Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

[Adamić]

Što se tiče portala koji prate vijesti s Opatijštine bila su 2.

Liburnija.net.jpg (92.6 KiB) Pogledano 19191 puta

Ovaj portal pokrenuo se je 2009 ali je ubrzo promijenio naziv u poduckun.net (oko 2013.)!

Kako kažu:
Informacije ljudima!
Vaše online novosti iz Liburnije – Opatija, Kastav, Matulji, Lovran i Mošćenička Draga

Informacija je moć.
(stara međunarodna izreka)

Power to the People [Moć ljudima]!
(John Lennon)

Jedini logični zaključak gore postavljenog silogizma bio bi – informacije ljudima. To je upravo i ideja vodilja portala Liburnija.net – pružiti relevantne informacije iz ove regije njenom stanovništvu, i to ”prvi na Liburniji”. Nemamo namjeru, poput lokaliziranih varijanti Woodrowa Wilsona, vraćati Liburniju Liburnima (i to ne samo zato što je taj ilirski narod odavno nestao), već ćemo stanovnicima liburnijskih gradova i općina – Kastva, Matulja, Opatije, Lovrana i Mošćeničke Drage – ”vratiti” informaciju, odnosno osigurati ”punomoć” za bolje i potpunije razumijevanje svoje sredine.
https://poduckun.net/info/

www.liburnija.com.png (384.83 KiB) Pogledano 19191 puta

http://www.liburnija.com/impressum/
Liberum d.o.o.
Sjedište: Mučići 88, 51213 Jurdani
Uprava, redakcija i marketing: Mučići 88, 51213 Jurdani

Boško Županović, vlasnik portala Liburnija.com to je onaj koji je tužio Josipu Lisac zbog intoniranja hrvatske himne.

Mislim da je i on pokrenut 2009. , domena je tada nastala.

[Adamić]

A sad ono najbitnije, nakon što sam dao presjek i uvod.

Kako se je očuvao naziv Liburnija na Opatijštini ?


Svaka čast za očuvanje naziva nakon 2000 i više godina. No naziv Liburnija je krivi naziv za to područje. Liburnija nije i ne može biti samo Opatija ili područje od Raše do Kastva. Ali je vrijedno očuvanja naziva do današnjeg dana koji nije službeno priznat ali jedino tu živi kao toponim na cijelom potezu od Raše do Krke.

Istraživajući, došao sam do zaključka da Opatijci i svi oni koji žive na tom području slabo ili gotovo ništa ne znaju o Liburnima. Jasno kad ne postoji stranica da se mogu o tome informirati. Na prostoru Kvarnera bili su Liburni, u Istri to su bili Histri, na prostoru Gorskog kotara i Like Japodi, dolje niže Delmati, te razni drugi narodi.
U 7 stoljeću na naše prostore došle grupe slavenskih naroda.

Rekao bi da se ovdje radi o kolektivnom sjećanju prijenosu sjećanja ... informaciji koja putuje generacijski a otpor je pružen i u vrijeme Jugoslavije kada su se firme zvale ili po narodnim herojima ili toponimima u ovom slučaju Liburnia.

Istarska Liburnija.gif (26.51 KiB) Pogledano 19184 puta

http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1538
Jedino gdje se mogu informirati o granicama liburnije je istarska enciklopedija pa je to mnogima jedini izvor informacija . I to je to. Treba obratiti pozornost da je dodan naziv "istarska" liburnija što je ispravan način pisanja.

Pojam ISTARSKA LIBURNIJA, povijesno-zemljopisni naziv za sjeveroistočni dio Istre između masiva Učke i mora od Preluka do Plomina, tj. uski obalni pojas s brdovitim zaleđem, koji obuhvaća upravna područja gradova Opatije i Kastva te općina Lovran i Mošćenička Draga. (Izvor: R. Matijašić, Istarska enciklopedija).


Nazalost totalitarni rezimi izbrisali su nasu povijest... i identitet pogotovo nama Rijecanima te ga ponovo moramo rekonstruirati i popunjavati praznine.

