Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Dotaknite se neke teme iz bogate povijesti našeg grada. Jedino rubrika "Osobe" vezana je cijeli naš kraj. Pridonesite svojim prilogom da saznamo i naučimo nešto više .
Avatar korisnika
jazbac
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 644
Teme: 7
Pridružen: 28.10.2010, 11:00
Lokacija: Matulji

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#16  PostPostao/la jazbac » 13.7.2013, 19:25

Hvala judi, samo moran još palenti pojist da dostignen Milićeve priče :kava: . Jedna mala zanimljiva dopuna: Domaći ljudi su kavu u Preluku zvali FRANKOVIĆEVA KAVA. Pretpostavljam da je taj gospodin bio koncesionar ili nešto slično. Možda zna netko nešto o tome? :ne znam:
I još nešto: kako je iz gornjeg kraja prema Preluku svakog jutra kretala prilično velika trupa radnika, a koja se navečer i vraćala probijen je i šumski put od Jankovića do stare prelučke ceste ispod Bergera. Put je bio prilično dobro uređen, a prlikom izgradnje Nove ceste napravljene su i stepenice koje su i dan danas "žive" iako nisu u funkciji jer već godinama tim putem nitko ne prolazi. Oni znatiželjniji neka obrate pažnju oko 150 metara od benzinske pumpe Adria oila na Kuku u smjeru Opatija s desne strane.
w7d7.jpg
w7d7.jpg (87.96 KiB) Pogledano 14069 puta

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 770
Teme: 39
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#17  PostPostao/la LPR » 20.7.2013, 20:42

U siječnju ove godine smo u temi Baština grada Rijeke i riječkog prstena pisali o kavi na Brajdi iz koje je vađen kamen mandolat. Danas čitam u knjizi Adamićevo doba prikladno za ovu temu:

1807. god. Adamić je od tršćanskog trgovca Bartolomea Orasa kupio zgradu Potasch s okolnim posjedom. Riječ je o građevinskom kompleksu na Brajdi, koji se sastojao od nekadašnje tvornice potaše (pepeljike), stambene jednokatnice, tvornice svijeća, skladišta pepeljike i dva manja zemljišta.1 Adamić je kompleks, zajedno s okolnim parkom, preuredio u svoj ljetnikovac. U blizini ljetnikovca nekada su se nalazili kamenolomi u kojima se iskopavao smeđi mramor (mandolato bruno) koji se mogao glačati do visokog sjaja.
Prema Adamićevoj oporučnoj želji, ljetnikovac je naslijedio njegov zet i dugogodišnji poslovni suradnik Lorenzo Ciotta. Na tom je mjestu poslije podignuta nova zgrada Vojno-pomorske akademije.2




Mramor mandolat ugrađen u stupovima Katedrale
Katedrala Rijeka.JPG
Katedrala Rijeka.JPG (239.49 KiB) Pogledano 14141 puta



1.
1780. osnovana je Tvornica potaše u Rijeci.
Potaša- kalijev karbonat, otopljen u vodi izrazito lužnat; upotrebljava se u industriji stakla, porculana, sapuna.
2.
1773. na tom je mjestu bio ljetnikovac riječkih isusovaca, koji poslije prelazi u ruke baruna Ignaca de Lazzarinija. (Kobler)
Godine 1796. tvornički kompleks od Gaetana Cavallija preuzima B. Orrasch iz Trsta.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4931
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#18  PostPostao/la Vežičanka » 20.7.2013, 22:46

To bi bilo na području današnje bolnice. Znači tamo se kopao taj lijepi kamen.

Odličan pronalazak :bravoveliki:

Da se prisjetimo- Mandorlato je crvenkasti kamen sa bijelim uzorcima koji oblikom podsjećaju na badem zbog čega je dobio svoje ime,

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 770
Teme: 39
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#19  PostPostao/la LPR » 20.7.2013, 22:52

Vežica napisao:To bi bilo na području današnje bolnice. Znači tamo se kopao taj lijepi kamen.

...

