Očaran sam ovom temom o Mjesecu, još kad sam otkrio da G.E. ima mogućnost gledanja Mjeseca, mojoj sreći nije bilo kraja!
Što je najvažnije ima imena i lokaciju koliko vidim svih nazvanih kratera !
Također možete uživati u panoramskim fotografijama koje su tamo snimljene kao da ste vi tamo. Prekrasno! Hvala Google !
Dakle, pronađimo neka najzanimljivija mjesta nama važnih.
21. srpnja 1969. - Prvi čovjek na Mjesecu (Neil Armstrong) - Apollo 11
- Apollo 11 snimak izbliza.jpg (20.84 KiB) Pogledano 4558 puta
- 27-12-2012 mjesec prvo slijetanje covjeka.jpg (41.61 KiB) Pogledano 4558 puta
Ovo je naša fotografija snimljena 27.12.2012., s ucrtanom povijesnom lokacijom gdje je čovjek prvi prut zakoračio na Mjesec.
Također ...naša "Riječka kronologija" kaže da je na današnji dan rođen
Andrija Mohorovičić koji je pohađao našu riječku gimnaziju, ne znam jeste li znali ali po njemu je nazvan jedan krater na Mjesecu dugačak 50 km. Nažalost ne vidi se , jer se nalazi na strani koja se ne vidi.
Prije nego sam pronašao G.E. , tražio sam cijelu noć njegovu lokaciju ali bezuspješno! Našao sam jednu slikicu koja mi nije odavala točan položaj, prema kojem bi se mogli orijentirati i naći ga.
- Gledati najveći krater u sredini
- Mohorovicic_wide_LRO_WAC.jpg (63.21 KiB) Pogledano 4558 puta
Rijeka! Rijeka! Našli smo krater od velikog istaknutog hrvatskog i svjetskog znanstvenika na području meteorologije i seizmologije.
- U usporedbi kako se vidi Mjesec iz Rijeke , tako je i označena lokacija kratera. Može se reći da su u ravnini lokacija Apollo 11 i Mohorovičićev krater samo što je na skroz drugoj strani negdje na sredini.
Zašto vidimo samo jednu stranu Mjeseca?
- vidljiva i nevidljiva strana Mjeseca.jpg (67.26 KiB) Pogledano 4558 puta
Odgovor nam je dala Martina iz Akademskog Astronomskog Društva RijekaMjesec nam uvijek pokazuje samo jednu stranu jer mu je za jedan okret oko svoje osi potrebno isto toliko vremena koliko i za jedan okret oko Zemlje. To vrijeme iznosi 27,3 Zemljina dana. Poklapanje potrebnog vremena za Mjesečevu rotaciju i okret oko Zemlje nije slučajnost nego posljedica plimne sile koja nastaje zbog djelovanja gravitacije.
Kada je Mjesec nastao, prije otprilike 4,5 milijardi godina, bio je mnogo bliže Zemlji no danas i brže ju je obilazio i rotirao. Također, Zemlja je brže rotirala i njen je dan trajao kraće. Kako Mjesečeva gravitacija uzrokuje plimu i oseku na Zemljinim oceanima i morima, "ispupčenja" na oceanima imaju utjecaj na kretanje Mjeseca, koji se posljedično udaljava od Zemlje oko 38 mm godišnje. Zbog očuvanja kutne količine gibanja, Zemljina rotacija se polako usporava: otprilike 23 mikrosekunde godišnje.
Mnoga nebeska tijela polako dolaze do tog uravnoteženja, pa tako i većina prirodnih satelita drugih planeta pokazuje svome matičnom planetu uvijek istu stranu. Taj efekt zaobišao je samo one satelite koji su predaleko od svog planeta da bi na njih mogao utjecati na ovaj način.
Strana Mjeseca koju ne vidimo sa Zemlje prvi put je slikana ruskom letjelicom Luna 3, 1959. godine, a prvi ljudi koji su je vidjeli uživo bili su članovi posade misije Apollo 8, 1968. godine.
NAPOMENA: Nevidljiva strana Mjeseca nije tamna strana Mjeseca i ne postoji strana Mjeseca na kojoj bi stalno vladala tama odnosno noć. Tijekom svog kruženja oko Zemlje (i zajedno s njom oko Sunca) na svim točkama njegove površine izmjenjuju se dan i noć.