To se desilo jer je prevelik broj građana Fiume napustio naš grad i prelazak informacije nije se dogodio. Novopridošlo stanovništvo donijelo je svoju kulturu i običaje i nije zainteresirano bilo za povijest grada i kraja a režim je podupirao stvaranje nove povijesti.

Iskreno nemam živaca niti vremena radit na tome da se vrati naziv liburnia i objašnjavat nekome što je to. Iako sam dosta učinio i na tom planu. Tko zeli vise znati, neka sam nauci. Sjećam se riječke trobojnice kakva je otpor naišla početkom 90 tih. Bila je nepoznata Riječanima a danas si "debil" ako ne znaš. Ne ide ništa preko noći. Potrebno je mnogo truda i vremena. Zadnjih 12 godina sam uložio sebe zbog čega je patilo sve ostalo.

Rezime napravit ćemo grafiku posvećenu Liburnima i baš me zanima hoće li imat kakvu reakciju naše stanovništvo.

[Kantrida76]

Stela, na ulazu u sv. Luciju, Jurandvor kod Baške, Krk

Stela.JPG (50.16 KiB) Pogledano 18892 puta

Portretne stele, kao i cipusi, mogli su biti dokaz višega društvenoga polozaja jer cijena takvih stela, svakako, nije mogla biti svima pristupaĉna. Podizanjem takvoga spomenika obitelji su prikazivale
svoje bogatstvo i pristajanje uz rimski naĉin ţivota, ali svakako i privrzenost tradiciji koja je vidljiva u upotrebi starih domaćih imena, dijelova nošnje i sliĉno
.

[Adamić]

I u Brseču osim poznate plaže i srednjovjekovnog , očuvanog gradića ima i tragova Liburna.

brseč liburni.jpg (192.08 KiB) Pogledano 12710 puta

Imali su osmatračnicu koja se nalazi na važnoj geostrateškoj lokaciji s pogledom na cijeli Kvarner, Mošćenice, gradinu Marinov Breg i Brseč, a služila je za obavještavanje prapovijesnog plemena Liburna u slučaju napada s mora kako bi se ostale zajednice na gradinama pripremile za opasnost.

Brseč pogled na Rijeku Kvarner.jpg (238.28 KiB) Pogledano 12710 puta

Vidi se i Rijeka.

Brseč je srednjovjekovni gradić smješten na litici obale visoke 157 metara. Vela Ozida, prapovijesnu osmatračnicu, očistila je i prezentirala Općina Mošćenička Draga u sklopu projekta "KAŠTELIR". Riječ je o osmatračnici koja se nalazi na važnoj geostrateškoj lokaciji s pogledom na cijeli Kvarner, Mošćenice, gradinu Marinov Breg i Brseč, a služila je za obavještavanje prapovijesnog plemena Liburna u slučaju napada s mora kako bi se ostale zajednice na gradinama poput Veprinca, Kastva, Grobnika, Tarsatike ili Omišlja, pripremile za opasnost.

Liburni Brseč Liburnia (1).jpg (359.83 KiB) Pogledano 12710 puta

Liburni Brseč Liburnia (2).jpg (244.84 KiB) Pogledano 12710 puta

Liburni Brseč Liburnia (3).jpg (193.73 KiB) Pogledano 12710 puta

Liburni Brseč Liburnia (4).jpg (151.34 KiB) Pogledano 12710 puta

Mjesto za posjetiti obavezno. Gradić je odlično očuvan. Imate i dobru klopu u konobi Batelan.

