Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

[Adamić]

Današnji Novi list ... u planu je možda izrada makete ratnog jedrenjaka liburna...

izrada makete jedrenjaka liburne ratnog jedrenjaka Mendeš.jpg (293.21 KiB) Pogledano 17487 puta

[Adamić]

Cijeli otok Krk je zbog svoje izoliranosti danas pun ostataka Liburna.

cipus liburnijski nadgrobni spomenik otok krk.jpg (123.79 KiB) Pogledano 17319 puta

Izložen u Volsonisu u Krku, u kojem možete vidjeti i bedem iz rimskog doba.

[Kantrida76]

Do sada ih je nađeno 14. Pet ih se čuva u Kaštelu u Krku, četiri su smještena unutar kuće Perossa (danas ugostiteljski objekt Volsonis), daljnjih četiri su dio zbirke franjevačkog samostana na Košljunu, a jedan se, nađen nedavno pri iskopavanjima crkve sv. Marije od izvora, čuva u prostorijama biskupije.

Osnovne su odlike cipusa cilindrično tijelo, konična kalota iznad tijela koja često završava akroterijem u obliku šišarke bora. Teško je ne zamijetiti njihov falusoidni oblik. Više su ili manje ukrašeni profilacijama u bazi tijela ili na prijelazu između tijela i kalote. Natpisna polja često su im obrubljena vegetabilnim vijencima. Kalota, odnosno gornji dio cipusa, zna biti ukrašena motivom ljusaka (squamae) koje autori opisuju kao ljuske bora ili pak kao kupe na krovu kuće. Krčki se cipusi od ostalih razlikuju krajnjom jednostavnošću i potpunim nedostatkom ornamentike. Na svim se cipusima bez iznimke dekorativni elementi svode na jednostavnu prstenastu bazu na kojoj počiva jednostruka ili dvostruka profilacija donjeg dijela tijela. Izrađeni su od lokalnoga brečastog vapnenca što uz specifičan stil, ali i nalaz jednog nedovršenog cipusa, ukazuje na postojanje lokalne krčke radionice. U natpisnom polju uglavnom svi cipusi imaju posvetnu formulu D∙M (dis Manibus). Ova je formula uobičajena na nadgrobnim natpisima prije imena umrlog, a radi se o posveti bogovima Manima, bogovima umrlih. Osim posvetne formule i imena pokojnika, u natpisu se često spominje ime onoga koji spomenik podiže, odnos s pokojnikom (sin, kćer, žena, muž, vjerni sluga) te ponekad i vrijeme smrti i zanimanje. Cipusi su kao tip nadgrobnog spomenika bili monumentalni i skupi, daleko najskuplji spomenici šireg područja Liburnije, te se stoga može zaključiti da su predstavljali svojevrsni statusni simbol imućnijih žitelja, neovisno o njihovom spolu, etničkoj pripadnosti, društvenom sloju ili građansko-pravnom statusu.

http://history.grad-krk.hr/hr/kj/cipusi

[Adamić]

Ribarska zadruga Liburnija, Jurdani.

Ribarska zadruga Liburnija Brgud 33 jurdani kombi.jpg (79.23 KiB) Pogledano 13372 puta

Slikan u Rijeci.

[Adamić]

Prvi narod koji je nastanjivao otok Ugljan bili Liburni.

Vidikovac Liburni (Čelinjak)

Vidikovac Liburni (Čelinjak).jpg (157.34 KiB) Pogledano 13219 puta

Prvi narod koji je nastanjivao otok Ugljan bili Liburni.

Bavili su se poljoprivredom, stočarstvom i ribolovom. Svi antički tekstovi koji spominju Liburne navode ih kao priznate tradicionalne pomorce i brodograditelje.

U 4. stoljeću prije Krista na brdu Čelinjak sagradili su naselje i utvrdili ga. Bedem veličine 87x25x50 metara građen je od nepravilnog i neobrađenog kamena u suhozidu. U tom utvrđenom prostoru obitavali su u slučaju opasnosti od neprijatelja. S Čelinjaka se pruža pogled na Zadarski kanal, kanal između otoka Ugljana i Dugog otoka te kanal Veliki Ždrelac kao i na susjedne otoke Rivanj i Sestrunj. Stanovnici Čelinjaka mogli su kontrolirati promet kroz kanal Veliki Ždrelac i vidjeti približava li se neprijatelj.

