Postao/la izvor: "Almanah grada Sušaka sa prikazom gornjeg Jadrana, 1931."
AUTOMOBILIZAM
Na teritoriju grada Sušaka počeo se razvijati automobilizam jačim tempom u godini 1928 od koje godine datira i uspostava gradskog autobusnog saobraćaja u Sušaku. Uredjenie toga autobusnog saobraćaja povjereno je na osnovu koncesije »Štedovnoj i privrednoj zadrugi invalida Savske banovine, koja je god. 1928. uspostavila ovdje svoje poduzeće pod imenom »Autobus i autotakspromet Sušak«
a) Autobusni saobraćaj.
Pomenuta invalidska zadruga organizirala je gradski autobusni saobraćaj, obzirom na veliku razvučenost periferije a pomanjkanje jače izgradjenog centra, na bazi radialnih pruga, koje sve imadu svoje ishodište u centrumu. Kružne pruge u širem smislu nema, s razloga što cestovne prilike ne dozvoljavaju uspostavu jedne takove pruge.
Tako danas postoje ove linije;
1. Sušak-Trumbićev trg — Plumbum — Martinšćica.
2. Sušak-Trumbićev trg — Martinšćica — Kostrena Sv. Lucija.
Sušak-Trumbićev trg — Kostrena — Sv. Barbara.
3. Sušak-Trumbićev trg — Bolnica — Sv. Ana.
4. Sušak-Trumbićev trg — Sv. Ana — Draga.
5. Susak-Jelačićev trg — Boulevard — Trsat, s tim da kola ove linije saobraćaju
izmjenično u izravnoj i u kružnoj prugi preko Mihanovićeve i Zajčeve ulice.
6. Sušak-Jelačićev trg — Donja Orehovica.
7. Sezonska pruga Sušak-Trumbićev trg — Martinšćica — Žurkovo.
Cijela ova autobusna mreža grada iznaša 33.20 km. a poslužuju ju autobusi inv. zadruge u t. zv. pendel-saobraćaju sa intervalima od pola do jedan i pol sata. Iznimku čini sezonska pruga Žurkovo i pruga Donja Orehovica gdje se saobraćaj u glavnom odvija prema potrebi odnosno u satovima najveće frekvencije.
Na svim označenim prugama prebacuje se u oba smjera za zimskog razdoblja poprečno dnevno oko 1.200 putnika, dok za ljetne sezone, koja traje u glavnom pet mjeseci raste frekvencija na poprečno 2.000 putnika po danu u oba smjera. Pri ovome pravi vozni park poprečno za zimskog razdoblja dnevno oko 600 km,
a za ljetnog oko 680 km dnevno što znači okruglo 20 puta više nego iznaša duljina saobraćajne mreže.
Vozni park sastoji se iz 6 autobusa od kojih su 5 poznate i priznate marke »Daimler-Benz«. a jedan amerik. marke Willys-Overland. Ova kola raspolažu sa ukupno 130 mjesta, pa bi prema efektivno učinjenoj kilometraži mogla i morala i za zimske sezone svladavati frekvenciju od 2.600 putnika dnevno dok ona prevažaju zaista tek 1.200 osoba.
Cjenik autobusnog saobraćaja u Sušaku pretsavlja najniži cjenik sličnih poduzeća u državi, pa čak i u inostranstvu. Poprečno se naplaćuje preveženi km sa 0.95 Din po osobi i vožnji, dakle nešto oko 15% niže od predratnog pariteta. Cjenik je kružni sa sukcesivnim opadanjem prema dužini puta. a sadrži stavke od 3 - 7 Din za pruge do 10 km. (Kostrena — Sv. Lucija). Temeljna cijena od Din 3.— plaća se za unutarnju gradsku zonu obilježenu linijom Donja Orehovica — Boulevard — Mihanovićeva ulica — Krimeja — Hotel Park.
Preko te linije naplaćuje se vožnja prema udaljenosti stanice, pri čemu Karta za
ključne stanice na pruzi Trsat — Sv. Ana iznaša Din 4.—. na pruzi Draga Din 6 . - ,
a na pruzi Kostrena — Sv. Barbara Din 7.—.
b) Autotakspromct.
Osim autobusnog saobraćaja uvela je Inv. zadruga istovremeno i saobraćaj autotaksametrima. i sniziv time dotadanje visoke prevozne cijene sa oko 40% omogućila je i pridonijela najviše popularizaciji i razvoju automobilskog saobraćaja na teritoriju grada Sušaka.
Zadruga drži danas u prometu 5 autotaksa marke Mercedes-Benz sa 6 cylindra, a u rezervi đaljnih 5 kola iste marke.
Tarifa je regulisana taksametrom sa početnom naplatom servica od Din 8.— i sa tri tarifalne stavke i to:
Taksa I. za sve vožnje izvan gradske zone tamo i natrag sa po km. Din 5.—.