[Kantrida76]

Prsten liburnske gradine raspoznatljiv je u današnjem planu Brseča, bio je podloga u izgradnji srednjovjekovnih i novovjekovnih kula i zidina. U nizove obodnih kuća ugrađeni su ostaci utvrđenja i vlastelinskoga kaštela. Gradska cjelina zaštićena je kao spomenik kulture.

http://revitas.org/hr/turisticki-itiner ... c,135.html

[Kantrida76]

Umijeće suhozidne gradnje u Hrvatskoj priznato je na svjetskoj razini u studenome 2018. godine kada je taj oblik umjetnosti uvršten na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Iako izgleda vrlo jednostavno, slaganje kamenja jednog na drugo sve je samo ne to. Umijeće suhozidne gradnje staro je tisućama godina.
Suhozidi su se gradili iz raznih razloga, a građeni su i u različitim stilovima. U nekim su slučajevima bili potrebni iz poljoprivrednih razloga. U pokušaju da zemlja urodi plodovima, kamenje se vadilo iz zemlje i slagalo kako bi se olakšao uzgoj usjeva i kako bi poslužilo kao teritorijalna oznaka. Suhozidi su služili i kao zaštita za ljude i životinje od jake bure na otocima.

Na nekim otocima nalaze se veličanstveni suhozidi koji su nastali u doba Liburna. Liburni, kao prvi kolonizatori, izgradili su zidove kako bi označili svoj teritorij, a činjenica da su oni preživjeli do danas svjedoči koliko su ti graditelji bili vješti. Suhozidna gradnja doista je vještina jer je riječ o izgradnji kamene strukture bez ikakvog veziva i to golim rukama kao jedinim alatom.

[Kantrida76]

Kako su Liburni bili vrsni majstori u gradnji sa kamenom sto se moze vidjeti i danas po suhozidima koje sam naveo u zadnjem postu, Nasao sam par informacija o gradnji naselja kod Liburna.

Osnovni oblik naselja kod Liburna i općenito na našoj obali, kroz cijelo željezno doba su gradine. Gradinska naselja smještena su na prirodno zaštićenom uzvišenom položaju, u blizini mora, luka, plodnih polja i izvora vode. Velik broj gradina bio je stalno naseljen, neke samo povremeno a neke nisu bile naseljene već su služile kao zbjeg, izvidnica, za stoku ili u druge svrhe.
Rijetko koja gradinska naselja na Kvarneru su sustavno istraživana, pa zbog neistraženosti ne možemo sve gradine sa sigurnošću smjestiti u željezno doba. To se, naravno, ne odnosi na liburnska naselja poput Osora i Krka.
Gotovo sva liburnska naselja i gradine bile su opasane bedemima. Neke su imale bedemima izdvojene dijelove kao akropolu ili podgrađe. U starijem željeznom dobu, odnosno u najranijoj fazi liburnskih obrambenih sustava bedemi se grade od lomljenog neobrađenog vapnenca, kamenja različitih veličina. Sam bedem sastoji se od dva paralelna zida izgrađena od takvih neobrađenih velikih kamenja, a unutar ta dva zida bila je ispuna od manjeg kamenja. Danas su ti bedemi na gradinama većinom sačuvani u obliku urušenog nasipa različitih visina i širina.
Ponekad je bedem bio ispunjen nabijenom zemljom ili ilovačom. Koliko su takvi bedemi čvrsti očituje se u tragovima prapovijesnih bedema Krka i Osora gdje je takva zemljana jezgra odolijevala godinama i nakon urušenja vanjskih kamenih blokova.

Zidine.JPG (27.51 KiB) Pogledano 12058 puta

Na značajnijim gradinskim naseljima, kao u Osoru, Krku i Rabu, suhozidni bedemi su pod grčko – italskim utjecajima obnovljeni u megalitskoj tehnici klesanih blokova.
Ulaz u gradinu kroz bedeme najčešće se izvodio u dvije varijante: jednostavno prekinut bedem ili bočni ulaz u obliku puževe kućice.
Ovakva najstarija utvrđenja uglavnom datiraju od brončanog doba.
Bedemi Osora imaju više fazi gradnje i ona najranija pripada željeznom dobu. Prstenasti dvostruki suhozid konstatiran je na raznim mjestima tokom istraživanja oko današnjeg Osora.
Prapovijesni bedem negdje se podudara s ranoantičkim bedemom. Kod antičkih bedema grada Krka također se vide ranije suhozidne fortifikacije koje isto prate liniju kasnijih utvrđenja

