sacratif. Rt Sacratif je lijevo označen križićem, rt Gata je označen crvenm desno

: Cabo de Gata i Sacratif.JPG (86.22 KiB) Pogledano 15596 puta

Nema parobroda Bude u popisu olupina brodova uz španjolsku obalu. Nema ga ni u spisku nesreća brodova za 1902. godinu. Je li zaboravljen?
http://buceaenlahistoria.org/en/pecios-espana/
https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_s ... 1902#April
U svakom slučaju pre duboko je da bi bio zanimljiv turističkim roniocima koji posjećuju olupine.

parobrod Ariadne nakon sudara s Budom u Malagi 1902. Vidi se oštećenje na pramcu:

: parobrod Ariadne nakon sudara s Budom u Malagi 1902.jpg (117.55 KiB) Pogledano 15596 puta

Drugi je brod preuzeo Budinu sjevernoafričku liniju, jer kako pomalo nostalgično piše novinar u starom mađarskom članku iz 1902.,(odakle su slike u ovom postu) - sudbina brodova je poput ljudske: novi će doći zamijeniti pale.

Kompanija Adria je 1905. naručila novi brod u Velikoj Britaniji kojem je dala ime Buda II.
http://www.clydeships.co.uk/view.php?of ... el=BUDA+II
I Ungaro Croata za slobodnu plovidbu imala je također brod imena Buda izgrađen 1904. u Velikoj Britaniji.

Izvori: engleska, njemačka, španjolska, mađarska štampa i naše novine „Naša sloga“ iz 1902.

Post broj:**#18** Postao/la **Vežičanka** » 17.7.2018, 22:46

Adria je kraj 1890. godine dočekala s flotom od 10 brodova. Do tada je izgubila parobrod Szapary koji se nasukao 1882.
(Drugi Szapary, u donjoj tablici je to ime dobio 1883.)

Na desnoj strani tablice su imena tadašnjih zapovjednika za pojedini brod.
Adria flota 1890.:

: Adria flota 1890.jpg (175 KiB) Pogledano 15438 puta

Uprava "Adrije" sastojala se najvećim dijelom od Mađara. Međutim na brodovima su plovili uglavnom naši ljudi, uključujući i zapovjednike.

Kako je ondašnji život pomoraca bio težak, jer nisu prijetile samo oluje, magle i teški uvjeti na brodu, nego i zaraze, može se vidjeti iz slijedeće vijesti.

Na parobrodu Zichy od žute groznice umrli su zapovjednik Dešković i prvi časnik Vidić u veljači 1892. god:

: Narodne novine 13veljače1892.JPG (32.24 KiB) Pogledano 15438 puta

Post broj:**#19** Postao/la **Kantrida76** » 3.9.2018, 20:39

Tragedija na parobrodu „Baron Kemeny“

: s080.png (69.51 KiB) Pogledano 15117 puta

Société anonyme de navigation Adria

Sumornu sliku Splita po završetku Prvog svjetskog rata, ispunjenu tjeskobom i neizvjesnošću, oskudicom i neimaštinom te epidemijom španjolske groznice, dopunila je tragedija vojnika i časnika na parobrodu Baron Kemeny.
Vraćajući se s albanske bojišnice, jedinice poražene austro-ugarske vojske krenule su 4. listopada 1918. s Ohrida, te pješačeći preko albanskih i crnogorskih planina stigli u Boku kotorsku. Na trgovački parobrod Barun Kemeny ukrcano je oko 2500 časnika i vojnika, uglavnom Mađara, a prema Rijeci zaplovili su 22. studenog. Dio vojnika, njih oko dvjesto, zaklonilo se od vjetra i zime u brodsko skladište
na krmi broda u kojem se nalazila manja količina ugljena i drva. Ležali su na slami, a kako bi se ugrijali, zapalili su vatru. Dok je brod plovio u blizini Omiša, u skladištu je izbio požar. Nikada nije utvrđeno što je izazvalo požar u zatvorenom skladištu, neopreznost vojnika ili plin nastao iz uskladištenog ugljena. Komandant broda, francuski časnik Jacques Atger, upravitelj stroja, također Francuz M. Boinotz, kadet Culjak te strojar Kumbatović, pokušali su pomoći unesrećenima. Stupivši na nagorjele daske bukaporte, pokrova skladišta,
propali su u dubinu i tako i sami stradali. Parobrod Baron Kemeny uspio je doći do splitske luke i pristati uz Gat sv. Petra. Nakon što su se ostali vojnici i posada iskrcali, splitski su vatrogasci pristupili
gašenju požara. Novine su zabilježile: Sve do večeri vatra nije bila svladana uza sva nastojanja vatrogasaca. Čak se nitko nije mogao ni da spusti u nutrinu radi prevelikog žara i dima. Kroz dim mogle su se ponekad da naziru nagomilane lješine ljudi, koji, na domaku rodnog doma, sačuvavši život u streljačkim jarcima,
ovako strašno izgiboše.

