Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Židovi u Rijeci

Dotaknite se neke teme iz bogate povijesti našeg grada. Jedino rubrika "Osobe" vezana je cijeli naš kraj. Pridonesite svojim prilogom da saznamo i naučimo nešto više .
gost
 

Židovi u Rijeci

Post broj:#1  PostPostao/la gost » 9.9.2010, 00:35

Grad Rijeka bio je tijekom povijesti vrlo tolerantan grad, a takav je ostao i do današnjih dana. Smjestio se na raskrižju kopnenih putova između istoka i zapada te morskog puta na jugu i putova prema sjeveru. Zahvaljujući svemu tomu, u Rijeci se već u 15. st. nastanilo mnoštvo različitih naroda, pa i različitih vjera. U to doba na području Rijeke nastanili su se i prvi židovi. Najstariji pronađeni dokumenti iz 1441. g. dokazuje prisustvo prvih židova koji su se naselili u gradu Rijeci zbog njezine gospodarske i trgovačke razvijenosti te mogućnosti različitih djelatnosti i nesmetanoga vjerskog života.
Najstariji poznati podaci o prisustvu židova u Rijeci su zadužnice kojima Abraham Angoleti i njegov sin Marko posuđuju 30 dukata od Sladojeva iz Vrbasa. Obveznice su pronađene u spisima notara Rena iz razdoblja 1431. - 1446. g.
Čini se da su židovi za vrijeme svojih povremenih boravaka u Rijeci stanovali u prostoru grada zvanom Zuecha ili Zudecca,što bi odgovaralo poznatom venecijanskom izrazu Giudecca. Prema Koblerovu mišljenju, naziv označava gradski trg ili neku zgradu, a spominje se u prvoj polovini 16. stoljeća. Dokaz za prisustvo židova u Rijeci je i knjiga Isaka Adarbija iz 1531. g., koja nosi naslov “Libre Shalom“ (Knjiga molitava i psalama).
Židovi su u Rijeku dolazili sa svih strana, najvećim dijelom iz Italije i Dalmacije, a zahvaljujući riječkoj tolerantnosti, mogli su u gradu nesmetano održavati svoje vjerske obrede.
Tijekom 16. i 17. st. nemamo nikakvih podataka o dolascima židovskih poslovnih ljudi u Rijeku, niti se židovska prezimena pojavljuju prilikom sklapanja bilo kakvih ugovora. To, međutim, još uvijek ne znači da židovi ipak nisu povremeno dolazili i zadržavali se neko vrijeme u gradu.
U Rijeci je sve do 18. st. živio mali broj židova, ali se njihov broj postupno povećavao nakon proglašenja grada slobodnom austrijskom carskom lukom.
Koncem sedamdesetih godina 18. st. u Rijeci se trajno nastanjuje nekoliko židovskih obitelji koje su se mahom doselile iz Splita. Jedan od osnovnih razloga njihova preseljenja svakako je izuzetno težak položaj ondašnjih židova na području Dalmacije, koja je tada bila pod vlašću Mletačke Republike.
Koncem rujna 1779. g. Isak Mihael Penso zajedno s braćom Josipom i Leonom Venturom (Ebrei Spalatini) u svojstvu zastupnika svoje male zajednice, upućuju gradskim oblastima službeni zahtjev u kojem traže dozvolu za podizanje groblja nedaleko od gradskih zidina i osnivanje vlastite sinagoge (scola). Kad bi se udovoljilo spomenutim zahtjevima, tvrde molitelji, u Rijeku bi se zasigurno doselile još mnoge židovske obitelji iz Splita i nekih talijanskih gradova.
Dekretom od 27. rujna 1779.g. gubernij je dozvolio Židovima da ustanove vlastitu bogomolju, kehilu, pa je odlučeno da se ona privremeno uredi i otvori u privatnoj kući obitelji Penso. Obitelj Ventura tomu se protivila. Stoga je odlučeno da sinagoga ne bude više smještena u privatnoj kući, već u namjenskoj zgradi koju je trebalo uzeti u godiπnji najam. Zajedničke troškove za to ravnopravno su dijelili braća Ventura, Isak Mihael Pensa i Isak Levi.
Postoji podatak da su 1783.g. u Rijeci živjele 4 židovske obitelji, (Ventura, Pensa, Levi i Piazza) sve porijeklom iz Splita, a bavile su se trgovinom, prodajom duhana, kože, tkanina te žitarica, rakije, meda i drugih poljoprivrednih proizvoda. Trgovačka važnost Rijeke s vremenom je rasla, a to je pridonijelo i doseljavanju židova, a tomu je pridonijelo i jozefinsko zakonodavstvo koje je nastojalo emancipirati židovsko stanovništvo i uklopiti ga u građansko društvo.