Prikaz bedema iz starijeg željeznog doba na naseljima Bajčić, Krk i Osor.JPG (55.67 KiB) Pogledano 12058 puta

Na Kvarnerskim otocima razlikujemo tri tipa gradina. Prvi tip su gradine koje imaju samo jedan bedem uokolo vrha, poput gradine Veliki Osap iznad Novog Vinodolskog. Drugi tip su
gradine koje imaju više koncentričnih zidova, poput gradine Grobnik. Treći tip su gradine koje imaju kružni prsten na vrhu brda i jedan ograđen dio podno vrha, poput gradine Skulk na Cresu.
Naselja na obali poput Osora i Krka osnovana su zbog trgovine i pomorstva, a utvrđena su zbog sigurnosnih razloga.

S obzirom na položaj, veličinu i oblik, sve gradine na Kvarneru nisu imale istu funkciju. Neke su utvrđena naselja, drugima je teško utvrditi funkciju, no može se pomišljati na sigurnosne, markacijske, simboličke, gospodarske ili neke druge poticaje koji su doveli do njihova nastanka


https://www.academia.edu/19564902/Stari ... a_Kvarneru

[Kantrida76]

Keramika kod Liburna

Liburnska domaća keramika nastavlja brončanodobnu tradiciju; rađena je bez lončarskog kola, pekla se na otvorenoj vatri i obično je tamnosmeđe boje. Oblici su bili raznoliki, a najčešće su
to posude koje se rabe u svakodnevnom životu.Ukrašavanje, ako ga je bilo, je jednolično. Često je ukrašavanje brazdanjem, utiskivanje prsta ili bradavičasta izbočenja. Nije poznato ukrašavanje posude slikanjem ili bojanjem.

Na Kostriju na Krku pronađena je keramika ukrašena bradavičastim izbočenjima koja su okružena žlijebljenjem; takav ukras tipičan je za istarsku keramiku. Fragmenti keramike često se nalaze razlomljeni i razasuti pogrobnim humcima što je vjerojatno zbog ritualnog razbijanja posuđa.
U istraživanjima kompleksa benediktinskog samostana s crkvom sv. Petra u Osoru, otkrivena je tzv. osorska amfora ufunkciji urne . Posuda je bikonično oblikovanog tijela, ima visoki stožasti vrat,dvije ručke i ukras od dvije paralelne linije na prijelazu iz ramena u vrat.

Amfora Osor.JPG (23.23 KiB) Pogledano 12029 puta

Posuda tipa skiphos ima konično oblikovan donji dio tijela, postavljena je na maloj prstenastoj nozi i ima par malih uzdignutih nefunkcionalnih ručki. Na prednjoj i stražnjoj strani posude iz Rijeke nalazi se središnji ukrasAndrijinog križa koji je flankiran snopovima sedam paralelnih tankih linija. Čitava posuda oslikana je mat tamnosmeđom bojom nasvijetloj podlozi. Navedeni skifos tipičan je zakeramičku produkciju željeznodobnog Cipra od 10. do 8. stoljeća pr. Kr. Riječkom skifosu nije poznao mjesto nalaženja, ali se pretpostavlja da potječe iz riječke devastirane nekropole.

Posuda.JPG (17.1 KiB) Pogledano 12029 puta

[Kantrida76]

