Ako dolazite iz pravca Trsta ili Ljubljane...Spuštajući se iz Matulja prema gradu možete vidjeti cijeli Kvarnerski zaljev, s Učkom podno koje je Opatija, te otoke Krk i Cres. Iako to vjerojatno ne biste rekli, vozite se i po dijelu nekadašnje trkaće staze, na kojoj su se vozile motociklističke utrke za Veliku nagradu Jadrana, prije no što je napravljena pista na Grobniku. Ravnom cestom koja prati obalu dolazite do bazena plivačkog kluba "Primorje", te potom do stadiona na Kantridi nogometnog kluba "Rijeka", koji je zanimljiv jer je podignut na mjestu iskopa koji su vršili prilikom gradnje luke. Prolazeći uz industrijska postrojenja vidite brodogradilište "3. maj" izraslo iz brodogradilišta "Ganz-Danubius", veliku Rafineriju nafte, neboder "Novog lista", uglednih gradskih novina, te prolazite uz park na Mlaci, poslije kojeg slijedi kompleks bolnice, u kojem je središnja zgrada nekadašnja Vojno-pomorska akademija, u kojoj su se obrazovali svi časnici ratne mornarice Austro-ugarske od 1866. do 1918. godine. Potom stižete do željezničkog kolodvora i time ste došli do centra grada.
Ako dolazite iz pravca Splita...Fascinacija Bakarskim zaljevom smijenjena je velikom rafinerijom nafte na Urinju. Potom prolazite uz kilometrima dugo kupalište Kostrene, da biste uz vrlo uspješno remontno brodogradilište "Viktor Lenac", najveće na Mediteranu, došli na Pećine. Na samom ulazu u grad je mali kameni spomenik, dar japanskog grada Kawasakija. U rezidencijalnom predjelu Pećina smještene su stare vile i gradska kupališta, te hotel "Jadran". Tu su i rodne kuće pisaca Odona von Horvatha i Janka Polića Kamova, od kojih je onaj prvi fascinirao Europu svojim dramama, dok drugi tek sada stiče zasluženu afirmaciju kao Kafka prije Kafke i Joyce prije Joycea. Prolazeći uz Piramidu, nekadašnji miljokaz, dolazite do Hrvatskog kulturnog doma, uz koji je hotel "Neboder", nekada najviša zgrada u državi.
Ako dolazite iz pravca Zagreba...Vozeći se preko Grobničkog polja prolazite nizinom kojom su prolazili u svojim okrutnim naletima i Mongoli i Turci, a danas je tu trkaća staza koja je bila u razmatranjima i za utrke Formule 1. Kroz kanjon Rječine, a ispod trsatskog kaštela, spuštate se trasom stare Lujzinske ceste, koja je dobila ime po kćeri austrijskog cara i drugoj Napoleonovoj ženi Mariji Luisi i stižete na Sušak, istočni dio grada. Ispod vas je nekadašnja Tvornica papira, a s druge strane Rječine izvor Zvir, koji nikad ne presušuje, a koji je nedavno dobio pokrov u obliku prozračne kupole.
Ako dolazite morskim putem...Doživjeti Rijeku s mora u najmanju je ruku fascinantno, jer tek tako se može shvatiti sva njena izduženost i meka položenost duž obale. Obilazeći gotovo dva kilometra dugi lukobran, na kojem je nekada bilo secesijsko kupalište, dolazi se u lučki bazen koji je projektirao Francuz Pascal, projektant luka u Marseilleu i Trstu. Nakon niza uspona i padova danas luka izgleda gotovo idilično s nizom ribarskih brodova, te motornim jedrenjacima koji odavde kreću na krstarenja Jadranom. Gradsku fasadu prema luci čine palača "Adria" ("Jadrolinija"), palača Zmaić, nekadašnji hotel "Europa", a danas zgrada gradskih službi, palača "Croatia Line", nekad sjedište jednog od najvećih linijskih brodara na svijetu, mrežasta fasada velike robne kuće "Rijeka", te secesijska zgrada "Transadria", svojevremeno najvećeg špeditera u državi.