Živjeli su u malim kućicama četvrtastog oblika veličine 4x4 metra i 3x4 metra građenim u suhozidu kao današnje bunje.

Bedem i nekoliko pravokutnih liburnskih kuća sačuvani su do danas.

Replika antičke uljare u uvali Muline

Antička uljara iz 1. stoljeća Uglan Liburni.jpg (216.41 KiB) Pogledano 13219 puta

U mjestu Ugljan, u zaseoku Muline, ostaci su antičke uljare iz 1. stoljeća, kao dokaz dva milenija maslinarstva i proizvodnje maslinova ulja na otoku. Na lokalitetu je znanstveno istražena i obrađena proizvodnja maslinova ulja i vina na pet najjačih tijeskova za tiještenje maslina na Mediteranu.

U Mulinama je prvi put u povijesti primijenjen Mulinski tijesak koji je zamijenio dotadašnji tzv. Katonov tijesak. Uljara je radila do 4. stoljeća. Primijenjen je i postupak čuvanja maslina u moru do prerade. Tim postupkom masline su se uoči prerade čuvale od truljenja i propadanja. Novo maslinovo ulje, ugodnijeg okusa od uobičajenog, na tržištu je dobro prihvaćeno te postaje najcjenjenije ulje Rimskog carstva pod imenom Oleum Liburnicum, a opisuje ga rimski pisac Apicije u 4. stoljeću. Ostali proizvođači imali su recept za njegovo patvorenje jer nisu znali zašto je ono drukčije od ostalih ulja.
https://www.preko.hr/stranica/avantura- ... i-odmor/13


Antička uljara iz 1. stoljeća u kojoj je nastajalo čuveno liburnsko ulje: ‘Uz određeno ulaganje i danas bi mogla u pogon‘
Ugljan je premrežen maslinarskim stazama, među kojima je najveća ona između Mulina i Kalija, kaže Marina Belić Telac


Kad pričamo o uljima, onda Ugljan daje i historiografsku notu. Tamo se, naime, nalaze ostaci antičke uljare iz 1. stoljeća u kojoj se proizvodilo čuveno liburnsko ulje.

Na toj je lokaciji prije nekoliko godina, točnije 2017., napravljena vjerna i estetski vrlo vrijedna replika, koja iza sebe čuva priču o Ugljanu - antičkom otoku ulja. S važnim dodatkom: upravo je taj antički mlin u to doba, između 1. i 5. stoljeća, s pet tijeskova, bio najveći, najplodonosniji i najfiniji u cijeloj Dalmaciji. Vlasnik mu je bio rimski građanin i veletrgovac Manius, koji je mlin i posjed dao izgraditi za sebe i svoju suprugu Corneliaeu, a godišnje je proizvodio oko 85.000 litara, koje su u 2370 amfora po 26 litara galijama bile prevažane na stolove vlastela diljem Rimskog carstva.



Liburnsko ulje, nazvano po tadašnjim stanovnicima - Liburnima - imalo je visoku kakvoću, a skrivalo je posebnu tajnu koja se među ovdašnjim pukom održala do danas. Premda, dakle, gubi svoja zdravstvena svojstva, tamošnje stanovništvo čuvalo ga je u moru, što je ulju dalo posebnu kakvoću, određenu slatkoću i tek. Bilo je toliko posebno da se čak u knjizi "O kuhanju“ rimskog pisca Apicija nalazi recept kako dobiti taj okus iz običnog španjolskog ulja dodavajući zob, oman, lovor i sol.

Nisu uspjeli.

- Zanimljivo je da je uljara očuvana do te razine da bi se čak i danas, uz određeno ulaganje, mogla staviti u pogon i proizvoditi originalno liburnsko ulje - priča nam Marina Belić Telac, direktorica TZM Ugljan.