Nastavak slijedi

gost
 

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#2  PostPostao/la gost » 9.9.2010, 12:21

Židovska općina u Rijeci je osnovana 26.9.1781. Osnivači su bili iz obitelji Penso, Ventura i Piazza. Tada je u Rijeci živjelo 25 Židova (iz obitelji Penso, Ventura i Diocoen) a njihov zastupnik bio je Mihael Penso, porijeklom iz Splita.
Izbor poglavara židovske zajednice, obavljao se jednom godišnje, prve nedjelje IX mjeseca, tajnim glasanjem između više predloženih kandidata, u prisutnosti izaslanika Kraljevskog gubernija u Rijeci.

Dokumenti iz 19. St. stradali su u velikom požaru kuće predsjednika riječke židovske zajednice Natana Kohena. Od svih dokumenata spasila su se samo tri sveska matičnih knjiga koji su bili pohranjeni kod službenog državnog rabina Raffaela Mondolfa Halevija.
U tim knjigama podaci o rođenju, sklapanju brakova i smrti počinju s 25.VII 1824. (prvo upisano ime je Sabato Elia Piazza). Te službene bilješke dokazuju da su obitelji Piazza, Valenzin, Kohen, Pardo, Jesurum, Jachia, Bemporath, Penso, Ventura, Mandolfo itd. talijanskog i istočnog porijekla, a stalno nastanjene u Rijeci početkom 19. st.
Postojanje organizirane židovske općine tijekom 19. st. u Rijeci s posebnim hramom i grobljem za sahranu pokojnika po vlastitim ritualnim propisima otvaralo je mogućnost razvijanja drugih institucija prema tradicijama judaizma.

1885.g. Adolfo Gerloszi, rabin riječke židovske zajednice, zajedno s Antoniom Matersdorferom i Giuseppeom Treuschem osnovao je karitativnu udrugu Chevra Kadisha (hebr.Sveto društvo, Sveto bratstvo), najstarije riječko dobrotvorno društvo koje je brinulo o sahranama i uzdržavanju općinskog groblja. Društvo je u prvo vrijeme svojim članovima pružalo pomoć i usluge u svakodnevnom društvenom i vjerskom životu i materijalnim potrebama. Članovi su bili uglavnom svi članovi zajednice koji su plaćali redoviti doprinos prema mogućnostima. Novac bio korišten za materijalnu pomoć siromašnim i oboljelima, za vjersku izobrazbu i unapređenje vjerske službe te za sahranu siromašnih po vjerskim propisima.

gost
 

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#3  PostPostao/la gost » 9.9.2010, 12:37

Vjerska okupljališta

Najstariji poznati molitveni hram “španjolskog ritusa” u Rijeci je, prema dozvoli od 27. IX. 1779., adaptacijom uređen u kući Mihaela Pensa.
Druga privremena bogomolja tijekom 1836. Nalazila se u kući Celebrini, a za treći po redu hram Mozes Saul ha-Levi 12. I. 1837. daruje Općini vlastitu trokatnu kuću čija su vanjština i unutrašnjost iste godine preuređene po nacrtima gradskog edila Adama Olfa. Nalazila se u starom gradu u Calle del Tempio (danas Ul. J. Trdine), stara k. č. 251/246, poslije br. 5.