Taksa II. za sve vožnje unutar linije Martinšćica — Sv. Ana — Orehovica ili za sve vožnje preko te linije samo u jednom pravcu — Din 7.50 po km. Jednako važi
ova taksa po noći za šve vožnje za koje se po danu naplaćuje taksa 1.
Taksa III. važi po noći za sve vožnje, koje se po danu rabi taksa II. a iznaša Din 9.— po km.
c) Uprava,
Poduzeće inv. zadruge u Sušaku stoji pod upravom potpredsjednika zadruge g. Radoslava Tatalović-Tomić. kojemu je dodjeljen još jedan član ravnateljstva u osobi g. Josipa Margetića. Voditelj' garaže je meh. majstor Rudjero Mikša. Osim ovoga uposluje to poduze još 3 mehaničara, 10 upravljača, 2 kontrolora, te
dvije kancelarijske sile i 5 ostalih radnika. Ukupno 25 osoba.
d) Izvanredne i izletne vožnje.
Osim najamnih vožnja autotaksima stavlja Inv. zadruga na raspolaganje i autobuse za društvene izletne vožnje, priredbe i ino. kako u gradu tako i izvan grada u
svim pravcima u2 temeljnu naplatu od Din 10.— po km i vrijeme čekanja po pogodbi. Ovakove vožnje naručuju se izravno kod uprave telefon 125 najkasnije 12 sati prije namjeravanog polaska uz uvjet, da kod vožnje sudjeluje 10 osoba. Redovite izletne vožnje u bližu okolicu grada su slijedeće:
1. Kružna izletna pruga za razgledanje Sušaka traje 2—3 sata. Cijena po osobi Din 50.—.
2. tzletna vožnja Sušak — Žurkovo traje oko 2 sata. Cijena po osobi Din 30.—.
3. Izletna vožnja Sušak — Grobnik traje 3—4 sata uz cijenu po osobi od Din 45.—.
4. Izletna vožnja Sušak — Gornje Jelenje traje 4—5 šuti uz cijenu po osobi od Din 60.—.
5. Izletna vožnja Sušak — Trnovica — tura pješke do izvora Riječine traje 4—6 sati uz cijenu od Din 55.— po osobi.
6. Izletna vožnja Sušak — Donje Jelenje — Kastav traje 3—4 sata uz cijenu od Din 65.- - po osobi.
7. Kružna izletna vožnja Sušak — Bakar — Krasica — Škrlievo — Draga — Sušak traje 3- 6 sati uz cijenu od Din 45.— po osobi.
STANJE CESTA 1 KOMUNIKACIJA.
U porastu automobilizma u gradu Sušaku mnogo je doprinijelo stanje cesta na te ritoriju grada i okolice. I ako većina tih cesta, a naročito širina istih ne odgovara zahtjevima, važećim za modeme autoputeve, to je ipak gradska uprava odmah poslije okupacije, pa sve do današnjeg dana posvećivala uredjenju i uzdržavanju tih pujeva naročitu brigu, pa je stavka proračuna za uzdržavanje cesta na teritoriju grada konstantno u porastu.
Mada glavne prometne arterije na teritoriju grada i nisu gradske, nego banovinske ceste (Lujzinska. Dorotejska i Karolinška), to ipak vrši uzdržavanje tih prometnih arterija u koliko one teku gradskim teritorijem sama gradska uprava. Ova briga gradske uprave za solidno uzdržavanje cesta djelovala je veoma po
voljno na razvoj automobilizma u gradu tako. da je godine 1924 bilo registrirano tek 40 automobila š to teretnih što osobnih, koji broj je u 6 godina, dakle do 1930 godine porastao za trostruko tako, da je u godini 1930 broj u Sušaku registriranih automobila iznašao 122. U ovoj statistici bio je porast automobila u godini 1928 najjači. Danas pak može se računati da je broj automobila u gradu Sušaku dosegao brojku od preko 130 vozila. U vezi sa porastom automobilskoga saobraćaja kako samoga grada tako i onoga iz bliže, dalje pa i najdalje okolice, šta vise i iz inostranstva, morala je gradska uprava pristupiti i regulisanju toga saobraćaja u obliku primjene modernih cestoredarstvenih propisa. U tome pogledu razvija se promet unatoč skučenosti prilično normalno i brzo tek neobično veliki na jedan uski prostor koncentrisani promet luke i stanice nije još doveden u normalnu kolotečinu najviše zbog pomanjkanja paralelnih saobraćajnih arterija. Posve je razumljivo, da je ovakav porast automobilizma povukao za sobom i povećanje uvoza i potrošnje cjelokupnog pogonskog materijala pa : samih automobila i njihovih djelova. To povećanje nalazi vidnog odraza i u gradskom gazdinstvu u obliku aktivnih stavaka na maltarini, daćama i uvoznim podanjima. Pri ovome smatramo, da upravo s obzirom na ove aktivne stavke gradska uprava treba da posveti naročitu pažnju razvoju automobilizma i u buduće nastojeći pogodovat i tome razvoju smanjivanjem tereta. Time će porasti samo sobom promet automobilima i svim onim, što je usko sa automobilizmom skopčano, a ovo će imati daleko povoljniji odraz za gradsko gazdinstvo, nego da se eventualno potrebna pokrića namiču jednostavnim povećavanjem tih tereta.
