Mohorovičić Andrija (1857-1936) znanstvenik meteorologije

[LPR]

Andrija Mohorovičić

Andrija Mohorovičić ( Meteorolog i seizmolog ).jpg (31.33 KiB) Pogledano 2311 puta

Rođen u Volosku kraj Opatije, 23. siječnja 1857., a umro u Zagrabu 18. prosinca 1936. godine.
Kao dijete pravih Primoraca - majka je bila Opatijka, a otac Istrijan - pripadao je prvoj generaciji Mohorovičića - Vološćana, a kao prvi sin dobio je nasljedno ime Andrija.

Andrija mohorovicic 1857 Volovsko Zagreb 1936.jpeg (33.83 KiB) Pogledano 2773 puta

Andrija Mohorovičić, istaknuti hrvatski i svjetski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, jedan je od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena. U Volosku je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Rijeci. Studij matematike i fizike Filozofskog fakulteta uPragu upisao je 1875. Po završenom studiju predavao je najprije na gimnaziji u Zagrebu (1879-1880), zatim na realaciji u Osijeku, te od 1882. god. na Nautičkoj školi u Bakru. Na vlastitu molbu 1891. godine premješten je na realku u Zagrebu, gdje 1. siječnja 1892. postaje i upraviteljem tadašnjega Meteorološkog opservatorija na Griču. Za doktora filozofije promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu 1893. god. na osnovi disertacije O opažanju oblaka, te o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru.

Živio je i radio u razdoblju kada su se postavljali znanstveni temelji meteorologije i seizmologije, pa je svojim radom pridonio njihovu razvoju. Uz to je svoja i tuđa znanja i iskustva pretočio u praksu, čime je postao začetnikom meteorološke i seizmološke službe u Hrvatskoj.
Najveći dio njegova rada povezan je s Meteorološkim opservatorijem na Griču u Zagrebu. Tijekom tri desetljeća, od 1892. do 1922. godine, Mohorovičić je bio njegov upravitelj i dugogodišnji vremenski motritelj. Njegov je znanstveni interes s početka bio usmjeren na meteorologiju. Godine 1901. uspijeva u nakani preuzimanja od mađarske meteorološke službe upravu i nadzor nad postajama u tadašnjoj Hrvatskoj i Slavoniji.
U znanosti se bavio klimatološkim istraživanjima i studijama jakih mjesnih oluja. Potkraj XIX. stoljeća organizira pokusnu zaštitu od tuče na području Jastrebarskog i počinje prvi meteorološki istraživački projekt u Hrvatskoj (istraživanje bure na području krša).

Početkom XX. stoljeća Mohorovičić usmjerava svoj znanstveni rad na seizmologiju. Epohalan je njegov znanstveni dokaz postojanja granične plohe koja odjeljuje koru od plašta Zemlje. Ta je ploha nazvana u njegovu čast Mohorovičićev diskontinuitet ili kraće MOHO.

moho1.jpg (56.57 KiB) Pogledano 2773 puta

Nazivi poput Mohorovičićev zakon o povećanju brzine valova potresa sa dubinom, Mohorovičićeve epicentrale, Mohorovičićev seizmogaf i Projekt Mohole (bušenje Zemljine kore do njena plašta; otkrio na dubini od 55 km porast brzine seizmičkih valova) upozoravaju na ugled kojeg uživa među svjetskim seizmolozima. Sustavnim prikupljanjem podataka o učincima potresa (1901.) i postavljanjem prvih seizmografa, Mohorovičić je zapravo utemeljio seizmološku službu u Hrvatskoj. Mohorovičićeva teorijska razmatranja ponašanja građevina pri potresu vizionarsko je djelo koje se može smatrati osnovom suvremenog protupotresnog graditeljstva.

