Strana 4 od 4

Re: Tvornica papira Rijeka-Hartera (1821-2005)

PostPostano: 28.3.2017, 10:10
Postao/la Vežičanka
Vodeni znak tvornice papira Smith & Meynier pred prvi svjetski rat:

Vodeni znak Smith & Meynier pred WWI.JPG
Vodeni znak Smith & Meynier pred WWI.JPG (51.44 KiB) Pogledano 2688 puta

Re: Tvornica papira Rijeka-Hartera (1821-2005)

PostPostano: 19.5.2017, 14:08
Postao/la Vežičanka
Slike i tekst su iz 1924.godine
Ime tvornice je tada bilo "Jela industrija papira a.d." (to se ime, uz tradicionalno Smith & Meynier, vidi i u reklami u postu br.44)


Tvornica papira 1924.

Vodena snaga iznosi 12 m3 u sekundi i prenosi se kroz 6 najmodernijih vodenih turbina u rotacionu i ukupnu energiju, koja ima 1300 konjskih snaga. Svu tu energiju daje mala voda Rječina, koja dijeli našu izgubljenu Rijeku od Sušaka. Tvornica ima svoju vlastitu vodenu i parnu centralu, a parna snaga se stvara pomoću dva „compound“1 stroja od po 600 KS.

U tvornici su u stanju s lakoćom proizvesti 80 vagona prvoklasnog cigaretnog papira godišnje.

parni strojevi u Tvornici papira 1924.god:
prvi i drugi parni stroj OD PO 600 KS.JPG
prvi i drugi parni stroj OD PO 600 KS.JPG (87.13 KiB) Pogledano 2646 puta

Za iskuhavanje krpa kao i za sušenje papira proizvode paru 4 parna kotla s 4 automatska ognjišta, koja se lože samo s domaćim ugljenom.
U istoj tvornici smješten je generator za električnu energiju, koja služi isključivo za osvjetljavanje grada Sušaka. To je omogućeno time što tvornica raspolaže s dva zasebna izvora: iz ovih sišu dvije velike pumpe 6000 litara vode u minuti.

vodena turbina i el. generator u Tvornici papira 1924.:
Vodena turbina III s 250 KS i el. generatorom od 500 kW.JPG
Vodena turbina III s 250 KS i el. generatorom od 500 kW.JPG (78.42 KiB) Pogledano 2646 puta

Kuhinja u kojoj se iskuhavaju krpe sadrži 4 kotla s po 16000 litara, a praonica samih krpa s 4 „holendera“2 sadrži ukupno 64000 litara.
Zatim postoje mlinovi za mljevenje poluproizvoda s 8 „holendera“ od po 6000 l: pa 5 „holendera“ za bjeljenje krpa sa po 12000 l; pa 22 „holendera“ za konačno mljevenje preparata, svaki sa 3000 litara; poslije 3 „holendera“ za miješanje sa po 16000 l; konačno 3 stroja za davanje širine papiru od 124, 138 i 145 cm.

Postoje još i velike sale za konfekciju i sortiranje papira sa svim pomoćnim sredstvima za satiniranje i filigranski posao.
Tu su još radionice za popravke, i to bravarske, kovačke, rezbarske, elektro-tehničke, drvodjeljske, brodarske, limarske i kotlarske s najsuvremenijim strojevima.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1- U compound parnim strojevima para prolazi kroz nekoliko cilindara sve većeg promjera, da bi se podigao stupanj iskorištavanja.

2- Holender - stroj za miješanje i mljevenje papirnih vlakana

Re: Tvornica papira Rijeka-Hartera (1821-2005)

PostPostano: 30.5.2024, 09:56
Postao/la Vežičanka
Šteta i sramota da se Rijeka ovako odnosi prema jednoj od najstarijih dijela svoje industrijske baštine!

Pošarano, zapušteno, puno smeća. Iz nekih zgrada širi se miris plijesni.
Valjda se čeka da se sve uruši pa da ponosno nikne neka odurna nova "stambeno poslovna" nakaza!

tvornica papira (1).jpg
tvornica papira (1).jpg (267.87 KiB) Pogledano 960 puta

tvornica papira (2).jpg
tvornica papira (2).jpg (207.72 KiB) Pogledano 960 puta

tvornica papira (3).jpg
tvornica papira (3).jpg (244.95 KiB) Pogledano 960 puta

tvornica papira (4).jpg
tvornica papira (4).jpg (351.8 KiB) Pogledano 960 puta

tvornica papira (5).jpg
tvornica papira (5).jpg (368.59 KiB) Pogledano 960 puta

tvornica papira (6).jpg
tvornica papira (6).jpg (294.87 KiB) Pogledano 960 puta

tvornica papira (7).jpg
tvornica papira (7).jpg (330.54 KiB) Pogledano 960 puta

Re: Tvornica papira Rijeka-Hartera (1821-2005)

PostPostano: 30.5.2024, 09:57
Postao/la Vežičanka
Šteta i sramota da se Rijeka ovako odnosi prema jednoj od najstarijih dijela svoje industrijske baštine!