Židovska se zajednica u Rijeci povećavala i stara sinagoga u riječkom Starom Gradu , u Via del Tempio postala je premala za obavljanje vjerskih obreda i proslave praznika. Advokat dr. Enrico Sachs preuzeo je posao za izgradnju nove sinagoge. Za podizanje sinagoge osnovan je poseban odbor židovske vjerske zajednice, koji je 1890. raspisao doprinos za izgradnju. Akcija se odužila na deset godina.
Iz molbe magistratu za dozvolu gradnje hrama saznajemo da je u “rijećkoj židovskoj vjerskoj zajednici 1901. bilo 2.500 duša pa je za potrebe tolikog broja vjernika nedvojbeno trebao doličan hram...” Zemljište je dala riječka općina (70 četvornih metara u ulici Zagrad u vrijednosti 4200 kr.), a guverner Rijeke Ladislav Szapary dao je prilog od 2.000 kr.

Najprije je u prosincu 1900. projekt za sinagogu je načinio arhitekt W. Stiassny iz Beča. 1901. novi projekt za sinagogu napravio je budimpeštanski arhitekt Leopold (Lipot) Baumhorn. Gradnju je izveo riječki inženjer Carlo Conighi. Kasnije je unutrašnjost sinagoge bila bogato dekorirana u maurskom stilu (sa elementima secesije).
Sinagoga je otvorena na židovsku Novu godinu 22.10.1903. Bila je «ukras grada».
Sinagogu je opustošio i srušio njemački okupator 25. I 1944.Ostaci su uklonjeni krajem 1948. Na tom je mjestu podignuta stambeno - uredska zgrada koja postoji i danas.

sinagoga rijeka1.jpg
sinagoga rijeka1.jpg (50.99 KiB) Pogledano 4508 puta

sinagoga.jpg
sinagoga.jpg (103.28 KiB) Pogledano 4508 puta

gost
 

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#4  PostPostao/la gost » 9.9.2010, 13:27

Ortodoksna sinagoga

U Rijeci je 1930. godine postojala još jedna, manja, ortodoksna židovska zajednica (Unione degli Israeliti Ortodossi di Fiume) s 220 pripadnika, koja je također željela imati svoju sinagogu. Njeni članovi su bili porijekom iz sela Rusije, Galicije i Besarabije i prema opisu Paola Santarcangelija (1969) bili su tradicionalno obučeni u crne «kaftane», nosili duge brade i velike crne vunene šešire. Predsjednik općine bio je E. Berger, a rabin I.M. Lipschitz.
Nakon što su 27. I. 1928. kupili za 10.000 lira zemljište površine 769 m2 od Općine Rijeka, pristupilo se izgradnji u tadašnjoj ulici Galvani. Sinagoga ortodoksnog usmjerenja dovršena je 1932. kao židovski hram skromnih dimenzija te bez veće dekoracije i raskoši. Ortodoksna sinagoga u Rijeci je mala, jednostavna građevina obložena kamenom i crvenom ciglom (prema nacrtu ing. G Angyala i P. Fabbra). Njezin Aron Kodeš je prenesen iz Ankone u Rijeku, gdje još i danas postoji. Ta je sinagoga i danas u upotrebi i sjedište Židovske zajednice u Rijeci, a obnovljena je uz pomoć grada Rijeke tijekom 2005. prema projektu arhitektonskog biroa A. G.A. d.o.o.

Perspektivni crtež sinagoge iz idejnog projekta V. G. Angyala i P. Fabbra (1930.)

SINAGOGA_7.jpg
SINAGOGA_7.jpg (174.89 KiB) Pogledano 4508 puta

ortodoksnasinagoga.jpg
ortodoksnasinagoga.jpg (82.19 KiB) Pogledano 4508 puta

Sjeverno pročelje

sjevernoproelje.jpg
sjevernoproelje.jpg (72.83 KiB) Pogledano 4508 puta

Riječka je sinagoga posljednja koja je u Hrvatskoj uopće izgrađena. Pri tome je i jedina s jasnim oblikovnim kôdom moderne (u literaturi slobodno opisane kao “talijanski razionale stil”), uz tek poneki detalj art déco stilizacije. Zgrada sinagoge s parcelom je nacionalizirana 1959. i tek je nedavno vraćena Židovskoj općini.