Grad Sušak po svome karakteru, dijelom kao važna i veoma jaka uvozna i izvozna luka naročito za drvnu industriju, a dijelom kao koncentraciona točka turističkog prometa na našem Jadranu, spojen je u glavnom sa tri automobilske arterije sa svojim zaledjem odnosno inozemstvom.
a) Cesta: Rijeka — Trst — Milano veže ga sa zapadnom i sjevero-zapadnom Evropom. a predstavlja iednu prvoklasnu automobilsku prometnu arteriju. Ova cesta
dobiva u posljednje vrijeme uslijed sve većeg porasta automobilskog turizma naročitu važnost.
b) Cesta: Sušak — Delnice — Karlovac — Zagreb sa odvojkom preko Metlike, Novog Mesta na Ljubljanu, vezuje grad Sušak sa ovim središtima, a preko njih sa
sjevernom Evropom. Na žalost odvija se upravo na završnom odsjeku te ceste, počam od Delnica, veoma jaki kolni teretni promet izazvan dopremom drvenih preradjevina iz šuma Gorskoga Kotara tako. da taj dio nekad glasovite i vanredno usčuvane Lujzinske ceste leži skoro preko cije l e godine u takovom stanju, da služi za sve prije nego za jednu pa i osrednju automobilsku cestu. Posljedica ovoga jest ta, da stranci, pa i domaći autoturisti sve više i više izbjegavaju ovu cestu pri čemu je nezgodno najviše to. da pri tome napuštaju i naš teritorij, služeći se cestama u susjednoj Italiji, uslijed čega dobar dio našemu turizmu namjenjenih stranaca, otpada u korist talijanskog turizma.
c) Cestom Sušak — Bakar — Crikvenica — Senj pa dalje preko Gospića za Dalmaciju. a preko Kapele za Karlovac, vezan je grad Sušak uz čitavo iugoslovensko Primorje. odnosno preko Bihaća za istok i sjeveroistok države. Ova arterija prilično je uzđržana i uredjivana i ako dijelom uslijed uske trase i suvišnih zavoja ne odgovara zahtjevima autoceste. S druge strane imađe ta cestu tu veoma cijenjenu prednost, da vodi dobrim dijelom uz morsku obalu te kao turistička cesta pruža vanredne užitke. Potreba da se o sve većem porastu autoturizma povede ozbiljno računa, već i radi toga. što autoturiste predstavljaju materijalno najjače potrošače, nalaže imperativno, da se pristupi izgradnji te ceste j produženju njene trase uz obalu sve do Dalmacije u najskorije vrijeme.
Osim ovih glavnih cesta vezan je Sušak većim brojem razmjerno u dobrom stanju se nalezećim cesta uz svoje neposredno zaledje. kako sa turističkog, tako i sa folklorističkog gledišta važnih i interesantnih mjesta i predjela. Činjenica pak. da je u cigla 2 sata moguće iz morske klime doći u izrazito gorsko-visinsku kliinu prednost je. koja još nije niti kod domaćeg svijeta našla odgovarajuću ocjenu.
VOZARSKO-NAJAMNI AUTOPROMET.
Vozarsko-najanmi obrt automobilima osim već spomenute invalidske zadruge, podržavaju još 25 što obrtnika, što poduzetnika sa svojim automobilima.
Ti obrtnici odnosno poduzetnici su slijedeći:
Posjednici »Auto-taksija«. na teritoriju grada Sušaka. Čabrijan Milivoj. Kačićevo šetalište: Čabrijan Rudolf. Kačićevo šetalište: Debeuc Franjo. Kačićevo šetalište; Ferlan Milan. Kačićevo šetalište; Fezerinac Ferdo. Šetalište Kralja Petra 54; Franko Josip. Kačićevo šetalište; Grbac Slavko. Kačićevo šetalište; Hodl (Auto garaža). Ružićeva ulica; Jelušić Milan. Kačićevo šetalište; Kopajtić Marijan, Kačićevo šetalište; Legiša Franjo, Kačićevo šetalište; Letonja Stjepan. Kačićevo šetalište; Mance Viktor, Kačićevo šetalište; Marčeta Špiro, Kačićevo šetalište; Milošević Rade, Kačićevo šetalište; Mušnjak Ludvig. Kačićevo šlalište; Naprta Dušan, Kačićevo šetalište; Pijerotić Dušan, Skerlićeva ul. 1; Prechtel Artur. Kačićevo šetalište; Pucelj Slavko, Krimeja 237; Rogić Jakov. Kačićevo šetalište; Surina Ivan. Kačićevo Šetalište; Stern Zvonimir. Kačićevo šetalište; Tadej Josip. Kačićevo Šetalište; Tić Josip, Kačićevo Šetalište; Zadruga invalida (5 autotaksija). Kačićevo šeialište.