Pored ginekologije, glavna zgrada je ispod Poliklinike, u stijenama je "zakopana" i skale su gore. Budem slikala čim sam u gradu :gore :slikanje:

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 770
Teme: 39
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#20  PostPostao/la LPR » 21.7.2013, 20:28

Dalje čitam u istoj knjizi (Adamićevo doba, str.69) kako je potkraj studenoga 1824.god. Adamić besplatno ustupio taj kamenolom na Brajdi Lavalu Nugentu radi izrade ukrasnih stupova na Trsatu ;)

R.Gigante, n. d., str. 160.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4931
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#21  PostPostao/la Vežičanka » 22.7.2013, 08:41

seas napisao:
kobler napisao:Stupovi su vađeni iz kamenoloma (kave) čiji ostaci su danas u parkiću pred ginekologijom riječke bolnice. Donedavno je u grmlju bilo još ostataka izvađenog kamena.

Usput, i stupovi za Mir junaka, također su izvađeni iz te kave.

Čudno je to! Kažeš da su stupovi za katedralu i za Mir junaka vađeni sa istog mjesta. Mir junaka su bijeli kamen, a Katedrala tamni kamen (u stvar sa nekako crvenkasti jako tamni, skoro crni kamen). Geologija je čudna stvar.

Ovo gore je citat iz teme "Baština grada Rijeke i riječkog prstena"

Ostaje još uvijek nejasno oko vrste kamena-bijeli za Mir junaka i mandorlato za katedralu.
A može biti da je bilo više kava u tom području kod današnje bolnice pa se u jednoj kopao mandorlato, a u drugoj bijeli?

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 770
Teme: 39
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#22  PostPostao/la LPR » 22.7.2013, 17:55

Vežica napisao:Ostaje još uvijek nejasno oko vrste kamena-bijeli za Mir junaka i mandorlato za katedralu.
A može biti da je bilo više kava u tom području kod današnje bolnice pa se u jednoj kopao mandorlato, a u drugoj bijeli?

Zvala sam dvije klesarije :mrgreen: i od obje saznala isto.
Kamen mijenja izgled prilikom atmosferskog utjecaja dok stupovi unutar katedrale kao zaštićeni zadržavaju polituru.
(Nije teško izračunati koliko puno godina stoje stupovi kod Katedrale i Mira junaka, a sumnjam da su se ikada kasnije polirali. Pitanje je koliko su se i prije postavljanja na odabrano mjesto "šminkali".
Gledala sam malo svoje fotografije Katedrale izvana, zumirala, i vidim da se naziru "vene".)
Dalje, to je sve Mandorlat ali također je lako moguće da u istoj kavi isti kamen prilikom eksploatacije bude drukčijih nijansa na svakom kraju. (Brački kamen i Kanfanar jedini su uvijek isti, sa svih strana)

Na upit o cijeni, ni jedna klesarija ga nema.
Eto.. :pozdrav:
Zadnja izmjena: Anonymous; 22.7.2013, 18:01; ukupno mijenjano 1 put/a.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4931
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#23  PostPostao/la Vežičanka » 22.7.2013, 18:01

Prvo, svaka čast na istraživanju. :bravo:

Ipak mi je malo čudno da se kamen od tako jakog uzorka kakav je mandorlato pretvori pod utjecajem vremena vani u potpuno bijeli tokom godina :ne znam:

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 770
Teme: 39
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#24  PostPostao/la LPR » 31.7.2013, 20:02

A evo i slika nekadašnje kave na Brajdi, danas je na tom mjestu bolnička kuhinja KBC-a Rijeka

kamenolom (1).JPG
kamenolom (1).JPG (283.01 KiB) Pogledano 14198 puta


Još se vide tragovi svrdla bušilice

kamenolom (3).JPG
kamenolom (3).JPG (346.79 KiB) Pogledano 14198 puta


kamenolom (2).JPG
kamenolom (2).JPG (291.02 KiB) Pogledano 14198 puta

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 770
Teme: 39
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#25  PostPostao/la LPR » 17.10.2013, 20:19

Kamenolom BRAJDA

Razgovarajući u temi Baština grada Rijeke došli smo do saznanja da su stupovi u Katedrali sv.Vid (vanjski i unutarnji) vađeni u kavi na Brajdi. (Hvala Kobler ;) )

Katedrala (1).JPG
Katedrala (1).JPG (358.82 KiB) Pogledano 14062 puta


Riječ je o kamenu MANDORLAT(o), koji se u unutrašnjosti katedrale ističe tamno smeđom bojom i bademastim "žilama".