Otoci Cres i Losinj za vrijeme Liburna

U razdoblju od 3. do 1. st. pr. Kr. dolazi do trgovačkih i inih kontakata stanovnika otoka Cresa i lošinjskog otocja, Liburna s mediteranskim narodima, u prvom redu s Grcima i Italicima
O živim trgovačkim vezama grčkog svijeta, prvenstveno s Grcima iz Velike Grčke (Magne Graeciae) i lokalne liburnske aristokracije svjedoči nam nalaz ležišta amfora za prijevoz vina, Pernat II. iz 140. do 80. g. pr. Kr.
Trgovački teretni brodovi se iz južne Italije upućuju natovareni vinom ili uljem prema otoku Cresu i lošinjskom otočju da bi u razmjenu za svoje proizvode dobili sol i stočarske proizvode, napose vunu i sir, a više puta i drvo.
Antički Cres (Crespsa, Crexa) uz Osor (Apsorus) i Omišalj (Fulfinum) završne su lučke postaje istočnojadranskog plovnog puta. Iz luke Cresa plovni put vodi u zaljeve Plomina (Flanone) i Labina (Albone) kao i zaljev Raše (Arsia). Plovni pravac je išao i prema uvali Budava (podno histarskog Nezakcija) koja je prirodno sklonište na plovnom putu prema Puli. Drugi krak ovog pomorskog puta vodi k Rijeci (Tarsatici) prema tzv. Jadranskim vratima od kojih se ide u unutrašnjost europskog kontinenta sve do Baltika. Preko luka otoka Cresa i Lošinja tekla je komunikacija iz sjeverne i srednje Europe k Mediteranu.

Plovni putevi.JPG (35.13 KiB) Pogledano 4154 puta

Plovne puteve i kanale između otoka nadzirale su brojne gradine. Na Cresu ih je zabilježeno 19 a na Lošinju 18, što svakako govori o relativnoj gustoći naseljenosti ovih otoka u brončanom i željeznom dobu.
Luke su u antici bile javne građevine utilitarnog karaktera, a sastojale su se od pristaništa, tržnice i javnih skladišta. Pristanište je obično bilo zaštićeno lukobranom na čijem je kraju postavljen toranj – svjetionik. Ti lučki objekti bili su pod nadležnošću gradskih magistrata, posebno edila. Ekonomski život grada većinom se odvijao u emporiju uz gradsku luku.
Za izgradnju luka na otočju koristile su se prirodno zaštićene uvale kao što su to luka Belog (Caput insulae) u uvali Podbeli, luka gradine Svetog Bartolomeja u uvali Merag (današnja trajektna luka), duboki creski zaljev kao luka grada Cresa (Crepsa, Crexa), ostaci pristaništa podno antičkih naselja Polacine i Lovreški (ispod današnjeg sela Loznati), ostaci rimske vile i pristaništa podno gradinskog naselja Lubenica (Hibernitia), ostaci rimske vile i pristaništa na obali u Miholašćici, ostaci rimske vile i pristaništa na obali podno Ustrina, ostaci rimske vile na obali u Nerezinama (Magazini, Bućanje), rimski ostaci na obali u Studenčiću podno Sv. Jakova te ostaci rimske vile na obali u Studenčiću kraj Ćunskog.
Također su postojala i manja antička pristaništa na lošinjskim otočićima Unijama (Mirišće, Malanderski, Lokunji, Maračol), Susku (Donje Selo), Velim i Malim Srakanama, Iloviku te Sv. Petru.

Izvor: ANTIČKI PLOVIDBENI PUTEVI I LUKE NA CRESKO-LOŠINJSKOM OTOČJU

[Adamić]

E sad nije mi jasno gdje je točno pronađen, piše 1685 na kovanici posvećenoj Liburnima s izgledom lađe. Neka se nađe u našaj bazi.

Liburnia novac kovanice.png (723.76 KiB) Pogledano 3792 puta

[Daluka]

Vezano na prethodni Adamićev post i novac Firence, nameću mi se neka pitanja.
Koja bi bila veza obitelji Medici odnosno Cosima III i Liburnije da je na čak tri svoje monete stavio natpis Liburnija?
Koja je veza predmeta na novčićima sa imenom Liburnija?
Natpis Libvrni, koja je veza sa cvjetom (grmom) ruže?
Natpis Libvrni, uredu to je jasno, vrsta broda.

cosmus III.jpg (274.54 KiB) Pogledano 3770 puta

[Adamić]

I zanimljiva informcija o životu prije Liburna na ovim područjima.