Mohorovičić je hrvatsku geofizičku znanost, gotovo prije jednog stoljeća podigao na europsku i svjetsku razinu, učinio je glasovitom i cijenjenom. Njegova znanstvena i stručna djelatnost temelj je na kojemu su razvijene meteorološka i seizmološka služba u nas i na kojemu sada opstoje kao važna potpora društvenom i gospodarskom razvoju Hrvatske.
Nabavkom je preciznih opservatorijskih ura u Hrvatskoj uspostavio i službu točnog vremena.

Godine 1970. po njemu je nazvan jedan krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije se vrijeme njegovim imenom naziva i granica između kore i plašta na Mjesecu, Merkuru, Veneri i Marsu. Geofizički zavod Prirodoslovno–matematičkog fakulteta u Zagrebu također nosi njegovo ime, kao i gimnazija u Rijeci, osnovna škola u Matuljima, te nekoliko ulica u hrvatskim gradovima kao i u Rijeci, a na rektorskom se lancu Sveučilišta u Zagrebu nalazi i medaljon s Mohorovičićevim likom. Andrija Mohorovičić spada među najznamenitije hrvatske znanstvenike svih vremena, a u svijetu ga uvrštavaju među velikane seizmologije i geofizike, pa i egzaktnih znanosti uopće.
1910. Andrija Mohorovičić postao je izvaredni sveučilišni profesor, a 18. prosinca 1936., četrnaest godina nakon svog umirovljenja, umire u svojoj osamdesetoj godini. Pokopan na Mirogoju.

Za njega kažu i da je "zaljubljenik u nebo koji je otkrio utrobu zemlje."

kartafs.jpg (187.95 KiB) Pogledano 2773 puta

Ulica njegovog imena u Rijeci, na Martinkovcu.

(Preuzeto sa net-a, Gimnazija A. Mohorovčić, TSRB-Prirodoslovlje, Wikipedija i festival znanosti)

[LPR]

Tko voli poštanske marke ima prigodnu marku Andija Mohorivičić

marka.jpg (19.82 KiB) Pogledano 2773 puta

a oni koji više vole zlato imaju zlatnik

zlatnik.jpg (51.85 KiB) Pogledano 2773 puta

Neka vas ne zavara iznos 1000 kuna. Toliko naime uvijek službeno možete dobiti u banci ali zlatnik danas samo po cijeni zlata u njemu vrijedi preko 2000 kuna.

[gost]

sa suprugom i tri sina.jpg (23.26 KiB) Pogledano 2773 puta

Andrija Mohorovičić sa suprugom i tri sina

[jazbac]

Andrija Mohorovičić

Rođen u Volosku kraj Opatije, 23. siječnja 1857., a umro u Zagrabu 18. prosinca 1936. godine.
Kao dijete pravih Primoraca - majka je bila Opatijka, a otac Istrijan - pripadao je prvoj generaciji Mohorovičića - Vološćana, a kao prvi sin dobio je nasljedno ime Andrija.

Otac Andrije Mohorovičića bio je iz Rukavca, a ne Istrijan, osim ako ne smtramo Rukavčane Istranima, o čemu bi se dalo danima raspravljat

[gost]

Naravno da Rukavac nije u Istri, međutim na dva izvora sam našla da mu je otac istrijan. Jedan je na netu od gimnazije A. Mohorovičića, a drugi, koji sam sad iskopala, prilažem upravo. Bilo kako bilo, ovdje i za Volosko piše da je Istra! Ako znaš nešto više, napiši, tema je otvorena.

[gost]

U to vrijeme je Istra administrativno bila do Zameta uključujući i Zamet.
Administrativno je taj kraj pripadao austrijskom dijelu Carstva.
Neki od najvećih istarskih Iliraca i prosvjetitelja su bili npr. Kastavci.
Kako se tko osjećao, Istrijan ili ne, to je druga stvar.