Djeluje mi da je i središnja pločica katedrale od tog kamena :?:

Katedrala (2).JPG
Katedrala (2).JPG (385.53 KiB) Pogledano 14062 puta


Katedrala (3).JPG
Katedrala (3).JPG (285.75 KiB) Pogledano 14062 puta


U zanimanju za tom kavom i kamenom uopće, nazvala sam dvije klesarije; pitanje je bilo imaju li taj kamen, također cijena istoga.
Na obje adrese dobila sam isti odgovor: Kamena više nema, te ne znaju da li se igdje još vadi, a takav ne postoji u cjeniku.

Isti je (Mandorlat) vađen s Brajde i za potrebe Mir Junaka na Trsatu

Mir Junaka.JPG
Mir Junaka.JPG (395.22 KiB) Pogledano 14062 puta


Vanjski stupovi na Katedrali

svvid.jpg
svvid.jpg (454.93 KiB) Pogledano 14062 puta


Jasno se vidi razlika između vanjskih stupova (Mir Junaka i Katedrala) i unutarnjih u katedrali; vanjski djeluju bijelo-sivi, neobrađeni, međutim izloženi su atmosferskom djelovanju. Unutarnji su za razliku od vanjskih sačuvali boju i glatkoću koji se dobiva poliranjem. Dakle, isti kamen, kroz godine, izgubio je na sličnosti.

Kamenolom smo locirali na mjestu današnje kuhinje u KBC Rijeka, a to sam priložila i slikama gdje se i danas očitavaju svrdla bušilice.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4931
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#26  PostPostao/la Vežičanka » 17.10.2013, 20:49

Odlično Riječanka. :gore
Vidi se da kamen ima neku boju, nije bijeli.

Vide se tragovi alata koje su držale neke davne ruke.
Jel se zna kad se kamenolom prestao upotrebljavati?

Avatar korisnika
kobler
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1150
Teme: 8
Pridružen: 30.9.2010, 12:29

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#27  PostPostao/la kobler » 17.10.2013, 20:50

Kad je sagrađena zgrada Pomorske akademije, dakle 1850-tih.

Avatar korisnika
jazbac
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 644
Teme: 7
Pridružen: 28.10.2010, 11:00
Lokacija: Matulji

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#28  PostPostao/la jazbac » 24.10.2013, 15:05

Jedna zgodna pričica iz našeg kraja, a vezana uz kave i lov, a zabilježio ju je Ivo Jardas:
KAKO SU ZECI KAVU POJILI
Franina Jurašev počeo je na svojem posjedu na Lončevoj Griže sa exploatacijom kamena, prerađujući isti odmah u kameno-klesarske prpizvode (ukrase za prozore, vrata, stupove, kapitele, grla za šterne itd.) Posap je krenuo vrlo dobro budući da su obližnji gradovi Rijeka i Opatija vapili za tim proizvodima. Ubrzo je Franina došao do 20-tak zaposlenih, što kavadora, što klesara. Isto tako brzo kapala je i lova i naš se dojučerašnji kmet Franina Jurašev počeo što bi Halubajci rekli, "držat više na gospocku". Između ostalih statusnih simbola koje je morao usvojiti, Franina je postao i lovac. U to je vrijeme (druga polovica IXX st.) lov bio vrlo skup sport, a podrazumjevao je osim opreme, dozvola i slično i ono što danas nazivamo "treće poluvrijeme", odnosno cijelonoćna bančenja po gostionama uz bogatu trpezu koju je uz to trebalo i obilato zaliti. Ki noći gubi taj dan krati kažu ljudi, pa je tako i naš Franina počesto odsustvovao iz svoje kave, a gdje nema gospodara zna se... kola krenu nizbrdo. Kako je brzo posao procvao još je brže i propao, a naši ljudi poznati kao veliki rugjifci sačuvali su priču "Kako su zeci kavu pojili", a ja ju eto vama prenosim. Nadam se da ću jednog dana prošetat do Lončeve griže i poslikat kavu ku su pojili zeci. :slikanje:

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4931
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#29  PostPostao/la Vežičanka » 28.11.2013, 21:22

Ne možemo bez Mađara kad govorimo o povijesti Rijeke. Dugo su bili tu pa su ostavili traga.
Kamenolom Martinšćica 1875. godine iz stare mađarske knjige
http://epa.oszk.hu/02300/02364/00010/pd ... 17-429.pdf

klikni za veći prikaz
Kamenolom Martinšćica 1875 (1).jpg
klikni za veći prikaz

Vagoneti za prijevoz kamena:
Martinšćica kamenolom vagoneti 1875.jpg
Martinšćica kamenolom vagoneti 1875.jpg (151.35 KiB) Pogledano 13963 puta

utovarna rampa za krcanje teglenica:
Kamenolom Martinšćica 1875 utovarna rampa.jpg
Kamenolom Martinšćica 1875 utovarna rampa.jpg (80.7 KiB) Pogledano 13963 puta

