Prirodoslovni muzej Rijeka

[Adamić]

Prirodoslovni muzej Rijeka

Prirodoslovni muzej Rijeka nalazi se na Šetalištu Vladimira Nazora, nekadašnjem botaničkom parku nadvojvode Josipa, bratića cara Franje Josipa I. Na današnjoj lokaciji djeluje od 1946. godine, no nažalost u prilično skučenim prostorima (610 m2). Treba spomenuti da je prirodoslovni muzej utemeljen zapravo još 1876. godine, da
je veliki akvarij u egipatskom stilu bio otvoren 1904. godine na Školjiću, a da je do 1928. godine postojao i akvarij u zgradi Luke. Sve to, te manji zoološki vrt, samo su dio prošlosti.
Fundus muzeja broji oko 90 000 predmeta iz bogatih zbirki - paleontološke, botaničke, herbarijske. U stalnom je postavu 600 primjeraka flore, faune i mineralnog svijeta riječke regije. Muzej je 1945. godine osnovala Primorsko – goranska županija.

Treba napomenuti da nije omogućen prikladan prilaz za posjetitelje s posebnim potrebama.

sam1092.jpg (169.74 KiB) Pogledano 5737 puta

Prirodoslovni muzej smješten je u obiteljskoj vili grofa Negronia.
1.5.1946. vila Negrona dana je za zgradu Muzeja

sam1094.jpg (157.35 KiB) Pogledano 5737 puta

Prolaz je nazvan po austrijskom istraživaču dr.Josefu Romanu Lorenzu.

sam1095.jpg (185.21 KiB) Pogledano 5737 puta

Približavamo se samom ulazu , lijevo je spomen ploča.


Datumom utemeljenja Prirodoslovnog muzeja u Rijeci smatra se 16. svibnja 1876. godine kada je dr. Josef Roman Lorenz poslao detaljno razrađen program razvoja regionalnog prirodoslovnog muzeja gradonačelniku Rijeke Giovanniju de Ciotti. Koncepcija Prirodoslovnog muzeja u Rijeci razrađena je po principima bečkog Naturhistoriches Museuma i za ono vrijeme jedna od najsuvremenijih muzejskih koncepcija.Taj dan je dan utemeljenja Prirodoslovnog muzeja Liburnije.

sam1097.jpg (102.89 KiB) Pogledano 5737 puta

Na vratima piše radno vrijeme Ponedeljak - subota 09:00 - 19:00
Nedelja 09:00 - 15:00

Ulaznice

Pojedinačni posjeti:
Djeca (do 18 godina): 5 kn
Odraslli: 10 kn
Studenti i umirovljenici: 5 kn

sam1098.jpg (110.83 KiB) Pogledano 5737 puta

Na ulazu je moguće kupiti zanimljive cd materijale o flori i fauni s riječkog podneblja.
CD-Rom Ptice riječkog područja
CD-Rom Sisavci riječkog područja
CD-Rom Vodozemci i gmazovi riječkog područja
CD-Rom Kukci
CD-Rom Primorski botanički vrt
DVD-Rom Morski psi i raže


Ulazim unutra kupujem kartu i krećem u ekpediciju. Ljubazna teta koja radi na ulazu nema kad sam ja slikao. Ulazna vrata se elektronski otvaraju i zatvaraju.
Inače teta na ulazu mi je rekla da je ovdje bio zoološki vrt no da se je zbog loših uvjeta ukinuo 1962.godine.

[Adamić]

Slijedi unutrašnjost muzeja.



Jeste li se kako zapitali kako jedan dinosaur može ostaviti takav veliki otisak na kamenu ?


Pa lijepo težili su nekoliko desetak tona. No za očuvanje otisaka morali su se poklopiti neki uvjeti. Otisci kretanja dinosaura fosilno su se mogli sačuvati ukoliko
su se oni kretali preko mekane podloge i na taj način ostavljali tragove. Da bi se ti tragovi mogli sačuvati, otisci trebaju biti relativno brzo pokriveni sedimentom, koji je različit od podloge u kojem su otisnuti i trebaju ostati netaknuti sve dok dijagenetski procesi ne “očvrsnu” (litifi ciraju) sediment i pretvore ga u konsolidiranu stijenu (u našim područjima najčešće je to vapnenac).

Plima dođe kao vegeta u juhi . Točka na očuvanje otisaka.