U Rijeci su dvadesetih godina 20. st. prije novoizgrađene ortodoksne sinagoge djelovale i dvije provizorno uređene bogomolje ortodoksnoga obreda u tadašnjima Via G. Ciotta i Viale Deak

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#5  PostPostao/la nikola » 10.9.2010, 07:13

:gore
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

gost
 

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#6  PostPostao/la gost » 10.9.2010, 13:39

Židovska groblja

Prvo Židovsko groblje izvan gradskih zidina bilo je na predjelu Zagrada (sjeverni dio terena Zeniković uz današnju Trinajstićevu ulicu). Na njemu su židovi pokapali mrtve do 1875. g.

položaj prvog groblja

poloajstarogidovskoggro.jpg
poloajstarogidovskoggro.jpg (107.88 KiB) Pogledano 4508 puta

to bi trebalo biti ovo

tunegdje1.jpg
tunegdje1.jpg (140.52 KiB) Pogledano 4508 puta

Zaključkom Gradskog poglavarstva iz 1840. godine - Zajednici Židova određuje se pokapanje mrtvih na novom općem groblju Kozala, što je uz odgodu i uslijedilo od 1875. godine, na dobivena dva grobna polja ukupne površine od 6033 metara kvadratnih.

plan starog židovskog groblja
Slika

Na dijelu starog groblja, uz ogradni zid, graditelj Francesco Plaček je zamislio malu mrtvačnicu s ulazom na groblje. U lipnju 1893. Plaček predlaže novi nacrt mrtvačnice, nešto većih dimenzija. S prvog židovskog groblja premještene su 22 nadgrobne ploče i zazidane u južni ogradni zid.
Na polju A riječkog židovskog groblja nalaze se grobovi većinom iz 19.st. sve do prije WW2, a na polju B još se i danas vrše ukopi.
Cijelo je groblje opasano željeznom ogradom, koja je kasnije uklonjena i zamijenjena zidićem. Zbog progona Židova i iseljavanja nakon Drugog svjetskog rata, veći je dio grobova bez nasljednika i vlasnika, pa ubrzano propada.
1976. je došlo do eksproprijacije židovskog groblja, koje je dano na uporabu i upravljanje Općini Rijeka, odnosno Komunalnoj organizaciji udruženog rada "Parkovi i nasadi", dok je starije grobljansko polje s dvjesto dvadeset šest grobova trebalo biti ustupljeno za javnu uporabu. Uplatom uporabe tog polja za sljedećih trideset godina, Židovska općina ipak ga je uspjela zadržati.
Inž. Zdenko Sila projektira 1981. u jednom dijelu židovskog groblja spomenik za dvjesto sedamdeset pet žrtava holokausta 1941. - 1945. Novije grobljansko polje s tristo trinaest grobova postalo je 1993. spomen-groblje i zaštićeno spomen-područje. Iste godine obnavlja se mrtvačnica židovskog groblja na Kozali sredstvima Grada Rijeke.

zidl.jpg
zidl.jpg (96.08 KiB) Pogledano 4508 puta

zvijezda.jpg
zvijezda.jpg (44.59 KiB) Pogledano 4508 puta

spomenika.jpg
spomenika.jpg (103.47 KiB) Pogledano 4508 puta

25106529.jpg
25106529.jpg (106.69 KiB) Pogledano 4508 puta

groblje.jpg
groblje.jpg (106.82 KiB) Pogledano 4508 puta

rijeka53
 

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#7  PostPostao/la rijeka53 » 11.9.2010, 00:54

ilirija napisao:Najstariji pronađeni dokumenti iz 1441. g. dokazuje prisustvo prvih židova koji su se naselili u gradu Rijeci i cini se da su židovi za vrijeme svojih povremenih boravaka u Rijeci stanovali u prostoru grada zvanom Zuecha ili Zudecca, što bi odgovaralo poznatom venecijanskom izrazu Giudecca.