800px-Fiume-cs.jpg (121.06 KiB) Pogledano 2773 puta

[gost]

To je to

[jazbac]

Tako je! Slažem se jer za sve to imamo i čvrste argumente: Matka Laginju, Klanjca, zvali su "ocem Istre", Ivan Matetić Ronjgov, Halubajac, otkrio je ključ istarske ljestvice, u Kastvo već preko 100 g. djeluje Kulturno-prosvjetno društvo "Istarska vila", 1871. održan je na Sv. Mihovilu između Matulji i Kastva I Istarski tabor, a 1911. II. Istarski tabor itd. itd. Etnološki je puk riječkog prigrada nesumnjivo istog korijena kao i istarski (glazba, plesovi, jezik, običaji itd.)
Jedna političko-lingvistička primjedba:
Naziv ISTRIJAN potiće iz korijena talijanske riječi, odnosno naziva ISTRIA, a nametnut je od talijanskih iredentista koji su na silu nastojali potalijančiti istarski puk. Iako je ovaj izraz danas udomaćen pravilno bi bilo reći ISTRAN! U naš kraj često su migrirali Istrani (i sam san 5/8 istarskog porijekla) i naši ljudi su im davali uz ime nadimak ISTRAN, a ne ISTRIJAN, npr. Pepo Istran, gostiona Istranka itd.
Međutim:
Glede&unatoč svemu navedenom stvarnost je danas malo drugačija. Kad kažemo da idemo u Istru podrazumjeva se da smo prošli ili kroz tunel Učku ili smo prošli Plomin. Nadalje, teško da ćete naići na mlađeh čovijeka s područja Liburnije, Kastva, Klane ili Halubja koji će za sebe reći da je Istran ili Istrijan. Izuzetak su Lovranci koji se vrlo često deklariraju Istrijanima. Zanimljivo, zar ne?!
Valja se prisjetiti i 1993. godine i prvih lokalnih izbora. U Liburniji je velikom većinom vlast osvojio IDS. Ljudi su tada prihvatili IDS kao stranku koja će ih štititi od agresivnog nametanja velikog hrvatstva. Međutim, s vremenom su ipak shvatili da je (u najvećoj mjeri) čelnik IDS-a I. Jakovčić zapravo kopija Tuđmana na lokalnoj razini i da Liburniju shvaća kao nekakvu koloniju izvan matice Istre koju treba vratiti majčici Istri.
Ne znam ako se sjećate i ako ste zapazili tabele po izlasku iz tunela s istarske strane s natpisima: "Dobro došli u Istru - zemlju dobrog vina" i sl. Jako ćete rijetko sresti nekog Istrana koji će dopustiti ljudima "priko Učke" da se deklariraju Istranima. Čak se osjećaju i uvrijeđeni.
Osobno se osjećam kako zbog porijekla tako i mjesta stanovanja Istranom i u potpunosti se slažem sa tezom da su A. Mohorovičić i njegov otac rođeni u Istri.

[Adamić]

Godine 1970. po njemu je nazvan jedan krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca

Samo bi htio reći da nije polumjer 77 km kratera nazvanog po njemu na Mjesecu. Promjer mu iznosi 51 km (dijametar (grč.) → promjer). I na G.E. tako nešto i dođe. Ovo je očito nečija greška ! Također i ovo je krivo

Godine 1970. njemu u čast nazvan je i krater polumjera 55 km na tamnoj strani Mjeseca

objavljeno na DHMZ.


Eto kako je na današnji dan rođen, potrudio sam se pronaći krater na Mjesecu koji nosi njegovo ime!