Na Brijunima je pronađeno dosta otisaka od dinosaura koji potječu iz vremena prije 125-130 milijuna.

Pretpostavlja se da je brzina kretanja dinosaura s tih lokaliteta na temelju određenih parametara, za manje primjerke Sauropoda (biljojeda) iznosila od 2–2.5 km/h, (što bi odgovaralo sporom hodu), a za teropodne napadače mesoždere od 5–7, pa i do 10 km/h.

Sad ulazimo u riblji svijet , na ulazu nas dočekuju morski psi.




Pas ljudožder ili velika bijela psina (u sredini)

copyofsam1107.jpg (74.06 KiB) Pogledano 5737 puta

copyofsam1108.jpg (49.25 KiB) Pogledano 5737 puta

Iglun a ispod je gornja čeljust Igluna produžena u obliku sablje. Znaimljivo da njihove "sablje" možemo pronaći zabijene u drvenim brodovima i u ulovljenim kitovima.

copyofsam1110.jpg (66.96 KiB) Pogledano 5737 puta

Veliki jastog (ispod je pisalo mađ.kraljevska morska biološka stanica Rijeka,1905-1918)

copyofsam1109.jpg (67.86 KiB) Pogledano 5737 puta

Ribe našeg podneblja. Gore lijevo Lubin, ispod njega Kantar a iznad njega Podlanica ili Orada. Ove zadnje 2 nabrojane ribe sam upecao ali ova prva će se valjda jednog dana ulovit na moju udicu.


Idemo sad prema malom akvariju u prizemlju.

copyofsam1114.jpg (43.73 KiB) Pogledano 5737 puta

Putem se na monitorima vrte razni filmovi

copyofsam1112.jpg (58.31 KiB) Pogledano 5737 puta

Kosti razne od medvjeda zubi ,lubanje itd...

copyofsam1115.jpg (31.44 KiB) Pogledano 5737 puta

Zadržite dah idemo zaronit malo...

[Adamić]

Akvariji u kojem ima nešto i ribe....par komada živih

copyofsam1124.jpg (65.54 KiB) Pogledano 5737 puta

copyofsam1129.jpg (65.96 KiB) Pogledano 5737 puta

Idemo sad izronit i popest se na kat.

[Adamić]

Na stubama su prezentirani kukci riječkog područja i gore na katu gdje je hodnik i prostorije zaposlenika.

Uživajte u zanimljivoj i predivnoj kolekciji riječkih kukaca

copyofsam1138.jpg (75.35 KiB) Pogledano 5737 puta

copyofsam1149.jpg (132.26 KiB) Pogledano 5737 puta

Naravno u tom ne biste sad mogli uživati da ljudi nisu odlučili darovat svoje zbrike muzejima.

[Adamić]

Sad prelazimo u sekciju gdje su razni gmazovi, vodozemci i ostali sisavci. Preparirani su.

copyofsam1184.jpg (72.65 KiB) Pogledano 5737 puta

copyofsam1152.jpg (61.85 KiB) Pogledano 5737 puta

Sedmopruga uspinjača, ogromna kornjača

copyofsam1154.jpg (54.57 KiB) Pogledano 5737 puta

copyofsam1166.jpg (64.14 KiB) Pogledano 5737 puta

Galeb klakuavac je nama svima poznat.
Malo je poznato da je galeb klaukavac u Republici Hrvatskoj zakonom zaštićena vrsta ptice.Dapače, iako galeb klaukavac nije rijetka, a niti posebno ugrožena vrsta, zabranjena je svaka radnja kojom ga se ometa i uznemiruje u njegovom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje .

copyofsam1161.jpg (62.05 KiB) Pogledano 5737 puta

Bjeloglavi sup ovako prepariran odlično izgleda.

copyofsam1169.jpg (63.74 KiB) Pogledano 5737 puta

Ovo je Ris.

copyofsam1173.jpg (79.47 KiB) Pogledano 5737 puta

Divlju svinju svi prepoznajte , ogromna je.


Lisica , jež i ostala perad.

I to je to.

Zaključak !