Požar je ugašen tek u jutro 23. studenog i tek tada su spasioci mogli sagledati veličinu ove tragedije. Četiri člana posade parobroda Baron Kemeny sahranjeni su na groblju Sustipan 24. studenog. Povorka je krenula od bolnice prema stolnoj crkvi, a odatle prema Sustipanu. Prvi je išao jedan francuski mornar s križem. Oko ljesova dvojice Francuza, koji su bili prekriveni francuskim zastavama, bili su francuski mornari, te su držali žalobne vrpce. Sprovodu su prisustvovale skoro sve ustanove i društva, zastupnici vlade i naše vojske, posada spomenutog broda, kao i brojno građanstvo. Pjevački zbor „Zvonimir“ otpjevao je „Pokoj vječni“. Kod crkve sv. Antuna bili su spušteni ljesovi i tu je u počast mrtvima odred srpske vojske ispalio tri salve.

I nastradali vojnici pokopani su na sustipanskom groblju. Leševi su vađeni iz brodskog skladišta i maonom prevoženi do uvale Baluni te na Sustipanu sahranjeni u zajedničku grobnicu. I tu je bilo poteškoća: „Na jednoj maoni, dok je pristajala, bio je pukao konop, te ju je vjetar ‒ jaka jugovina ‒ potisnuo prema pučini. U njoj su bile same lješine. Odmah je za njom pošao lučki parobrodić, te je zaustavio i odveo opet na rt Sustipana. Pokoj bijednim žrtvama!“
Do uništenja sustipanskog groblja sredinom prošlog stoljeća, grobnica nesretnih časnika i vojnika s parobroda Baron Kemeny nalazila se na istočnoj strani groblja, a na nadgrobnoj ploči je pisalo: Uspomeni vojnika i ratnika koji ovdje nađoše vječni stan 1914. ‒ 1918. grad Split postavi.

POMORSKE NESREĆE NA PODRUČJU
SREDNJE DALMACIJE
OD KRAJA XIX. STOLJEĆA DO 1940. GODINE

Post broj:**#20** Postao/la **Vežičanka** » 4.9.2018, 16:44

Odlično da si pronašao ovu malo poznatu dramatičnu priču o parobrodu B. Kemeny. :gore

O jednoj od žrtava imam podatak iz knjige Radojice Barbalića - "Poškropljeni z moren". Bio je to pomorac Ivan Šuljak koji je samo dvije godine prije završio bakarsku nautiku. (U gornjem postu u tekstu spominje se kao kadet Culjak.):

: Šuljak Ivan -Poškropljeni z moren.JPG (26.02 KiB) Pogledano 15092 puta

Da napomenem - to nije isti parobrod iz tablice u postu br. 18. "Adria" je imala dva parobroda imena B.Kemeny. Prvi je bio izgrađen 1882. u brodogradilištu Burrell & Son, Dumbarton u Velikoj Britaniji.
1898. godine nasukao se i razbio kod Bec du Raz de Seine (Francuska).

http://www.clydeships.co.uk/view.php?of ... l=B+KEMENY

Slijedeće 1899. godine "Adria" je dala izgraditi novi parobrod istog imena također u Velikoj Britaniji. Izgrađen je u brodogradilištu Robert Craggs & Sons Ltd., Middlesbrough.
http://www.teesbuiltships.co.uk/view.ph ... =B.+KEMENY
To je taj parobrod o čijoj strašnoj nesreći 1918. čitamo u gornjem postu.
Nakon 1922. mijenja vlasnike i imena sve do svog konačnog kraja 1949. kad je izrezan za staro željezo.