Pošarano, zapušteno, puno smeća. Iz nekih zgrada širi se miris plijesni.
Valjda se čeka da se sve uruši pa da ponosno nikne neka odurna nova "stambeno poslovna" nakaza!

tvornica papira (8).jpg
tvornica papira (8).jpg (361.69 KiB) Pogledano 960 puta

tvornica papira (9).jpg
tvornica papira (9).jpg (372.85 KiB) Pogledano 960 puta

tvornica papira (10).jpg
tvornica papira (10).jpg (532.54 KiB) Pogledano 960 puta

tvornica papira (11).jpg
tvornica papira (11).jpg (435.51 KiB) Pogledano 960 puta

tvornica papira (12).jpg
tvornica papira (12).jpg (393.44 KiB) Pogledano 960 puta

tvornica papira (13).jpg
tvornica papira (13).jpg (386.48 KiB) Pogledano 960 puta

Re: Tvornica papira Rijeka-Hartera (1821-2005)

PostPostano: 30.5.2024, 10:59
Postao/la Adamić
Slažem se. Grad je zaboravio na ovaj dio grada. No treba biti realan sredstva za obnovu ovih ostataka nema. Ja bi sačuvao samo dimnjak od Hartere (što je i učinjeno) i ovaj luk gdje je išla voda. Ostalo ne vidim razloga da bude taoc razvitka razvoja novog grada i novih sadržaja. Realno ako Riječene to ne zanima, neće niti strance. Porušit ta narkomanska legla i uredit kao široku šetnicu s klupicama i stablima. Okrenimo se budućnosti.

Re: Tvornica papira Rijeka-Hartera (1821-2005)

PostPostano: 30.5.2024, 11:58
Postao/la Vežičanka
Onu staru upravnu zgradu s malim tornjićem na prvoj slici lijevo iz posta 48 bi svakako trebalo urediti.

Re: Tvornica papira Rijeka-Hartera (1821-2005)

PostPostano: 30.5.2024, 13:19
Postao/la Adamić
Slažem se. Na nju sam isto mislio. I nju bi trebalo sačuvat, kad je već preživjela stoljeće i nešto. Cijelu tu cjelinu koju čini pažljivo obnovit i ostavit, ovo ostalo je meni hrpa betona, koja sigurno neće više nikad služit svojoj svrsi.

Re: Tvornica papira Rijeka-Hartera (1821-2005)

PostPostano: 10.6.2024, 11:17
Postao/la Vežičanka
Kanal za dovod vode (lijevo na slici uz dugačku zgradu), o kanalu i stara slika u postu br. 21
kanal za dovod vode.jpg
kanal za dovod vode.jpg (251.07 KiB) Pogledano 641 puta

Zapornica

zapornica -1.jpg
zapornica -1.jpg (240.81 KiB) Pogledano 641 puta

zapornica -2.jpg
zapornica -2.jpg (251.46 KiB) Pogledano 641 puta

zapornica -3.jpg
zapornica -3.jpg (214.25 KiB) Pogledano 641 puta

zapornica -4.jpg
zapornica -4.jpg (213.83 KiB) Pogledano 641 puta

zapornica -5.jpg
zapornica -5.jpg (183.56 KiB) Pogledano 641 puta

zapornica -6.jpg
zapornica -6.jpg (255.93 KiB) Pogledano 641 puta

Re: Tvornica papira Rijeka-Hartera (1821-2005)

PostPostano: 10.6.2024, 11:27
Postao/la Adamić
Vauu lijepe su ti slike. :gore

Re: Tvornica papira Rijeka-Hartera (1821-2005)

PostPostano: 12.6.2024, 10:41
Postao/la Vežičanka
Godine 1878. tvornicu je posjetio Mijat Stojanović. Tu posjetu zabilježio je u svojim Putositnicama izdatim 1879. godine.

Tvornica papira.

Dne 17. srpnja 1878. posjetih sa istim prijateljem, g. P. M. rodjenim Primorcem iz Novog, vrlim rodoljubom, tvornicu papira ili artije na Riečini u Sušaku.

Dobili smo ulaznicu, pak nas je činovnik tvornice, njeki valjan Ličanin proveo kroz sve prostorije tvornice, gdje radi voda i para. Vriedno je viditi onu tvornicu i što se i kako u njoj radi. Ondje se vidi od prilike, što sam prošavši prostorije tvornice, uzduž prieko, desno, lievo, gore, dole na brzu ruku upamtio:

1.) Cunje ili tralje češljaju se i glede jačine niti razdjeljuju na 23 razreda. Najače končane niti prvi je razred itd. Ženske, koje razabiraju niti cunja uvježbane su u svomu poslu, pak to razbaškavanje ide brzo i točno, da se sve puši. U tom je odjelu tvornice prašno.

