Za sve ronioce, odlična vijest koja im može spasiti život . Rijeka i naš kraj će napokon imat najnoviju barokomoru.
Prva barokomora u RijeciBarokomora je složeni medicinski uređaj koji osigurava ljudima boravak u sredini povišenog ili sniženog tlaka u odnosu na normalni atmosferski tlak od 1 bara. (piloti, astronauti, padobranci, ronioci, kesonski radnici) .
Novi klinički bolnički centar RIJEKA na Trsatu
Najbolja na tržištu
Barokomora u riječkoj bolnici trebala bi početi s radom za nešto manje od pola godine. Barokomora čija se ugradnja očekuje, u novoizgrađenom objektu na Sušaku ima osam mjesta za sjedeće pacijente ili dva mjesta za ležeće, plus mjesta za pratioce te dva mjesta u pretkomori. Što se tiče same kvalitete barokomore, dr. Reinić naglašava da je riječ o trenutno najboljim barokomorama koje je na tržištu moguće dobiti.
Hrvatske barokomore imaju danas problema sa osobljem. Nema ih dovoljno i nisu stručno educirani a i novaca manjka. Ova riječka bit će najbolja moguća u Hrvatskoj.
Usavršavanje osobljaDok čekaju kompletiranje opreme, ekipa buduće barokomore sastavljena od dvanaest liječnika i medicinskih tehničara ne miruje. Stupili su u kontakt sa stručnjacima iz Karolinske bolnice u Stockholmu s kojima bi trebali proći kroz dodatnu edukaciju koja će im donijeti izrazito vrijedne certifikate, a jedan dio tima već je dobio certifikate za tečaj ronjenja koji polažu u suradnji s Klubom podvodnih aktivnosti »3. maj«. Tim Centra za podvodnu i hiperbaričnu medicinu uskoro bi trebao biti proširen inženjerom koji će se baviti sigurnošću i održavanjem barokomore.
Ostatak tima riječke barokomore čine mladi liječnici raznih specijalnosti i zdravstveni tehničari. Radi se o dva specijalizanta hitne medicine, tri specijalizanta anesteziologije i intenzivnog liječenja, jednom traumatologu koji je subspecijalist za rane i pulmologu te medicinskim tehničarima koji su uglavnom regrutirani iz hitne medicinske službe te s intenzivne njege i anesteziologije. Multidisciplinaran princip prema kojem je sastavljen tim koji će raditi u riječkoj barokomori, ujedno je i specifičnost budućeg riječkog Centra za podvodnu i hiperbaričnu medicinu koji ga razlikuje od ostalih barokomora u Hrvatskoj.
Riječka barokomora bit će jedina u državi koja djeluje pod okriljem jednog kliničkog bolničkog centra, što znači da svi dijagnostički postupci, sve službe koje mogu pridonijeti u liječenju bilo kojeg pacijenta ili vrste bolesti, imaju podršku sa svih klinika i zavoda riječke bolnice. Riječka barokomora bit će i jedina komora s respiratorom, a imat će i mogućnost vođenja teško životno ugroženog pacijenta.
MJESEČNO BAREM JEDAN SMRTNO STRADALIU Hrvatskoj godišnje izgubi život 13 do 15 ronilaca. U barokomorama se liječi 30 do 50 ronilaca. Nakon stradavanja ronilac bi trebao biti u barokomori unutar sat vremena. Svako kašnjenje može kobno završiti. Pola ronilaca teško strada, neki se ne uspiju oporaviti.
Stradavanje roniocaTransport je posebno osjetljiva kategorija. Stradali ronilac transportira se helikopterom koji ne smije letjeti iznad 300 metara kako se zdravstveno stanje ne bi zakompliciralo. Dosad je bio transport na relaciji Rijeka - Pula ronilac ne može kroz tunel Učku jer i tamo nadmorska visina prelazi 300 metra. Nema druge nego starom cestom do Pule. Problem Primorsko-goranske županije je specifičan jer ronilac najprije trebao na obradu u bolnicu i tek onda se transportira u Crikvenicu.
I Rijeka je dio povijesti razvoja barokomore u Hrvatskoj, no sudbina i nepravda odradila je svoje. No nikad nije kasno za ispraviti to.
Povijesni razvoj HBOT u Hrvatskoj1967. U riječkom časopisu "Bilten", glasilu tadašnje Bolnice "Braće dr. Sobol", prof. dr. sc. Ljubomir Ribarić objavljuje po prvi put u jednom hrvatskom časopisu članak o mogućnostima primjene hiperbarične oksigenacije, iznoseći pri tome svoja iskustva iz Nizozemske. Nažalost, Rijeka nije nikada dobila svoju barokomoru.