Vozarsko najamni obrt automobilima vezan ie u gradu Sušaku na taksometarske ure, za koic je propisana slijedeća tarifa:
Početna taksa Din 8.—.
Tarifa br. I. važi za sve vožnje izvan gradskog užeg područja za tamo i natrag sa poprečnom naplatom od Din 5.— po kilometru.
Tarifa II. važi za sve vožnje unutar linije Martinšćica — Sv. Ana — Orehovica, te za vožnje izvan tog područja za slučaj da se putnik vozi samo tamo. Jednako tako za sve vožnje noću. za koju se danju plaća tarifa br. I. Poprečna naplata iznaša Din 7.50 po kilometru.
Tarifa br. III. za sve noćne vožnje u užem području grada, a naplaćuje se sa Din 9— no kilometru.
Čekanje se naplaćuje sa Din 30.— po satu.
Naručbe za. gradski uži teritorij plaćaju se sa Din 5.—, a za širi sa Din 10.—.
Obavezna stajališta postoje samo pred hotelom Kontincntal
Maltarina tereti putnika, a naplaćuje se po gradskoj općini na tri malte i to na Lujzinskoj cesti kod Orehovice. na Karolinškoj kod Gornje Drage i Dorotejskoj kod Kostrene Sv. Barbare. Maltarina iznaša Din 5.—. a plaća se kod ulaza na gradski te ritorij.
»Tapred«, teretno i autobusuo prometno d. d., centrala Zagreb, Društvo »Tapred« sa svojini prugama doprinosi veliki dio u razvoju našeg saobraćaja i turizma uopće. Ovo društvo podržava oko dvadeset redovitih autobusnih pruga, ne računajući ovdje izletne pruge. Na direktan i djelomično na indirektan način povezan je Sušak, kao i čitavo naše Primorje sa »Tapredovim« autobusuim linijama sa svojim zaledjem sve do Zagreba. U užem smislu riječi tu je za Sušak u prvom redu od važnosti linija Crikvenica — Bakar — Sušak i Sušak — Hreljin — Crikvenica. Od ostalih »Tapredovih« linija. koje su od važnosti za naše Primorje spomenut ćemo još ove: Senj — Plitvička jezera; Plaše — Crikvenica — Novi; Crikvenica — Plaše; Sušak — Hreljin — Crikvenica — Senj — Ogulin — Josipdoi (Košare) — Senj i Ogulin — Novi — Crikvenica.
Zatim ovdje treba spomenuti više podesnih izletnih pruga kao: Crikvenica — Senj — Plitvička jezera, kombinirane izletne pruge Crikvenica — Selce — Novi do Plitvičkih jezera i natrag, prugu Zagreb — Ogulin — Senj za otoke Krk i Rab i Dalmaciju, zatim prugu Zagreb — Ogulin do Novoga i Crikvenice. Vožnja na ovoj pruzi traje samo 5 sati i 15 minuta. Svi pobliži podaci za sve pruge i druge informacije sadržane su u »Tapredovom* »Voznom redu* za godinu 1931..Ekspoziture u Crikvenici i Karlovcu.
Redovite autobusne pruge u duljini od 1711 kim.
*
Osim toga postoji dnevna autobusnu sezonska veza za Ljubljanu i redovna za Kastav.
Autobusno poduzeće »Biv«. Ovo preduzeće podržava na teritoriju građa Sušaka dnevno 4 linije i to: Sušak — Orehovica — Svilno — Čavle iz Sušaka kreće u 12.15
sati; Sušak — Orehovica— Svilno — Čavle iz Sušaka kreće u 14.05 sati; Sušak — Orehovica — Svilno — Čavle iz Sušaka kreće u 17.15 sati i Sušak — Svilno — Čavle
— Soboli — Kamenjak — Skroputnjak — Gornje Jelenje — Lepenice — Mrzla Vodica — Srednji Jarak — Pomer — Lokve — Sopač — Javornik i konačna stanica Delnice. Iz Sušaka kreće u 18.10 sati.
- Javni gradski promet Sušak početak 20.st.jpg (349.81 KiB) Pogledano 4726 puta