Utovarna rampa s dizalicom:
Kamenolom Utovarna rampa s dizalicom.jpg
Kamenolom Utovarna rampa s dizalicom.jpg (63.26 KiB) Pogledano 13936 puta

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 770
Teme: 39
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

Post broj:#30  PostPostao/la LPR » 30.12.2013, 21:41

Evo štorija o otvaranju kostrenskog kamenoloma iz knjige Žurkovanska sjećanja, autora Orfea Tićca

Otvaranje kamenoloma :čitati:

Za izgradnju riječke i sušačke luke Baroš trebale su velike količine kamena, pa su se radi toga otvarali mnogi kamenolomi od Preluka do Krka.

Za gradnju luke Baroš i kasnije predjela Delte, tj. prostora između Mrtvoga kanala i Rječine, te za nasipavanje Brajdice korišteni su kamenolomi u Martinšćici i Žurkovu. Žurkovanski kamenolomi poznati su pod nazivima Vela kava i Mala kava, a nalazili su se, prvi između uvale Žurkovo i Martinšćice, a drugi na istočnoj strani uvale Žurkovo. Bilo je to jedinstveno radilište uprava kojega se nalazila u Maloj kavi.

Stijene su rušene miniranjem, a kamen se odvozio maonama do gradilišta. Na samoj obali u Žurkovu, kao i između njega i Martinšćice, bili su sagrađeni drveni mostovi i barkadele. Kamenje se dovozilo vagonetima, uskotračnim linijama te su s mostova punjene maone koje su teglili remorkeri.

Same su se barkadele razlikovale od običnih mostova jer su služile za pretovar velikih blokova kamena. Na uzdignutoj su konstrukciji imale pomična kolica s koloturima koji su blokove spuštali u maone. Kod običnih se mostova materijal direktno istresao iz vagoneta u maone. Tako su postojale i različite maone. Za kamene su blokove korištene maone blokarice kojima su blokovi istresani u more naginjanjem same maone. Za prijevoz sitnijega materijala korištene su maone s podvodnim vratima koja su se otvarala i zatvarala lancima s palube maone.

Pri miniranju koristile su se velike količine eksploziva, pa je na zapadnoj punti Žurkova (kraj današnje benzinske stanice) izgrađeno podzemno spremište sa zemljanim nasipom za osiguranje, te još jedno spremište u samoj uvali, na mjestu zvanome Pečina, ukopano u stijenu. Miniranja su bila svakodnevna, no poseban je događaj bio paljenje galerija — laguma. U tu bi se svrhu u stijenama kopao dugački hodnik koji se punio velikom količinom eksploziva i daljinski palio. Pripreme za paljenje galerija bile su vrlo dobro organizirane, pa su stanovnici Žurkova, Šodiča i Vrh Martinščice često morali napuštati i svoje kuče. Radnici bi obilazili kuče, od mještana tražili da se otvore sva vrata i prozori, te da se napusti blizina radilišta. Tada bi oni odlazili na udaljenija mjesta odakle su mogli promatrati kako se uz strašnu detonaciju i tresak ruši velik dio brda, dok se golemi oblak dima i prašine širio čitavom Kostrenom. Zatim su trčali do svojih domova da provjere eventualne štete na kućama i da iste odmah prijave glavnome administratoru, umirovljenome kostrenskome učitelju Duri Maletiću. Štete su se odmah procjenjivale, a također i odmah isplaćivale.

O paljenju galerija i proslavama nakon stručno obavljenoga posla, stariji su mještani još dugo vremena pričali prave štorije. Djeca mlađih generacija koja to nisu mogla doživjeti, jer je u njihovo doba kamenolom već bio zatvoren, slušala su te priče otvorenih ustiju, upijala svaku zgodu, prepričavala i onda se igrala paljenja galerije. Uvijek se spominjala velika stručna sposobnost tih minera od kojih su mnogi bili i nepismeni, ističući kako pri radu nikada nije bilo nekih većih nezgoda. Najbolji su radnici i iskusni mineri dolazili iz Like, te Hreljina, Grižana i Bribira.