[IZ MUZEJSKE PRAKSE]

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Arheološki lokalitet na vrhu brijega Solin na sjeverozapadnom rubu općine Kostrena priređuje nam svake godine nova iznenađenja. Upravo smo dobili rezultate C-14 analize uzoraka ugljena i životinjskih kostiju (ostataka prehrane) s Instituta Ruđer Bošković. Kalibrirani datumi iz naslaga urušene prapovijesne nastambe pripadaju razdoblju mlađeg neolitika, između 4450. i 4300. godine prije Krista. Time je potvrđeno mjesto otvorenog staništa na Solinu kao jednog od najstarijih ljudskih naseobina visinskog tipa na istočnom jadranskom priobalju. U tijeku je pranje, sušenje i obrada tisuća krhotina različitih keramičkih posuda, nagorjelih i odbačenih ostataka prehrane, mahom životinjskih kostiju, morskih školjaka i puževa, pronađenih u iskopavanjima provedenim krajem 2021. godine. Arheološka istraživanja na vrhu Solina traju od 2007. godine zahvaljujući financijskoj potpori općine Kostrena. Na lokalitetu površine oko 8000 četvornih metara za sada su poznati tragovi života ljudi u razdoblju mlađeg kamenog doba, brončanog doba, početka željeznog doba i kasne antike.

Gradina solin Kostrena C14 nalazi starosti PGŽ Rijeka.jpg (209.88 KiB) Pogledano 3718 puta

Gradina solin Kostrena C14 analaza starosti

[giovanni]

Koja bi bila veza obitelji Medici odnosno Cosima III i Liburnije da je na čak tri svoje monete stavio natpis Liburnija?

Nisam siguran da su ti novčići povezani sa Liburnijom, barem ne direktno. Jedno od imena za Livorno je bilo i Liburnum ili Liburni Portus, trebalo bi pronaći odakle dolazi to ime. Livorno je bila luka pod Firencom i familijom Medici.

[Daluka]

Koja bi bila veza obitelji Medici odnosno Cosima III i Liburnije da je na čak tri svoje monete stavio natpis Liburnija?

Nisam siguran da su ti novčići povezani sa Liburnijom, barem ne direktno. Jedno od imena za Livorno je bilo i Liburnum ili Liburni Portus, trebalo bi pronaći odakle dolazi to ime. Livorno je bila luka pod Firencom i familijom Medici.

Upravu si.
Liburni
Peddie: Livorno

Graesse II:386 (Liburnia, Liburnum
= Libourne, Ar., Dép. Gironde, Frankreich)

Graesse II:387 (Liburnum
= Livorno Ferraris (Livorno Piemontese), Pr. Vercelli (Piemonte), Italien)

Graesse II:387 (Liburnum, Ad Herculem, Herculis Labronis portus, Labro, Liburnea civ., Liburnensis, Liburnicus portus, Liburnus, Liburnus portus, Ligurnus, Portus Herculis
= Livorno, Pr.-Hst. in Toscana, Italien)
Izvor

orbis latinus_grasse.jpg (14.54 KiB) Pogledano 3682 puta

Izvor: Orbis latinus, Grasse, 1909.

[Adamić]

Nema veze. Super da smo to spomenuli i otklonili.

Zasto je galija na kovanici ?

Liburna je bila vrsta male galije koja se koristila za prepade i patroliranje. Liburna je ime dobila ime po Liburnima koji su ih prvotno koristili, a kasnije su ih preuzeli Rimljani.

Ovo Rimljani i Liburni su bitni jer se spominju u wikipediji o gradu Livorno. Da je njihov grad nosio ime i po Liburnima.

The Etruscan settlement was called Labro.[14] The construction of the Via Aurelia coincided with the occupation of the region by the Romans, who left traces of their presence in the toponyms and ruins of towers. The natural cove called Liburna is a reference to the type of ship, the liburna, used by Roman navy. Other ancient toponyms include Salviano (Salvius) and Antignano (Ante ignem) which was the place situated before Ardenza (Ardentia) where beacons directed the ships to Porto Pisano. Cicero mentioned Liburna in a letter to his brother and called it Labrone.[15]
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Livorno

Iz Livorna vuku korijene i mocna riječka obitelj Adamić.