1969. U Institutu pomorske medicine u Splitu, prof. dr. Gošović sa suradnicima započinje primjenu hiperbarične oksigenacije u kliničkoj medicini. U godinama koje slijede, istraživačke studije i publikacije splitskih liječnika otkrivaju ili pak potvrđuju učinkovitost primjene hiperbarične oksigenacije u liječenju Bellove pareze, Crohnove bolesti, glaukoma otvorenog kuta, aterosklerotske bolesti krvnih žila i nagle gluhoće. Hiperbarična medicina postaje dio specijalizacije iz pomorske medicine koja se u Institutu provodi za potrebe vojne medicine.
1991. - 1995. Zbog ratnih rana i stanja nakon operacijskih zahvata nakon ranjavanja, u Institutu se tijekom Domovinskog rata uspješno liječi 200 najtežih ranjenika, a stečena iskustva najveća su u svjetskim razmjerima. Višemjesna barokomora Insituta radi kontinuirano za potrebe kliničke medicine, a u zbrinjavanju ranjenika radi neprekinutih 1200 dana i noći, što je poduhvat u svjetskim razmjerima.
1992. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci, dr. Hasan Kovačević, kasnije prvi ravnatelj Poliklinike, brani prvi doktorat znanosti u Hrvatskoj u području hiperbarične oksigenacije, pod naslovom "Ispitivanje djelovanja hiperbaričnog kisika kod bolesnika u drugom stadiju aterosklerotske insuficijencije donjih eksteremiteta".
1993. U riječkom časopisu "Medicina", objavljena je po prvi put Hrvatska lista indikacija za hiperbaričnu medicinu. Mnogi su liječnici tada po prvi put uopće čuli za postojanje ove metode.
1993. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, počinje organizirana dodiplomska nastava iz pomorske, podvodne i hiperbarične medicine za studente medicine završne godine studija opće medicine, koja se kontinuirano provodi i danas, a medicina ronjenja i hiperbarična oksigenacija predaju se polaznicima poslijediplomskog studija iz Turističke, pomorske i tropske medicine.
1995. U Splitu je otvorena prva ordinacija opće medicine s jednomjesnom barokomorom.
1996. U Puli je otvorena Poliklinika za baromedicinu OXY s višemjesnom barokomorom, prva zdravstvena ustanova u Hrvatskoj specijalizirana za liječenje primjenom hiperbarične oksigenacije.
1996. U Splitu je, u srpnju, utemeljeno Hrvatsko društvo za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, koje u Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku okuplja 200 najuglednijih hrvatskih liječnika iz svih područja medicine, kliničke i preventivne.
1996. U rujnu je, u Splitu, održan Prvi znanstveni kolokvij na temu "Pomorska, podvodna i hiperbarična medicina u Hrvatskoj: iskustva i mogućnosti".
1998. U Splitu je održan I. hrvatski kongres pomorske, podvodne i hiperbarične medicine.
1999. U Splitu je održan simpozij pod nazivom "Odabrana poglavlja iz hiperbarične oksigenacije", povodom obilježavanja 30 godina hiperbarične medicine u Hrvatskoj;
1999. Uz pomoć Poliklinike OXY, uspostavlja se rad jednomjesne barokomore tlačene kisikom u Kliničkom bolničkom centru Osijek.
2001. Utemeljena je Radna skupina Ministarstva zdravstva za primjenu hiperbarične oksigenacije u kliničkoj medicini, premda njezine prijedlog još dugo nitko neće prihvatiti.
2001. U Opatiji je održan I. kongres Radne zajednice Alpe-Jadran iz pomorske, podvodne i hiperbarične oksigenacije, čime je hrvatska hiperbarična medicina izašla na velika vrata i na međunarodnu scenu.
2006. U Zadru je održan II. kongres Radne zajednice Alpe-Jadran iz pomorske, podvodne i hiperbarične oksigenacije.
2008. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donosi u srpnju Hrvatsku listu indikacija za hiperbaričnu oksigenaciju, čime počinje liječenje ovom metodom uz uputnicu liječnika, a sukladno strogo definiranoj listi.
2010. Na Medicinskom fakultetu u Splitu, zalaganjem tadašnjeg dekana prof. dr. Matka Marušića, u obvezni program studija opće medicine ulaze i sadržaji iz hiperbarične oksigenacije, čime se taj fakultet svrstava u sam svjetski vrh.
2013. izdan hrvatski prijevod knjige „Textbook of Hyperbaric Medicine“ autora K.K. Jain, MD pod nazivom „Udžbenik hiperbarične medicine“ , nakladnik Poliklinika OXY
Izvori:
http://oxy.hr/hiperbaricna-oksigenacija ... -hrvatskojhttp://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska ... -lijecnikahttp://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/K ... om-opremom
Postao/la 
Gledaj na 