- Inače se trudimo vratiti maslinarstvo u fokus, jer ovdje dolazi dosta nautičara, koje takvi stvari interesiraju, ali kako ujedno gradimo i projekt 'Avantura otok', Ugljan je ispremežen maslinarskim stazicama, među kojima je najveća ona između Mulina i Kalija, i stavljamo je u kontekst sve veće mreže otočkih biciklističkih staza, s namjerom da maslini damo vrijednost koju zaslužuje i koja je, konačno, odredila i gradila ovaj otok - poentira Belić Telac.

Dugo smo ostali pored mlina. I zamišljali galije koje dolaze i odvoze najposebnije antičko ulje Dalmacije. Isti onaj Apicije, "Veljko Barbieri onih dana", zaključio je.


"Toliko je lijepo da bi se i amfore polizale. Ništa se nije smjelo baciti. Liburnsko ulje najvrednija je tečnost u gurmanskim dvorima...".

Ovo današnje, s tandemom naših ugljanskih prvoboraca Nikšom i Vojkom, ima tendenciju da mu vrati staru slavu...

https://www.jutarnji.hr/vijesti/nautick ... n-15090665

[Kantrida76]

Gradina Corinthia nalazi se na najistočnijem rtu otoka Krka i to su najveće antičke ruševine na sjevernojadranskim otocima, koje leže duž 2,5 km obale i na površini oko 6.000 ha. Pripadni donji grad uz uvalu Mala Luka bio je lučko naselje sa 3 crkve, a gornja akropola na vrhu poluotoka Sokol je bila vojno i upravno središte. Najstarije sjeverno predgradje od 7. stoljeća pr.Kr. bilo je rani pomorski arsenal liburnijske mornarice, a najmlađi dio na jugozapadu je samostan Sv. Nikole iz 16. stoljeća. Cijeli taj prostrani arheološki kompleks je još uvijek slabo istražen.

Akropolska gradina Corinthia.jpg (81.19 KiB) Pogledano 12933 puta

Duž sunčanih i od bure zaklonjenih obala na istočnoj strani Male Luke pružaju se na poluotoku Sokol u dužini oko 2 km ruševine naselja s domaćim čakavskim imenom Bosar. Najstariji je prapovijesni dio naselja na sjeveru oko uvalice Portić, gdje su ruševine primitivnije gradjene suhozidnom tehnikom bez žbuke, jer potječu prije dolaska Rimljana iz ilirskog doba od pomorskih Liburna (Libyrnides), približno od 7.- 5. stoljeća pr.Kr. Tu su najsjevernije na rtu Artÿca ruševine stražarske tvrdjavice Vardica, koja je ranim Liburnima štitila pomorski pristup u Malu Luku. Nasred uvalice Portić su još vidljivi uspravni veći kamenovi ‘Prêze’, koji su služili kao lučke bitve za privez liburnijskih brodova. Na istočnoj obali iste uvalice je uz more pravilno poredano 7 četverouglastih kamenih ruševina “Oršani” poput pravokutnika veličine oko 14 x 4m s ulazima od morske obale, što su najvjerojatnije pomorski škverovi za izradu i popravak liburnijskih brodova. Sve spomenuto potvrdjuje da je Mala Luka na istočnoj obali Krka prvotno bila jedna od najvažnijih vojno-pomorskih baza (arsenal) za liburnijsku mornaricu, jer se u njezinoj blizini izmedju Krka i Raba odigrao i jedan od zadnjih pomorskih bojeva izmedju Grka i Liburna god. 365 pr.Kr. gdje su Liburni poraženi.

Izvor:https://darkoantolkovic.wordpress.com/2016/05/25/gradina-corinthia/

[Adamić]

Brod Liburnija !

Liburnija Rijeka brod (1).jpg (105.97 KiB) Pogledano 10778 puta

Liburnija Rijeka brod (2).jpg (92.31 KiB) Pogledano 10778 puta

Liburnija (1965.-2015.) , Slavija (1976.- 1998.), Istra (1981.-2010.) i Ilirija (1971. -1997.) bili su brodovi Jadrolinije s nazivima koje nose geografsko područje. "Slavija" na google ne daje značenje riječi.No već na "Slav" daje odgovore, Slav , Slavi misli se na etničko porijeklo. Ilirija je naziv povijesnog geografskog područja koje su u antičko doba naseljavala brojna plemena Ilira , ostala imena su jasna.

Brod Liburnija i ovdje imamo onaj problem s (J) , isto i kod Slavi(j)e. Kao na primjeru FIUME neki pogotovo oni izvana, u želji da pišu tobože ispravnim hrvatskim pišu FIJUME. Mnogi novinari su počeli pisati takvo Ime grada koji povijesno nije postojao nikad.

U imenu festivala koristi se ime Liburnia. Tako da je pisanje naziva raznoliko.

Festival hrvatskog dokumentarnog filma

Liburnia film festival (1).jpg (84.34 KiB) Pogledano 10775 puta

Liburnia film festival (2).jpg (111.15 KiB) Pogledano 10775 puta

Liburnia film festival

[Adamić]

Ovih dana u Opatiji održan je i LIBURNIA KUP. Samo nije poznato kako ovi košarkaški klubovi imaju veze s imenom.

Najavljen košarkaši turnir Liburnia Kup
Datum: 25.8.2021.

lib_kup068.jpg (39.7 KiB) Pogledano 10773 puta

liburnia kup Opatija 2021 .jpg (84.25 KiB) Pogledano 10773 puta

Od prvog do trećeg rujna u opatijskog dvorani Marino Cvetković održat će se košarkaški turnir na kojem će nastupiti četiri momčadi - Cibona, Partizan, Cedevita Olimpija te Carpegna Prosciutto Pesaro.

Liburnia kup predstavio je predsjednik Športskog društva "Marinovi prijatelji" Robert Jurković, a konferenciji za medije prisustvovao je i gradonačelnik Grada Opatije Fernando Kirigin te članica Nadzornog odbora Liburnia Riviera Hotela Barbara Mesić.

Osim košarkaškog natjecanja organizatori najavljuju i seminare koje će održati treneri momčadi koje sudjeluju na turniru, među kojima su i Aco Petrović i Željko Obradović.

Karte za turnir mogu se kupiti isključivo u dvorani Marino Cvetković svakog dana od 17 do 19 sati, a ulazak u dovoranu moguć je uz odgovarajuće COVID potvrde.

https://www.opatija.hr/hr/vijesti/novos ... 13259.html

[Adamić]

Liburnia naziv nosi i najjači hotelski lanac na cijeloj Opatijštini.

Liburnia Riviera Hoteli opatijština .jpg (55.46 KiB) Pogledano 10773 puta

Liburnia Riviera Hoteli opatijština .png (149.62 KiB) Pogledano 10773 puta

Liburnia Riviera Hoteli su najjači turistički igrači .

https://www.liburnia.hr/hr/

[Adamić]

Hoteli OOUR "Liburnia"; "Avala"/ "Palme"/ "Paris"/ "Panorama"
Razglednica putovala 1981.

Hoteli OOUR Liburnia.jpg (333.03 KiB) Pogledano 10759 puta

Liburnia Riviera Hoteli d.d. utemeljena je kroz svoje pravne prednike, koje dalje navodimo, 01.sijecnja 1947. godine kao Hotelsko poduzece za Istru, s hotelima Jadran, Park, Atlantik, Residenz, Astoria, Esperia, August, Hermitage, Zawojski, Horvat svi u Opatiji, Park hotel i kupalište Peharovo u Lovranu.

Nakon toga današnja Liburnia Riviera Hoteli d.d. stvarala se kroz ustanovljavanje tijekom vremena od 1954. do 1956.g. niza hotelskih poduzeca kao što su : HP Kvarner, HP Slavija, HP Zagreb, HP Grand hotel Central, HP Belvedere, HP Istra, HP Kristal, HP Kristal-Residenz- Astoria, HP Dubrovnik, svi u Opatiji te HP Beograd, HP Udarnik, HP Primorka, svi Lovran i HP Mošcenicka Draga, Mošcenicka Draga.

Sva prethodno navedena hotelska poduzeca tijekom 1962. i 1964. g. spojena su zajedno s hotelom Ambasador u Opatiji u jedinstveno hotelsko poduzece Kvarner.

Koncem 1968.g. hotelsko poduzece Kvarner promijenilo je naziv u hotelsko poduzece Liburnia, Opatija.

Dana 01. lipnja 1974.g. osnovano je poduzece za turizam, ugostiteljstvo, trgovinu i saobracaj u Opatiji pod nazivom RO Kvarner Express u cijem sastavu se nalazilo i hotelsko poduzece Liburnia.

Nakon toga se u ožujku 1978.g. RO Kvarner Express organizira u SOUR Kvarner Exspress u kojem je današnja Liburnia Riviera Hoteli d.d. organizirana kao RO Kvarner Exspress Hotelijerstvo n.sol.o.

Deset godina kasnije Društvo i dalje djeluje unutar SOUR-a Kvarner Express, ali pod nazivom Liburnia Riviera Hoteli n.sol.o., da bi joj 1989. bilo pripojen OOUR Hotel Kontinental, Opatija iz sastava Brodokomerc-Hotelijerstvo, Rijeka.

Osamostaljenjem Republike Hrvatske Liburnia Riviera Hoteli kao dionicko društvo osnovano je 01. sijecnja 1993.g.

Današnja Liburnia Riviera Hoteli d.d. je pravni sljednik svih prethodno navedenih hotelskih poduzeca i radnih organizacija.

Kroz prikazani povijesni tijek Liburnia Riviera Hoteli d.d. razvijala se dinamicno izgradivši niz hotela kao što su hotel Ambasador, hotel Admiral, hotel Excelsior i dr. hotele, cime je kao pravni subjekt dominatno utjecala na razvoj cjelokupne destinacije i ujedno ju ucinila respektabilnom.

Liburnia Riviera Hoteli d.d. od pocetka svojeg postojanja bila je prisutna na medunarodnom tržištu i svojom kvalitetom bitno doprinosila medunarodnoj trgovinskoj razmjeni bivše države a tako i
danas Republike Hrvatske na kojem je tržištu dobila niz priznanja za pruženu turisticku uslugu.

Isto tako je i svjedocila brojnim socijalnim krizama te unatoc njima opstala kao jedno od najvažnijih hotelskih kuca na Jadranu.
Danas je Liburnia Riviera Hoteli d.d. jedna od najvecih hotelskih tvrtki u Republici Hrvatskoj. Vodeci poslovanje na temeljima tradicije i povjerenja gosta, sa strucnim i educiranim kadrovima, kvalitetnom hotelskom ponudom i uslugom, zauzima mjesto institucije od potpunog povjerenja svojih gostiju.

Izvor : SKRACENI PROSPEKT , LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. Opatija PDF

[Kantrida76]

RELIGIJA LIBURNA

Po nekim pitanjima religije i kulta Liburni su se izdvajali od susjednih naroda, dok su se po zajedniĉkim vjerovanjima, a posebice prihvaćanjem rimskoga kulta, uklapali u svijet ostaloga domorodaĉkoga
stanovnistva. Stoga mozemo razlikovati više vrsta kultova koji su se štovali uLiburniji. To su u prvom redu bila domorodaĉka autohtona boţanstva, dok nastupom romanizacije dolazi do prihvaćanja rimskoga sluţbenoga kulta, kao i onih orijentalnih koji su se najviše proširi i u 3. st. po Kr.,u vrijeme kada su u rimsku drţavu kroz razliĉite pokrete iideologije sve više prodirali utjecaji s istoka.

Na podruĉju Liburnije razvila su se autohtona domorodaĉka bozanstva, od ĉega senajviše istiĉu ona zenska koja pronalazimo u pozamašnom broju.

Latra, Sentona, Anzotica, Aitica, Lutossica, Iria, Ica, H)eia imena su liburnskih ţenskih autohtonih boţanstava, a priĉemu posljednja tri nalazimo i na prostoru Histrije.Prema tumaĉenjima suvremenih autora, brojna liburnska ţenska boţanstva svjedoĉeupravo o vaţnosti zemljoradnje za liburnsko društvo. Ta se boţanstva tumaĉe kao one sile koje su trebale osigurati plodnost i rodnost zemlje i stoke.

Latra je bozica koja je zabiljeţena na najviše takvih spomenika, ĉak njih jedanaest na podruĉju Liburnije i to uglavnom u središnjem liburnskom podruĉju izmedju Krke i Zrmanje. Zaštitnica je obitelji, boţanstvo plodnosti, "Roditeljica i Stvoriteljica prirode i ljudskoga roda, bozanstvo u ĉijoj je kompetenciji bio i zagrobni svijet. Druga je po broju natpisa bozica Sentona a zatim slijede ostale koje su ĉesto poistovjećivane s Venerom metodom interpretatio Romana Venus Ansotica, Iria Venus .Primjerice, Anzotika se slavila kao bozica plodnosti ili kao lokalna nimfa, no poistovjećena je s Venerom ne samo po pitanju plodnosti i ljubavi, već i po ulozi koju su te bozice imale u zagrobnom zivotu. Takodjer, bozica (H)eia poistovjećena je s Bonom deom , starim italskim bozanstvom, zaštitnicom zenāi zenske seksualnosti.
Uglavnom su se svim liburnskim boţicama pripisivala sliĉna djelovanja, poput onoga Latri, stoga moţemo zakljuĉiti da su se u Liburniji slavili prvenstveno kultovi plodnosti zene su bile simbol radjanja, stvaranja i obilja, onoga obiteljskoga, ali i gospodarskoga. U skladu s takvim saznanjima, zenska se bozanstva u Liburniji ĉesto dovode u svezu s postojanjem matrijarhata.

https://www.academia.edu/8810347/Liburn ... %C4%91enje

[Kantrida76]

Sentona i Iutossica

Dvjema božicama je zajedničko to što su štovane na istarskom dijelu Liburnije, dakle na krajnjem zapadu liburnskog područja. Osim toga, za njih je, uz Iku i Iriju, karakteristično što je u istim općinama poznato više lokalnih božanstava, što nije slučaj s npr. Latrom ili Anzotikom. Uz Latru, Sentona je jedino liburnsko božanstvo poznato po posvetama iz nekoliko municipija, dva iz Flanone, tri iz Albone te jedan iz Tarsatike

Natpis Sentone iz Tarsatike.JPG (47.48 KiB) Pogledano 10378 puta

[Kantrida76]

Muška domorodaĉka bozanstva bila su rijetka, ali je i njihovo postojanje zabiljeţeno u Liburniji. Postoje naznake o postojanju jednoga vrhovnoga muškoga bozanstva jer su metodom interpretatio Romana bogovi Iika i Taranuk izjednaĉeni s rimskim vrhovnim boţanstvom Jupiterom.
Pronadjeni su tragovi Iuppitera Sabasiusa Iicusa iz Nina, kao i Iuppitera Taranucusa iz Aserije, a osim njih poznato boţanstvo bio je Silvanu, bog šuma i vode, prisutan kod većine domorodaĉkih naroda sa sliĉnim znaĉajkama s razlikama u njegovom prikazu. "U unutrašnjosti je Silvan prikazan kao mladi i golobradi satir, a u primorskim krajevima kao zreo muškarac obrastao bradom. Mada ga ovdje spominjemo kao domorodaĉko bozanstvo, on je uvelikom broju posveta štovan kao italsko bozanstvo, ali dio posveta ipak ide u prilog štovanju Silvana kao domorodaĉkoga boga.

Silvan.jpg (95.05 KiB) Pogledano 10374 puta

[Adamić]

Bravo na dodacima. Napravit ćemo grafiku posvećenu Liburnima i baš me čisto zanima kakv će utjecaj imati u gradu .

Naša sljedeća grafika po redu , baš da se ne zaborave ovakve stvari, koja većina Riječana ne zna a drugi još manje. HISTRIA (očuvan naziv),DALMATIA (očuvan naziv) i

LIBVRNIA (djelomično)

Liburni su narod koji je nastanjivao naš kraj a njihovo ime LIBURNIA iako nije službeno još danas čvrsto živi na Opatijštini i prenosi se generacijski već više od 2000 godina. To je samo dokaz da za nešto da živi ne treba država/vlast da ti kaže (Riječka trobojnica). Riječani prolazeći kroz razne totalitarizme, izgubili su prebrzo svoje domicilno stanovništvo koje je prenosilo ponašanje, identitet i povijest. Pa sad ona većina drži tu prevagu i upravljanje gradom.

Istraživajući riječku poviijest , zahvaljući starim arhivskim podacima ovako bi danas izgledalo područje Liburnije.

LIBVRNIA je na vrhnucu svoje moći sezala od Raše (Labina, dobar dio Istre) ) pa sve do Krke (dobar dio Dalmacije) . U centru grada, točnije na Gradskom tornju stoji još natpis "FIDELISIMA CIVITAS FLVMINI LIBURNIAE " u prijevodu "najvjerniji liburnijski grad Rijeka".

Uvidom u najstarijim mogućim spisima na svijetu na kojim smo i mi, moguće je bez pretpostavki i bez nagađanja rekonstruirat našu prošlost.

Zahvaljujući Peutingerovoj karti (3-4 stoljeće) naš grad je istaknut kao značajno središte Liburnie, baš kao i kod Anonimnog Ravenjanina (između VI. i VII. st). Bez toga mogli bi samo nagađat.

Bez ovih dokaza, bilo bi jako teško rekonstruirat prošlost Liburna u našim krajevima.

Nadamo se da će u budućnosti biti nadopunjena arheološkim otkrićima od Raše do Krke koja već i u dosadašnjem obimu ukazuju na ispravnost određenih pretpostavki. Pa možda i jednog dana "izroni" ispod ostataka Tarsatičke Liburnije (Liburnia Tarsaticensis) koji trag Liburna.

Liburnia Liburnija karta Liburni Dalmacija Istra Rijeka Fiume Tarsaticensis.jpg (191.07 KiB) Pogledano 10354 puta

Predložak karte je od riječkog povjesničara Koblera iz knjige Memorie per la storia della Liburnica, città di Fiume (1896.)

Ima 2 mjesta koja nije baš dobro točno smjestio to su ORTOPVLA - Stinica i LOPSICA - Sveti Juraj. Ajde nije imao Google pa mu opraštamo.

ALBONA - Labin
Arsia- rijeka Raša
FLANONA - Plomin
Lauriana - Lovran
TARSATICA - Rijeka
Tarsia - Rječina
Fulfinum - Omišalj
CREXA- Cres
SENIA -Senj
APSORVS - Osor (Cres)
AVENDO- Brlog
LOPSICA - Sveti Juraj
ORTOPVLA - Stinica
ARBA- Rab
CISSA - Kisa (Pag))
ARGIRVNTVM - Starigrad pod Velebitom
HADRE - Medviđa
Corinivm - Karin
BVRNVM - Ivoševac
Scardona - Skradin
Aenona - Nin
IADERA- Zadar
Titius - rijeka Krka
-----------------------------
Arupium – Prozor kraj Otočca
NESACTION - Nezakcij (Vizače, lat. Nesactium), najstariji je grad u Istri


CISSA - Kisa .Prvi poznati stanovnici otoka Paga bili su Liburni. Njihovi arheološki ostaci u obliku nekropola, bedemima utvrđenih naselja ili brojnih humaka mogu se i danas pronaći na otoku. Prelaskom iz starog u novi vijek, Rimljani zauzimaju otok Pag. Iz tog razdoblja potječe i prvi pisani spomen otoka. U rukopisu rimskog geografa Plinija starijeg, iz I. stoljeća, otok se naziva Cissa (Kisa), a najvjerojatnije po ilirskoj naseobini koja se nalazila na području između današnjeg grada Novalje i mjesta Caske. Cissa je strašno stradala tijekom velikog potresa 361. godine te su od ovog mjesta ostale samo ruševine, a ulogu novog, najvažnijeg naselja preuzima Navalia, današnja Novalja. Novalja je prepuna ostataka Rimljana, a najznačajniji je rimski podzemni vodovod „Talijanova buža“.

[Adamić]

I odličan dodatak našoj karti, od naših FB članova.

Piše da tu završava Liburnija i počinje Dalmacija

Skradin Liburniae Scardonae Krka granica.jpg (119.96 KiB) Pogledano 10339 puta

Skradin baš tamo završava granica.