Muzej ima zanimljive eksponate ali je prostor premalen,preskučen . Trebalo bi stvarno proraditi na ovom području, od ovoga se može i živjeti prodajom ulaznica ali tko će ti doći kad sve obiđeš u 5 minuta i ponuda je jako mala. Dodatkom novih prepariranih životinja i večim akvarijima sa malo većim ribljim fondom ovo bi mogao biti pravi mamac za posjetitelje ovako ovo spada u još jednu skromnu riječku ponudu.Skromnost nekad nije vrlina. Možda jednog dan budu Riječani dobili "zoo vrt" kakvog zaslužuju , da nam bude na ponos.

[gost]

Odlično. Tako si me zainteresirao da sutra odmah idem s klincima u obilazak.
Ne smeta mi mali prostor. Bar se stigne sve u pola ure obići.

[nikola]

Adamiću
Nije li se jedan naš član hvalio da mu je djed nakon `45-e pomogao u osnivanju tog muzeja?
A onaj jastog, to je iz akvarija koji je bio u današnjoj zgradi luke.

Sjećam se da sam sa školom obilazio taj muzej, u sjećanju mi je ostao onaj morski pas.
Jesi li što flore uslikao u dvorištu oko muzeja?

[Adamić]

Nije li se jedan naš član hvalio da mu je djed nakon `45-e pomogao u osnivanju tog muzeja?
A onaj jastog, to je iz akvarija koji je bio u današnjoj zgradi luke.

Sjećam se da sam sa školom obilazio taj muzej, u sjećanju mi je ostao onaj morski pas.
Jesi li što flore uslikao u dvorištu oko muzeja?

Da , nisam spomenuo kad budete išli u posjet ovom botaničkom muzeju posjetitite i njegov vrt. Slike već imamo od naše uvažene kolegice Sanje koje možete pogledati na
viewtopic.php?f=65&t=634

Nije li se jedan naš član hvalio da mu je djed nakon `45-e pomogao u osnivanju tog muzeja?

Sad sam zaobravio tko je to napisao , ali ako se netko prepozna neka da koju informaciju više ako može.

[kobler]

... Naravno u tom ne biste sad mogli uživati da ljudi nisu odlučili darovat svoje zbrike muzejima.

Ovdje je potrebno nekoliko ispravaka:
Ernesto De Verneda, a ne Ernesto de Venda, koji je bio izabran za gradonačelnika na nekoliko mjeseci 1871., kad je odstupio zbog zdravstvenog stanja, a na njegovo je mjesto došao Giovanni de Ciotta.
Potom:
Giovanni de Ciotta, a ne Giovanni di Cotta, spomenuti dugogodišnji zaslužni gradonačelnik Rijeke.
Potom:
"1925. Muzej seli u "Vila Margherita" (današnji Povijesni muzej). Treba stajati "Villa Margherita" i (današnji Državni arhiv) - ako se malo koncentriramo znamo da u Rijeci ne postoji muzej koji bi se zvao "Povijesni muzej", ima samo muzej puno dužeg imena: "Povijesni i pomorski muzej Hrvatskog primorja". A taj pak nikad nije bio u "Villi Margheriti". To je zgrada damašnjeg Državnog arhiva.
Potom na drugom panou, uz biografiju Guida Depolia kaže se da je bio suosnivač "Societa di studia Fiumana", a treba stajati suosnivač "Societa' di studi Fiumani".

Znam, većinom su to tipfeleri nekoga tko baš nije doma u talijanskom. No, zar nije jednostavno pristojno prema posjetiteljima da izloženi materijal bude bez grešaka, pogotovo ovako trivijalnih i, u krajnjoj liniji, nevezanih izravno za bitnu djelatnost samog muzeja, već njgovo predstavljanje vlastite prošlosti?

[kobler]

PS. Na ovom forumu vilu koja je spomenuta na panou kao "Villa Margherita" mi nazivamo u temi koja joj je posvećena "Villa [archiduca] Giuseppe"
vidi http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/forum/viewtopic.php?f=49&t=948&p=16720#p16720

[Adamić]

Tako je Kobler, većinu tvojih ispravaka sam primjetio. Samo tako nastavi.

A tu je gdje je pisalo "Povijesni muzej" malo sam se bio zamislio pa gdje bi to moglo biti , pretpostavljao sam da bi to mogla biti samo Guvernerova ali nosi drugačiji naziv pa nisam bio siguran.

Trebalo bi to samo malo urediti i to je to.

[gost]

Prirodoslovni.JPG (387.98 KiB) Pogledano 6742 puta