To je ovaj veliki krater u sredini. Nalazi se na strani koja nam nažalost nije vidljiva sa Zemlje!
Više na:Mjesec iznad Rijeke

[edotijan]

Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. - Zagreb, 18. prosinca 1936.), istaknuti je hrvatski znanstveni djelatnik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Rođen je 23. siječnja 1857. u Voloskom kraj Opatije. Tamo je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Rijeci. Studij matematike i fizike Filozofskog fakulteta u Pragu upisao je 1875. Po završenom studiju predavao je najprije na gimnaziji u Zagrebu (1879-1880), zatim na realci u Osijeku, te od 1882. god. na Nautičkoj školi u Bakru. Na vlastitu molbu 1891. godine premješten je na realku u Zagrebu, gdje 1. siječnja 1892. postaje i upraviteljem tadašnjega Meteorološkog opservatorija na Griču. Za doktora filozofije promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu 1893. god. na osnovi disertacije O opažanju oblaka, te o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru. Ubrzo se habilitira za privatnog docenta, a 1910. godine postaje naslovnim izvanrednim sveučilišnim profesorom, te je od 1893. do 1917/18. god. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavao kolegije s područja geofizike i astronomije. Već je 1893. godine dopisni član, a 1898. god. pravi član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Od 1918. do 1922. godine bio je tajnik njezina Matematičko-prirodoslovna razreda. Potkraj 1921. godine umirovljen je, a preminuo je u prosincu 1936. god. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Njemu u čast 1996. godine asteroid s rednim brojem 8422 dobio je naziv - 8422 Mohorovicic.
Za početak znanstvenog rada Andrije Mohorovičića odlučujući je bio rad na Nautičkoj školi u Bakru. Tu prvi put dolazi u neposredan dodir s meteorologijom, koju je predavao učenicima Nautičke škole, a što ga je toliko zaokupilo da je 1887. god. u Bakru osnovao meteorološku postaju. Za određivanje gibanja oblaka konstruirao je 1889. godine nefoskop.
Dolaskom na mjesto upravitelja Meteorološkog opservatorija u Zagrebu (1892.) usmjeruje svoj rad na tri područja. U prvom znanstveno objašnjava pojedine meteorološke pojave. Uz to mu je 1901. godine povjereno vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije, koju podiže kadrovski i instrumentalno na europsku razinu. I napokon, aktivnosti opservatorija postupno proširuje i na ostala područja geofizike.
Pokazao je zanimanje za osobito upadljive meteorološke pojave kao što su bili tornado kraj Novske 1892. god. i "vijor" kod Čazme 1898. godine. Proučavao je klimu grada Zagreba, a u svom posljednjem radu s područja meteorologije (1901) razmatra smanjivanje temperature atmosfere s porastom visine.
Početkom travnja 1893. godine Mohorovičić je uredio mrežu postaja za praćenje nevremena s grmljavinom, a 1899. godine osnovao je u kotaru Jaska postaje za obranu od tuče. Početkom 1899. godine izradio je projekt za istraživanje i iskorištavanje bure u području našeg krša, jer kako kaže "... od kolike bi to blagodati bilo za naše pusto primorje".
Početkom 20. stoljeća Mohorovičićev znanstveni interes okreće se isključivo problemima seizmologije. Analizom pokupskog potresa od 8. listopada 1909. godine, Mohorovičić je posebno unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih potresa kroz Zemlju. Tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje i koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet - MOHO. Ubrzo nakon Andrije Mohorovičića i drugi znanstvenici potvrđuju postojanje tog sloja.
Opća je odlika Andrije Mohorovičića kritičnost u radu. Volio je spajati opažanja s teorijom, ali nikada nije teoriju pretpostavljao motrenju. Iz njegovih izvještaja vidljiva je težnja da uradi i više, u čemu ga je sprečavao nedostatak materijalnih sredstava. Njegove misli i ideje bile su vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo poslije (djelovanje potresa na zgrade, iskorištavanje energije vjetra, modeli Zemlje, potresi s dubokim žarištem, obrana od tuče itd.).
Izvor: Wikipedia
Po Andriji Mohorivičiću nazvan je hidrografski brod HRM i neuglednim imenom MOHO pozzeria u Voloskom.
Pozdrav
Edo Tijan

[edotijan]

Prof. Andrija Mohorovičić je u bakarskoj nautici predavao matematiku i fiziku od 1882 do 1891 godine.
Izvor Monografija Bakarske Nautike, 1999.
Edo Tijan