2.) Razabrane cunje donesu u varionicu i vare se dvie ure u velikih, krugljastih, zatvorenih kotlovih silom pare. Poslje varenja izpusti se lugšija otvorivši kotao, i iz njega vade se prokuhane cunje i nose:

3.) U odjel, gdje se cunje izpiraju i meljavaju na valjke s noževi prolazeć, dok se razdrobe i razgnječe, te dodju:

4.) U bielilo, u zato priredjene razgradke poput ormara, iz kojih se odstrani zrak, razgradci se kruto zatvore i kroz udešene cievi pusti na cunje njeka kemička tvar sa oštrom primjesom, i to je tvornička tajna. Tu obiele cunje poput sniega. U tom odjelu od njeke zaduhe oštre i jake nemogosmo dugo ostati, nego samo njekoliko časova. Zrak je ondje strašan, kolje nos i oči, neda se dihati u njemu.

5.) Iz bjelila vade se cunje (tranje) za njekoliko ura obiljene, a nalik na neopreden pamuk i trpaju u posebne jajaste badnje, gdje se u vodi izpiru kolajuć po badnju i prolazeć okrećuće se valjke noži načičkane.

6.) Iz ovih badnjevah prelazi masa poput kaše u druge, gdje se još izpira, raztvora i bojadiše, po čem je postala ista već žitkom i priredjena za papir. Badanj se otvori, i masa se izklade u drugi željezni badanj velik i okrugao razi zemlje, odkud polazi kroz cievi u plitke badnje, iz kojih se proljeva voda, a masa provlači se izmedju valjakah po suknenoj tkanini do parnih strojnih valjakah, gdje iz kaše (mase) već postaje papir nalik na jako široko platno (bez, tkanje), te verući se izmedju drugih valjkah dolazi artija široka u stroj, koji gotov papir razsieca na arke ili folje. Na tom putu, dok je papirna masa još mekana, okreće se valjak, kojim se utiska na arke mur tvornice i biele pruge u artija (vodotisak.)

Holenderi za bijeljenje 1927.
Holenderi za bijeljenje.jpg
Holenderi za bijeljenje.jpg (335.54 KiB) Pogledano 556 puta

Poslje dolaze arki papira u stroj, gdje se gladi; poslje slaže u knjige i dolazi pod hidrauličku prešu, gdje se artija konačno upreša i po tom slaže u rizme, sprema u zavoj bojadisana, debela papira i spremaju u škrinje za razpošiljanje.

Najčudnovatije učini mi se tvorenje tananog papira za smotkice ili cigarete. Iz tanke mase poput prozračne bistre vode postaje u tili čas tanka artija kano paučina i izlazi iz stroja kano široko platno, te se poslje razsieca i slaže na rizme. Zanimivo je viditi i kako režu posebnim strojem zavitke za pisma i kako ih ženske ruke na posebnom strojiću slažu, a na drugom keljem liepe.

Tvornica je papira na potoku Riečini, i kad je potok pun vode, radi voda sama, a kad je voda mala, kano sad, onda radi nješto voda, nješto para.

Papir iz riečke tvornice rasposilje se po cielom svietu i tvornica dobiva naručbine sa sviuh stranah, što dokazuje, da je izvrstna. Ravnatelj tvornice, njeki je vještak rodjeni Francez, a radenika ima puno jednog i drugog spola; težje i zakučastije poslove kod velikih strojevah obavljaju mužkarci, a laglje poslove obavljaju ženske ruke i sve se obavlja hitro, točno i valjano. Nijedne ruke u tvornici nepočivaju svake se miču, giblju, rade; sve šušti, bruji, lupka, praska, glomota, tutnji, hušti i zuji, i husti od strojevah, da se čovjeku prepunjuju uči i po njekih prostorijah nije moguće razgovarati s kim, jerbo se rieč od huke stroja nečuje.

Za moći točno sve pregledati u onakovoj tvornici, nije dosta probaviti u njoj njekoliko ura, kano što sam ja probavio, nego bi morao čovjek probaviti ondje barem 2-3 tjedna, te onda sve opisati, i taj opis bez tehničkog znanja još bi bio nepodpun, a kamo li nije ovaj, jerbo sam na brzu ruku prošo po tvornici i samo nješto malo i površno upamtio, te popisao, što sam vidio i čuo od činovnika, rodjenog Ličanina, koji nas je proveo kroz tvornicu. Reče napokon, da još ima jedan odjel tvornice, u kom se tvori prosta artija; nu jerbo u potoku Riečini mala voda, neradi se zasad u onom odjelu.

Tvornica je na zemljištu pripadajućem obćini Sušak, županije riečke, a ne na zemljištu pripadajućem gradu Rieci, koj grad ima svoga posebnoga gubernatora i zavisi od vlade ungarske u Pešti, premda Rieka po božjem i ljudskom pravu pripada Hrvatskoj kano i ostalo hrvatsko Primorje.

Veliko je zlo na svietu, imati susjeda sebičnjaka, koji se drži čudna načela: “Što je tvoje, to je i moje i tvoje, a što je moje, to je samo moje!” Nego historički je dokazano, čija je Rieka, pak će s vremenom i to se izravnati.