O IMENU
Parobrodi su dobili ime po barunu Kemenyu - Baro Kemeny, osobi iz mađarske povijesti. (Baro je mađarska riječ za barun). U većini izvora uključujući one o kretanju brodova i onaj o porinuću starijeg broda i u svim spiskovima flote Adrie, našla sam ime broda napisano kao B. Kemeny a ne Baro Kemeny. Bilo bi zanimljivo naći neku sliku i vidjeti u kojem je obliku ime bilo napisano na samom brodu. Ja ipak vjerujem da je bilo B. Kemeny.

Dio izvještaja za prijevoz ugljena za 1907. godinu.

: prijevoz ugljena 1907.jpg (132.17 KiB) Pogledano 15092 puta

Jedan nesretni slučaj koji se zbio na parobrodu B. Kemeny 1907. godine. Ujedno saznajemo da je zapovjednik tada bio kapetan Ljudevit Kiselić.

: Naša sloga 26. rujan 1907.JPG (52.54 KiB) Pogledano 15092 puta

Post broj:**#21** Postao/la **Kantrida76** » 4.9.2018, 22:53

BÁRÓ FEJÉRVÁRY at the Quarnero Shipyard in the 1920s

: BÁRÓ FEJÉRVÁRY - ARIOSTO at the Quarnero Shipyard in the 1920s.png (701.19 KiB) Pogledano 15065 puta

: Baro_Fejervary2-1902.jpg (112.88 KiB) Pogledano 15058 puta

: Baro_Fejervary-1902.jpg (55.78 KiB) Pogledano 15058 puta

Name: BARO FEJERVARY
Type: Cargo Ship
Launched: 09/05/1902
Completed: 31/06/1902
Builder: Wigham Richardson & Co
Yard: Neptune Yard, Low Walker
Yard Number: 390
Dimensions: 3889grt, 2460nrt, 5980dwt, 365.3 x 48.2 x 17.8ft
Engines: T3cyl (22.5, 40 & 66 x 48ins), 361nhp
Engines by: Wigham Richardson & Co, Low Walker
Propulsion: 1 x Screw
Construction: Steel
Reg Number: n/a
History:
31/06/1902 ‘Adria’ Royal Hungarian Sea Nav Co Ltd, Fiume, Austro-Hungary
05/08/1914 Imperial Russian Navy; renamed BULGANAK
1918 ‘Adria’ Royal Hungarian Sea Nav Co Ltd, Fiume; renamed BARO FEJERVARY
1918 ‘Adria’ Royal Hungarian Sea Nav Co Ltd, Fiume, Italy
1920 Adria Soc di Nav Marittima, Fiume
1922 Renamed ARIOSTO
1937 “Tirrenia” Soc Anon di Nav, Fiume, Italy
15/02/1942 Sank
Comments: Contract Price £70926; Profit £4803-5s-6d
05/08/1914: Seized at Nikolayev & used by the Imperial Russian Navy as a transport
1918: Captured by the German forces occupying Novorossiysk
Subsequently returned to her original owners under the Italian flag
14/02/1942: Torpedoed & sunk by British submarine P38, 12 miles from Cape Africa
She was en route from Tripoli to Palermo carrying British prisoners of war
15/02/1942: Sank with the loss of 140 of the British prisoners

http://www.tynebuiltships.co.uk/B-Ships ... y1902.html

Post broj:**#22** Postao/la **Kantrida76** » 4.9.2018, 23:01

FERENCZ JÓZSEF KIRÁLY,

Built
1914, SCOTTS SB. & ENG. Co. Ltd., Glasgow, Clyde, United Kingdom
Length overall:
102,17 m
Extrem breadth:
14,14 m
Depth:
7,62 m
Draft:
6,76 m
DWT:
3150
GRT:
3542
Main engine type:
Triple expansion steam engine
Output of main engine:
3500 LE
Stillwater speed:
13,5 knot