Giudecca (starinsko Zudèca i Zuèca) je otok ili bolje receno skup povezanih otocica, južno od centra Venecije sa 4800 stanovnika. Giudecca je nekad nosila naziv Spinalonga zbog svog oblika koji lici na izduženu riblju kost. Po nekima sadasnji naziv potječe od prvog židovskog geta, potom preseljen, a gdje se i danas nalazi , u Kanaredju. Ta teorija se međutim ne slaže s ponzatom cinjenicom da je prvi geto u Veneciji osnovan tek 29. ožujka 1516., a i čini se da su prije toga, Židovi živjeli slobodno bilo gdje u gradu.

Druga pretpostavka je da ime potječe od toponima zudegà (na starom mletačkom “giudicato” "suditi"), a koji se odnose na odluku s kojom je, početkom IX stoljeća, MletackaRepublika presudila zemljišta u korist nekih porodica kao naknadu štete, za patnje tokom progonstva kao posljedica nepravedne presude.

Zatim slijedi teorija da ime "Giudecca" dolazi u svezi aktivnosti preradivaca koze, koji su koristili neke tvari dobiveno iz biljaka i grmova pod nazivom zuèc, zueccam, zuecchi.

Inace termin “ghetto” dolazi od Venecijanskog Geta, jer prije nego je taj dio grada bio određen za Židove, tamo je bila smjestena ljevaonica željeza (od mletačkog “getto”, lijevanje, odnosno lijevanje rastaljene kovine). Iako neki tvrde da potječe od riječi “borghetto”, "mali grad-kvart" ili od hebrejskog, “get” doslovno dobiti "papir razvoda. Prvi Venecijasnki Geto, gdje su Židovi bili prisiljeni boraviti za vrijeme Mletačke Republike, treba znati, da je bio bogatiji dio grada, gdje su obitavali trgovci i posudivaci novca, tek kasnije postaje sinonim za siromastvo. Samo Zidovi su mogli zivjeti u Getu i glavna vrata su se zakljucavala nocu, cim sunce zade .....

gost
 

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#8  PostPostao/la gost » 13.9.2010, 11:49

Židovski blagdani

Prema Tori, blagdani kod Židova dijele se na:

1.velike i svete dane; *
2.hodočasne blagdane; **
3.blagdane sjećanja na povijesne događaje. ***

Tora
Sveta knjiga Židova (Jevreja) naziva se Tora. Ona predstavlja Božije zavještanje židovskom (jevrejskom) narodu i sadrži Božije zakone po kojim se pravovjerni Židovi moraju ravnati u svom religioznom i etičkom ponašanju. Po židovskom učenju Bog, koga Židovi zovu Jahve, te je Zakone odredio prije nego je stvorio svijet i oni su vječni. Čak ni On sam ne može donositit odluke koje bi tim zakonima protivrječili. Naslov Tora osim tog širokog značenja Božijeg zavještanja ima i uže značenje i označava prvih pet knjiga koje čine Stari zavjet.

židovski blagdani.jpg
židovski blagdani.jpg (67.24 KiB) Pogledano 4496 puta

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#9  PostPostao/la nikola » 1.11.2010, 11:13

Židovska općina Rijeka 1930.:

Židovska općina osnovana godine 1781.
Židovsko groblje osnovano godine 1839.
Sinagoga izgrađena godine 1903.
Ortodoksna sinagoga izgrađena godine 1928.
Hevra Kadiša osnovana 1885.
Broj članova općine 1890.-1900. oko 2500
Broj članova općine 1938. 1783
Predsjednik Židovske općine Erminio Klein
Rabin Giuseppe Frank
Predsjednik ortodoksne zajednice Ernesto Berger
Rabin ortodoksne zajednice Meir Lipschitz

http://www.cendo.hr/Opcine.aspx?id=20#_ftn2
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#10  PostPostao/la nikola » 2.9.2011, 15:19

Ajmo malo osvježiti ovu temu. Evo podataka o Židovima na Sušaku.