Dakako da je tako veliko gradilište smješteno od Martinšćice do Žurkova, trebalo imati, što bismo danas rekli, i prateću infrastrukturu. Među najvažnije je prateće objekte spadalo izgrađeno istezalište za popravak maona i plovećih objekata. Ono se nazivalo Pod Jovanun, a bilo je izgrađeno u Veloj kavi, na plaži ispod kasnijega nogometnoga igrališta. Jovana Župan bila je supruga čuvara radilišta, oboje podrijetlom iz Šodića. Maone su često oštećivane od težine velikih kamenih blokova, propuštale bi more, pa bi ih se zbog popravka moralo izvlačiti na kopno.
Tada su meštri i kalafati imali pune ruke posla. Bila je tu i kovačija za popravak oštećenih željeznih dijelova.

Administrativni je dio bio u barakama smještenim u Maloj kavi, dok su kuhinje za prehranu radnika organizirane po radilištima. Većina je radnika stanovala u manjoj dvokatnici u Žurkovu i u barakama, a mnogi i u privatnome smještaju u Šodićima, Vrh Martinšćici i Glavanima natiskani kao sardine u nekoj sobici, konobi ili štali. Ličani su stalno ostajali na radilištu, a radnici iz okolice, Hreljani i Kirci, odlazili bi pješice kući svake subote poslije rada, da bi se već rano u ponedjeljak ujutro našli opet na poslu. Zaista pasji život, ali svi su bili zadovoljni da imaju posla i skromnu zaradu koju su gazde ipak redovito isplaćivali.

Ličani, koji su ovdje ostajali i nedjeljom i blagdanima, svoje su slobodno vrijeme provodili ili u gostionici Vicka i Paškve Miloš, koja se nalazila odmah do njihovih nastambi, ili su se sami zabavljali uz pjesmu, sviranje tamburica i plesanje kola, a gaseći žeđ vinom što su ga nabavljali u kostrenskih vinogradara ili od preprodavačica koje su vino nosile u lodricama iz Grobnika ili Krasice. Na perilu su prali onu svoju sirotinju od robe. a usput bi se i oni malo umivali i brijali.

Ipak, stvarno je središnje mjesto u Žurkovi bila gostionica Miloševih. Ondje su se odmarali radnici iz kamenoloma, posade trabakula i bracera koji bi prenoćili u žurkovanskoj uvali, a našao bi se i po koji mještanin, jer tada se nije moglo ići po gostionicama kada je tko zaželio, već samo nedjeljom ili u posebnim prilikama. Teško je zarađeni novac trebalo i te kako štedjeti i ulagati u gradnju ili održavanje kućica, pazeći da obitelj ima što obući i pojesti. Trebalo je raditi i u vrtovima, vinogradima, uređivati maslinike i pripremati drva za zimu, raditi oko stoke.

Ribari koji su radili u kumpanijama lovili su noću, a po danu je trebalo ribu prodati, pokrpati oštećene mreže, a dio dana i prespavati da bi noću opet mogli na more. Tih je kumpanija bilo više uz kostrensku obalu od Martinšćice do Sršćice.

Snalažljivi Miloši uz gostionicu su imali i malu trgovinu s najpotrebnijim svakodnevnim stvarima od petroleja, karbita, soli, šibica, cigareta, udica i krene za povraze i po koji bonboncin za djecu.

No, došao je kraj izgradnji riječke i sušačke luke, i kamenolom, taj najznačajniji objekt tadašnjega razvitka Žurkova i Kostrene, počeo se gasiti. Bržem je kraju pridonijela i financijska, ali i organizacijska propast austrijske tvrtke vlasnika maona i remorkera. Da toga i nije bilo nekoliko bi godina kasnije i tako sve to stalo jer je uskoro počeo Prvi svjetski rat i konačna propast Austro-Ugarske Monarhije.

:pozdrav:

Barkadela-Drveni most izgrađen na obali radi krcanja kamena iz kamenoloma do maona pomoću položenih tračnica i vagoneta.
Za razliku od običnoga mosta barkadela ima uzdignuto nadgrađe s vitlom radi krcanja većih blokova kamena.
Bonboncin-Mali, jeftini bonboni od šećera.
Kalafat-Radnik koji šuperi oplatu i palubu drvenih brodova.
Kumpanija-Udruga, skup ribara, ali i društvo koje se zabavlja.
Meštar-Broski stolar, ali i učitelj.

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Povijest

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 19 gostiju