Mlin Žakalj i njegovi ostaci

Post broj:**#46** Postao/la **rijeka53** » 23.5.2011, 14:42

... ja bin oba dva

Post broj:**#47** Postao/la **nikola** » 21.10.2012, 16:06

kobler napisao:A mogu li ja tebi?
vid ovo:

Ili ovo?

A ne fali, fala Bogu ...

I tako nakon par godina siđem opet dole u nadi da ću naći...ma odmah sam našao, poslikao i kasnije uživao u miru, prirodi i svemu...

: tunel za vodu; 1.jpg (258.18 KiB) Pogledano 7809 puta

: pogled u tunel za vodu; 2.jpg (177.21 KiB) Pogledano 7809 puta

ispod tunela nalazi se i ova velika zgrada mlina

: zgrada mlina; 4.jpg (260.5 KiB) Pogledano 7809 puta

a ovo su stepenice kojima se može doći do same Rječine

: stepenice uz zgradu; 3.jpg (239.63 KiB) Pogledano 7809 puta

Post broj:**#48** Postao/la **Adamić** » 6.11.2012, 01:27

Gdje je ovo točno? :ne znam:

klik za veću sliku

Post broj:**#49** Postao/la **ozren** » 6.11.2012, 08:42

Adamić napisao:Gdje je ovo točno?

mlin.jpg

klik za veću sliku

Prekrasan slap na pola puta između mlina Žakalj i mosta Pašac i ruševine tvornice Ruhr.

Post broj:**#50** Postao/la **Adamić** » 6.11.2012, 12:39

Hvala na odgovoru. :gore

Ova fotografija iznad je iz 70 tih.

Post broj:**#51** Postao/la **Adamić** » 20.11.2012, 23:15

Mali photo session malog ali važnog mosta preko Rječine

Post broj:**#52** Postao/la **ozren** » 20.11.2012, 23:32

Super,Adamiću! :bravo:

Da nadopunim ove prekrasne slike mosta na Žaklju sa jednom u boji:

: mlinovi.jpg (460.71 KiB) Pogledano 7700 puta

Post broj:**#53** Postao/la **Adamić** » 20.11.2012, 23:47

Divota!

Ova jedna vrijedi kao mojih 3. :lol:

P.s. nikola mi smo obišli samo jedan mali djelić..ovog područja.. tunelčić nisam vidio.. :ne znam:

trebamo ponoviti obilazak.. :putopisac:

Post broj:**#54** Postao/la **nikola** » 21.11.2012, 09:44

Tunelić nisi vidio jer i ne postoji tunelić, a glede obilaska, baš sam nedavno bio i mogu reći da je bilo super! Ali na proljeće planiram opet!

Post broj:**#55** Postao/la **Adamić** » 12.3.2013, 12:09

Slijedi zanimljiv prilog koji se pročita u jednom dahu, pa da zaokružimo priču.

Svi koji na druženje s Rječinom krenu od ušća prema izvoru, kad na šetnici što ju iz godine u godinu promoviraju planinari HPD HP i HT Učka zađu u kanjon ispod Orehovice, na svakom koraku mogu iščitati bogatu povijest mlinarstva na Rječini. Ono je vrhunac doživjelo tijekom 19. stoljeća, kad je uz Rječinu radilo sveukupno 27 mlinova, a Rijeka bila centar mlinske manufakturne industrije s velikim industrijskim mlinovima - Žakljem, Podbanjem i Zidancem uz kojeg je radila i tvornica tjestenine.

Mlin Žakalj

Najburniju i najzanimljiviju povijest ima mlin Žakalj. Njega su 1840. godine izgradili Tršćani Carlo d’Ottavio Fontana i Marco Pigazzi na mjestu manjeg mlina i vinograda. Da bi unaprijedili posao čak su do mlina izgradili i odvojak od Lujzinske ceste, a kako se mlin nalazio na desnoj obali Rječine koju je trebalo premostiti, izgradiše poduzetni Tršćani na najužem dijelu kanjona gdje se trsatski brijeg najviše primaknuo brdu Sv. Katarina i drveni most na visini od 34 metra. I da, baš ono što današnji šetači vide kao obrise, to se naziru njegovi temelji kao i obrisi ceste koja je vodila do Žaklja. Most je srušen u Drugom svjetskom ratu, a cestu su “pojele” godine.

Mlin Žakalj pojela je vatra 1862. godine kad je već bio u vlasništvu riječkog poduzetnika Ignija Scarpe. Tri godine trajala je njegova obnova, tijekom koje je izrastao u šestoetažnu zgradu dugu više od 90 i visoku preko 25 metara s unutarnjom konstrukcijom od lijevanog željeza i drva. Pred kraj stoljeća, 1894. godine mlin pada u stečaj, a na javnoj dražbi kupuje ga glavom, bradom i novčanikom, vlasnik tvornice torpeda Whitehead.
Nakon Whiteheadove smrti, njegovi nasljednici daruju mlin gradu Rijeci koji, nezainteresiran za obnovu proizvodnje, nakon odustajanja od ideje da onamo smjesti gradsko sirotište, zgradu daje u najam. Naposljetku je grad Rijeka zbog nerentabilnosti 1918. godine mlin prodao Ugarskom pivarskpm društvu Kobany iz Budimpešte. Ugarsko je društvo u Žaklju namjeravalo sagraditi veliku tvornicu pive, ali unatoč tomu što su u Rijeci osnovali i podružnicu, nisu uspjeli realizirati ideju pokretanja tvornice pive pa završetkom Prvog svjetskog rata i podjelom prilazne ceste i zgrade mlina na dvije države,počinje polagano propadanje zgrade, kao i odumiranje tog cijelog slikovitog područja u donjem toku Rječine.

Teško je današnjem šetaču koji se zagleda u kostur nekadašnjeg mlina povjerovati kako je isti u svojim najboljim danima zapošljavao do tristo radnika, a godišnje proizvodio do 250.000 vagona brašna što je iz Žaklja putovalo u Istru, Dalmaciju i Trst, ali i na brazilsko i sjeverno američko tržište.

Huk, omiljeni zvuk

Ništa ljepši završetak nije imao ni mlin Podbadanj, vršnjak mlina Žakalj. Njegovi su tragovi one ruševine što se naziru na lijevoj obali Rječine u istom kanjonu. Iako znatno manji, pratila ga je slična sudbina kao i Žakalj. Često su ga pogađale poplave, a nekoliko mjeseci nakon požara koji je poharao mlin u Žaklju, isto se dogodilo i mlinu u Podbanju. Za razliku od Žaklja, Podbanj se više nije obnavljao.

Jedini mlin koji se ne da, čiji se kotač i danas okreće, a žrvanj melje je onaj u Martinovom selu. Radi to u slavu bogate povijesti mlinarstva na Rječini, i u slavu i spomen svih mlinara kojima je Rječina podarila kruh, a oni njoj titulu kraljice mlinova na ovom području. Stoga, šetati uz Rječinu nije samo šetati prirodom već i šetati bogatom prošlosti, šetati kroz stoljeća, običaje, tužne i vesele sudbine, dobre i loše dane ove prekrasne, ali samozatajne primorske tekuće posebnosti.

Izvor: časopis Zeleno i plavo, Slavica Mrkić