Sudeći po suvremenim statističkim izvještajima, Židovi se na Sušak počinju trajno nastanjivati krajem osamdesetih godina 19. stoljeća. Od tada njihov broj polagano, ali pouzdano raste.
U teritorijalnom su pogledu pripadali karlovačkoj vjeroispovjednoj općini, a kako nisu posjedovali vlastitu bogomolju, služili su se riječkom sinagogom i pokapali mrtve na tamošnjem židovskom groblju.
Tijesna se povezanost riječkih i sušačkih Židova ogledala i na drugim planovima. Uobičajeno je bilo da trgovci nastanjeni u Rijeci otvaraju vlastite podružnice na Sušaku ili obrnuto. Mnoge su trgovačke tvrtke, poslovnice, skladišta, tvornice ili radionice bile registrirane u riječkom i sušačkom katastarskom sudu, ostvarujući dobit s obje strane tadašnje državne granice.
Čini se kako je među prvima na Sušak doselila mnogočlana obitelj Wortmann, podrijetlom iz zapadnougarskog gradića Gradišća, koja je osnovala tvornicu finih likera Braća Wortmann. Vlasnici i osnivači poduzeća za uvoz prekomorske robe Pfau & Co. bila su braća Pfau, podrijetlom iz Galicije.
Veletrgovine vinom posjedovali su Francesco Herzel te braća Ružička. Od 1896. do 1900. na Sušaku je postojala tvornica metala i četki Ivana Friedricha i Otta Fursta.
U 20. stoljeću, na Kraljevskoj velikoj gimnaziji i Trgovačkoj školi na Sušaku uveden je i poseban predmet „za nauk izraelske vjere” koji je od 1913. do 1918. kao eksterni učitelj vodio tadašnji riječki rabin dr. Josip (Giuseppe) Frank.
U svibnju 1921. otvara se veletrgovina žitom, brašnom i prekomorskom robom Ignaca Pennera u sušačkom Kortilu.
U studenom 1935. godine osnovana je samostalna vjeroispovjedna općina pod koju su potpali gradovi Sušak, Bakar i Senj. Prvim predsjednikom imenovan je Velimir Švarc, dok je svećeničke funkcije obavljao zamjenik rabina (kasnije i rabin), Otto Deutsch.
Prostorije sinagoge nalazile su se u Strossmayerovoj ulici 6/I u kući Oktavijana Šepića.
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Rijeci evidentno postoji velika i razvijena Židovska zajednica koja ima približno dvije tisuće članova.
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 24016
Teme: 926
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#11  PostPostao/la Adamić » 2.9.2011, 15:26

A za vrijeme 2.svjetskog rata doslovno su potamanjeni, sad ih ima šačica u Rijeci.
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
medo90
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 372
Teme: 5
Pridružen: 5.8.2011, 08:15
Lokacija: Rijeka, Drenova

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#12  PostPostao/la medo90 » 5.9.2011, 01:27

Moja frendica je članica njihove male zajednice. Navodno ih je 24 danas u Rijeci.
Šegrtica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 24016
Teme: 926
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#13  PostPostao/la Adamić » 5.9.2011, 13:41

medo90 napisao:Moja frendica je članica njihove male zajednice. Navodno ih je 24 danas u Rijeci.

:shock:
Dobro su ih stukli. :cry:
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

duskom
 

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#14  PostPostao/la duskom » 5.9.2011, 15:04

Adamić napisao:
medo90 napisao:Moja frendica je članica njihove male zajednice. Navodno ih je 24 danas u Rijeci.

:shock:
Dobro su ih stukli. :cry:

Ali dio se i asimilirao, pa neprakticiraju religijske običaj. Važno je napomenuti, da se u židovskoj kulturi nasljeđuje sve po ženskoj liniji, te su žene one koje prenose tradiciju i običaje, kao i svoje prezime. Razlog je vrlo prozaičan - majka je sigurna, a otac može biti bilo tko !!! :kava: :kava: :kava:

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 24016
Teme: 926
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Židovi u Rijeci

Post broj:#15  PostPostao/la Adamić » 5.9.2011, 20:20

10.11.1938. Donesena zakonska odredba za obranu talijanske rase kojom je bilo zabranjeno židovima sklapanje mješovitih brakova. Ovu odredbu donosi Ministarski savez i njome su i u Rijeci počeli rasni zakoni protiv Židova. : lud
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Povijest

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju