Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

[Liburnian]

Naletio slučajno na jednom našem internet oglasniku, spada u kategoriju fantazijskih izdanja/ memorabilija u formi novčanice povodom 20. obljetnice (1996.-2016.) primanja Krešimira Čosića u Kuću slavnih (NBA Hall of Fame). Izdanje Turističke zajednice Grada Zadra, nominala 100 Liburna, dolazi u prigodnoj mapi sa popratnim tekstom, naklada 1430 komada +70 komada sa natpisom SPECIMEN (uzorak). Tiskano na papiru sa vodenim žigom i drugim zaštitnim elementima (hologram, fluorescentni elementi, zaštitna nit) Dizajnirao Zlatko Jakuš, poznat i po dizajnu hrvatskog dinara iz 1991. Sveukupan dojam suvenira odličan, svaka čast za ideju i provedbu.

100 liburna 1.jpg (243.06 KiB) Pogledano 522 puta

100 liburna 2.jpg (221.16 KiB) Pogledano 522 puta

100 liburna 3.jpg (299.03 KiB) Pogledano 522 puta

[Adamić]

Super!

[Daluka]

Ali Slovjeni razprostirahu se
takodjć od sjevera prama jugu, iz Panonije i Norika prama ja¬
dranskomu moru; a taj put bješe im mnogo lakši, pošto grčka
(rimska) vlast u Istriji, Japidiji i Liburniji omalakšala bijaše, ne-
reknem li prestala, silom prolazećih tuđe germanskieh narodov u
Italiju; kolik udarac nezadadoše joj Longobardi? U takovimi
okolnostmi, scienimo, posiedoše oni obale jadranskoga mora, ime-
nito drevnu Istriju, Japidiju i Liburniju, ako ne prije, a to početkom
druge polovine VI. stoljetja. A ovi naselnici slovjenski bješe
poznati nam pod imenom Čakavac. Neimamo d& kako razgovjet-
nieh svjedokov za to naše mnjenje, pošto vriela one dobe veoma
su škrta za pokrajine oddaljene od Carigrada, ili za takove, gdje
se u onaj par nenatjecaše irimski s barbarskiem življem za održati
gospodstvo nad svietom. Nit, pošto izza VI. stoljetja samo Hrvati
i Srbiji, jednog te istog plemena'), dodjoše na jug: a Čakavci
svojiem jezikom sačinjavaju razriečje, koje ih od njegda stavlja
u sriedinu med Hrvate i Srbije, kojiem su doduše najsrodniji, te med
ostale Slovjene, smiemo zaključiti, da Čakavci pred Hrvati i Si bi
posjedoše one strane, koje i sada uživaju, a njegda još prostra¬
nije uživahu * *) Sudeć po nariečju u zatatranskoj domovini imali
su sjedeti uz Srbe i Hrvate s jedne, a uz zapadne Slovjene i
Ruse Si druge strane. Ako ogrlimo ovo mnjenje, tad ćemo raz¬
umjeti njeka povjestna data; kako naime solinsko svetjenstvo
moglo se tužiti Grguru papi, što se Solinu Slovjeni veoma pri¬
bližavaju („valde imminent“); kako to, da već g. 662 primorski
Slovjeni ,,cum multitudine navium“ odbrodiše u Apuliju '); tć da
već tada, k6 što Runčini i Strumjani na aegejskom, tako oni na
jadranskom moru sloviše kano brodari na glasu. —

Izvor: Arkiv za povjestnicu Jugoslavensku. Knjiga IV, Ivan Kukuljević Sakcinski

[Liburnian]

Planinarsko društvo iz Zadra osnovano 1899. godine nosi ime Liburnia-Paklenica. Na slikama je značka i prišivka za rukav.

Liburnia značka 1.jpg (32.26 KiB) Pogledano 401 puta

Liburnia prišivka.jpg (160.32 KiB) Pogledano 401 puta

[Liburnian]

Na području južnog Velebita postoji i vrh Liburnija (1709 m). Na stranicama planinarenje.hr kažu da je ime dobio po planinarskom društvu:

"Liburnija i Brundo dva su prekrasna vrha koji se nalaze na pola puta između Vaganskog vrha i Svetog brda, a do njih vodi zajednički odvojak. Od skretanja sa južnovelebitske grebenske staze do vrha Liburnija (1709 m) potrebno je oko 40 minuta laganog uspona koji vodi kroz otvoreni teren i klekovinu. S vrha se otvaraju lijepi vidici na more i velik dio NP Paklenica. Vrh je dobio ovo zanimljivo ime 1899. godine prema planinarskom društvu Liburnija iz Zadra, koje je bilo prvo planinarsko udruženje u Dalmaciji. Liburnija je nova kontrolna točka Pakleničkog planinarskog puta."

[Daluka]

Na području južnog Velebita postoji i vrh Liburnija (1709 m).

U službenom nazivlju vrhova koji se vodi pri Državnoj geodetskoj upravi RH planinski vrh tog imena ne postoji.

[Liburnian]

Na području južnog Velebita postoji i vrh Liburnija (1709 m).

U službenom nazivlju vrhova koji se vodi pri Državnoj geodetskoj upravi RH planinski vrh tog imena ne postoji.

Nisam baš od planinarenja tako da ne bih znao, vidim da na internetu ima puno putopisa koji ga spominju, a i Nacionalni park Paklenica nudi pješačke ture do vrha Liburnija.

[Daluka]

Na području južnog Velebita postoji i vrh Liburnija (1709 m).

U službenom nazivlju vrhova koji se vodi pri Državnoj geodetskoj upravi RH planinski vrh tog imena ne postoji.

Nisam baš od planinarenja tako da ne bih znao, vidim da na internetu ima puno putopisa koji ga spominju, a i Nacionalni park Paklenica nudi pješačke ture do vrha Liburnija.

Interni naziv u planinarskim krugovima.

...
"Liburnija... Vrh je dobio ovo zanimljivo ime 1899. godine ..."

Glede citiranog teksta, izvornik "Hrvatske planine, Željko Poljak dopunjeno izdanje 2001.
Brundo (1710 m) i Liburnija. Do Brunda ima oko 10’, a do Liburnije oko 20’ uspona (vidik u Paklenicu). Uspon na Brundo prosjekao je i označio dr. Ante Rukavina, a
Liburniji su ime dali zadarski planinari na svečanosti 21. 10. 1979. u povodu 80. godi{njice zadarskog planinarstva i tom su prilikom na vrhu postavili spomen-ploču.

Imam negdje i prvo izdanje ako ga uspijem nać pogledat ću ča tamo piše.

[Daluka]

Na području južnog Velebita postoji i vrh Liburnija (1709 m).

U službenom nazivlju vrhova koji se vodi pri Državnoj geodetskoj upravi RH planinski vrh tog imena ne postoji.

Nisam baš od planinarenja tako da ne bih znao, vidim da na internetu ima puno putopisa koji ga spominju, a i Nacionalni park Paklenica nudi pješačke ture do vrha Liburnija.

Interni naziv u planinarskim krugovima.

...
"Liburnija... Vrh je dobio ovo zanimljivo ime 1899. godine ..."

Glede citiranog teksta, izvornik "Hrvatske planine, Željko Poljak dopunjeno izdanje 2001.
Brundo (1710 m) i Liburnija. Do Brunda ima oko 10’, a do Liburnije oko 20’ uspona (vidik u Paklenicu). Uspon na Brundo prosjekao je i označio dr. Ante Rukavina, a
Liburniji su ime dali zadarski planinari na svečanosti 21. 10. 1979. u povodu 80. godi{njice zadarskog planinarstva i tom su prilikom na vrhu postavili spomen-ploču.

Imam negdje i prvo izdanje ako ga uspijem nać pogledat ću ča tamo piše.

U prvom izdanju nema spomena tog vrha, pojavljuje se u drugo dopunjenom izdanju iz 1998. godine.

[Liburnian]

"Liburnija... Vrh je dobio ovo zanimljivo ime 1899. godine ..."

U prvom izdanju nema spomena tog vrha, pojavljuje se u drugo dopunjenom izdanju iz 1998. godine.

Ovo je prepisano sa planinarenje.hr, ali očito je da su pomiješali godinu osnutka PD Liburnia i obilježavanje 80. godišnjice.
Rezime je da na južnom Velebitu ipak postoji vrh imena Liburnia, makar to bila interna planinarska odnosno neslužbena nomenklatura.

[Adamić]

Vidikovac iznad Trsta ima naziv Liburnia i spominje se planinarska sekcija iz Rijeke.

460881249_958053086355509_4768177874145129853_n.jpg (345.16 KiB) Pogledano 88 puta

460965966_958053143022170_8351713518946523839_n.jpg (315.19 KiB) Pogledano 88 puta

461091576_958053106355507_6975815995042583301_n.jpg (240.52 KiB) Pogledano 88 puta

461102331_958053169688834_2610770342270125427_n.jpg (389.49 KiB) Pogledano 88 puta

Screenshot 2024-09-22 at 21-46-15 (6) Facebook.png (617.29 KiB) Pogledano 88 puta