: FERENCZ JÓZSEF KIRÁLY 01.png (892.77 KiB) Pogledano 15063 puta

: FERENCZ JÓZSEF KIRÁLY 02.png (797.99 KiB) Pogledano 15063 puta

: FERENCZ JÓZSEF KIRÁLY 2.jpg (47.17 KiB) Pogledano 15063 puta

: FERENCZ JÓZSEF KIRÁLY 3 the 23.04.1914. issue of the Shipbuilding and Shipping Record magazin.jpg (36.98 KiB) Pogledano 15063 puta

: 4617050.jpg (196.33 KiB) Pogledano 15061 puta

Post broj:**#23** Postao/la **Vežičanka** » 5.9.2018, 13:26

Parobrod Ferencz Jozsef Kiraly porinut je 1.listopada 1913.

Iz časopisa Marine Engineer 1913:

: Ferencz Joszef Kiraly -Marine Engineer 01 October 1913.JPG (60.77 KiB) Pogledano 15046 puta

Podaci o brodu:
http://www.clydeships.co.uk/view.php?of ... F+KIRALY#v

Post broj:**#24** Postao/la **Liburnian** » 5.9.2018, 15:34

Vežičanka napisao:Parobrod Ferencz Jozsef Kiraly lansiran je 1.listopada 1913.

Nije da špičim, ali možda bi "porinut" bio prikladniji prijevod eng, launched.

Post broj:**#25** Postao/la **Vežičanka** » 5.9.2018, 17:41

Liburnian napisao:
Vežičanka napisao:Parobrod Ferencz Jozsef Kiraly lansiran je 1.listopada 1913.

Nije da špičim, ali možda bi "porinut" bio prikladniji prijevod eng, launched.

Ma naravno, malo sam zbrzala. Hvala na ispravku!

Post broj:**#26** Postao/la **Vežičanka** » 22.9.2018, 17:47

PAROBROD CAROLA

Putničko-teretni parobrod Carola sagrađen je 1892. godine u brodogradilištu Wigham Richardson & Co za brodarsko društvo iz Rijeke –„Adria“.
http://www.tynebuiltships.co.uk/C-Ships/carola1892.html

Carola u malteškoj luci:

: SS Carola in Grand Harbour Malta.jpg (46.53 KiB) Pogledano 14877 puta

Parobrod Carola plovio je na liniji Rijeka –Malta. Kretao je iz Rijeke svakih 14 dana, a na putu je pristajao u Trstu, Siracusi, Cataniji, Messini i Bariu. (podaci iz 1899.), a vidimo tu istu brodsku liniju u tablici iz 1894., post br.16.

Iz knjige "Poškropljeni z moren" R. Barbalića možemo saznati da je na Caroli duže vrijeme kao vođa palube plovio Burić Anton iz Kraljevice (09.06.1853.-11.08.1933.)

Iz Turističkog vodiča za Italiju iz 1903. je podatak da je tada Carola plovila svaki dan osim ponedjeljka iz Siracuse za Maltu. Saznajemo i cijenu karte:

: Malta-Siracusa 1903.JPG (34.93 KiB) Pogledano 14877 puta

(Godine 1814. Pariškim mirovnim sporazumom Malta je službeno postala dio Britanskog Carstva. Dana 21. rujna 1964. Malti je odobrena neovisnost.-https://hr.wikipedia.org/wiki/Malta)

Kada je započeo Prvi svjetski rat, parobrod Carola je za malo izbjegao pljenidbu na Malti, priča sa stranice „Times of Malta“.:
U ljeto 1914. Carola je plovia na dnevnoj liniji između Siracuse i Malte.
Britanija je objavila rat Njemačkoj 4. i 5. kolovoza 1914., pa Carola nije dobila te dane dozvolu da napusti luku u Malti. Istoga dana zaplijenjen je u istoj luci Adrijin parobrod Zichy.

Međutim, kad su vlasti na Malti shvatile da to što je Britanija objavila rat Njemačkoj, ne znači da je ujedno objavila rat i Austro-Ugarskoj, oba broda su puštena. Brodovi su otplovili rano ujutro 6. kolovoza, a Carola se vratila kasno na večer 7. kolovoza.

8.kolovoza iz Londona je stigao telegram na Maltu da je Britanija objavila rat A-U. Parobrod Carola je odmah zaplijenjen a kapetan i posada su odvedeni.
Kasno istoga dana zaključeno je da je to greška, da rat ipak nije objavljen, pa su posada i parobrod pušteni. Nakon toga parobrod je otplovio za Messinu i nije mu padalo napamet da se vraća.
Britanija je uistinu objavila rat Austro-Ugarskoj 12. kolovoza 1914.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata brod Carola je u službi austrougarske mornarice, prvo do Dalmacije, a od 1916. do Albanije.
22. srpnja 1916. Carola je plovila iz Albanije prema Dalmaciji. Zapovjednik je bio kapetan Ljudevit Randić*. Oko 11 sati u noći, zbog slabe vidljivosti (pretpostavljam da brodovi zbog rata nisu bili osvijetljeni, ili su bili minimalno), brod se sudario s parobrodom Matyas Kiraly, također vlasništvo društva „Adria“. Carola je nakon sudara potonula na lokaciji između Ulcinja i Port Milena.
Je li netko pri tom stradao nisam pronašla. Parobrod Matyas Kiraly iako oštećen uspio je preuzeti putnike i uploviti u Boku Kotorsku, gdje je kasnije popravljen.
*kapetan Ljudevit Randić- u knjizi Doživljaji hrvatskih pomoraca, je priča "Bieg pred morskim psom" - to je doživljaj pomorca Ljudevita Randića godine 1887. na barku "Hrvat" koji je zabilježio u knjizi Bare Poparić. Tada je Ljudevit Randić bio još mlad pomorac. Kasnije, kad je postao kapetan na parobrodima Adrije, kaže Randić u priči, kad god bi prošao Biskajskim zaljevom sjetio bi se tog svog doživljaja iz mladosti.

Dio olupine parobroda Carola, slika sa stranice https://www.divemontenegro.com/dive-locations/carola/

: olupina parobroda Carola.jpg (79.45 KiB) Pogledano 14877 puta

Post broj:**#27** Postao/la **Vežičanka** » 25.9.2018, 19:38

U opisu slike s početka 1919. godine piše da je to parobrod Ferenz Jozsef Kiraly, izgrađen je u Engleskoj 1914., koji u Rijeci služi za boravak engleskih časnika.

: Ferenz Jozsef Kiraly u Rijeci 1919.jpg (184.04 KiB) Pogledano 14833 puta

Post broj:**#28** Postao/la **Vežičanka** » 17.10.2018, 11:28

PAROBROD ANDRASSY

Parobrod Andrassy sagrađen je u brodogradilištu Wigham Richardson & Co, Low Walker u Velikoj Britaniji.
http://www.tynebuiltships.co.uk/A-Ships ... y1892.html
1914. god. uzela ga je ratna mornarica Austro-Ugarske, u čijoj je službi bio minopolagač. 31. ožujka 1916. naletio je na vlastitu minu i potonuo kod albanske luke Sveti Ivan Medovski, albanski Shëngjin (Šenđin).

Iz posta br. 16 ove teme vidimo da je Andrassy 1894. plovio na liniji Rijeka- Gibraltar -London.
1895. plovi iz Rijeke za Rouen (Francuska), 1896. kompanija Adrija oglašava da plovi na liniji Rijeka-Trst-London.

1900. plovi na liniji Rijeka - Malta - Sicilija - Marsej i obratno. Na toj liniji je plovio 27. kolovoza 1911. kad se na povratku prema Rijeci nasukao na hrid Šilo kod otočića Male Srakane blizu Lošinja. Parobrod nije bio ozbiljnije oštećen, ali je odsukan tek dva dana kasnije 29. kolovoza uz pomoć dva parobroda.