Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice

[Vežičanka]

Torretta me je svojim postom podsjetila da bi bilo dobro otvoriti ovu zanimljivu temu o kamenolomima Rijeke i okolice.
Materijala ima na našem forumu ali je rasut po drugim temama.

U okolici Rijeke se od davnih dana kopao kamen za izgradnju grada. Mnogi lokaliteti kamenoloma, kako se grad širio, više nisu u okolici već su danas u samom gradu ali je vrijeme učinilo svoje pa se više i ne prepoznaju.

Citat Koblera iz teme "Baština grada Rijeke i riječkog prstena" viewtopic.php?f=27&t=1968&start=30

Inače, sjeti se, samo uz cestu za Kantridu "parkića" koji završavaju manje-više okomitim stijenama - sve su to potencijalni ostaci starih kava iz kojih je vađen kamen.
Potencijalnih "kava" samo na tom potezu ima desetak!

Kamenolomi su bili najaktivniji 70ih i 80ih godina 19.stoljeća kada se nasipavala riječka luka i gradio lukobran.
Najveći kamenolomi su bili Preluk, Martinšćica i Žurkovo:

Povijest riječke luke Igor Žic iz naše teme "Povijest riječke luke" viewtopic.php?f=86&t=1710:

Tijekom 1872.-1884. kamen se vadio iz kamenoloma: Martinščica 27 posto, Žurkovo 34, Preluk 40, Ponsal 11 posto (prostor Rafinerije nafte, odnosno brodogradilišta "3.maj"), te iz nekoliko manjih kamenoloma. U Martinščici prosječno je radilo 410 radnika, a u Žurkovu 225. Uslijed korištenja eksploziva i teških uvjeta rada do kraja 1894. poginulo je 12 radnika, 49 je teže, a 122 su lakše ranjena. Napredak uvijek ima svoju cijenu...

[torretta]

Kamenolom uz Lujzijanu (danas Grobnička cesta), iza Banskih vrata

Ovaj kamenolom je bio aktivan kad se gradila cesta ispod njega, dakle pradavno. Sada se pomalo kamen sam od sebe "vadi" poslije kiša i sreća je što ima priličan komad ravnice koji sprečava pad na cestu.

efcf.jpg (434.9 KiB) Pogledano 17925 puta

[Vežičanka]

Kamenolom na Kantridi

Jedan od najpoznatijih bivših kamenoloma je stadion Kantrida:



Iz povijesti stadiona, tema HNK Rijeka viewtopic.php?f=14&t=153&start=210:

1912. Članovi sušačke Victorije počinju s uređenjem igrališta u napuštenom kamenolomu na Kantridi. Zemljište je bilo u vlasništvu Općine Kastav, a kamenolom je koristila mađarska tvrtka Schwarz & Gregorson koja je gradila riječku luku.

Sve je počelo davne 1912. godine. Sušačka mladost okupljena u Hrvatskom športskom klubu »Victoria« u nedostatku adekvatnog igrališta u svojem okruženju došla je na ideju da bi se na prostoru napuštenog kamenoloma na Kantridi moglo urediti nogometno igralište. Pregovori s vlasnikom zemljišta (općina Kastav) i mađarskom tvrtkom koja je imala u najmu kamenolom, uz pomoć građevinskog poduzetnika sa Zameta (Bačić), uspješno su okončani..... (Ivan Volarić)

Kantrida dok je još bila kamenolom:

KopanjematerijalazalukobranKantrida.jpg (269.72 KiB) Pogledano 17922 puta

[gost]

Iz povijesti stadiona, tema HNK Rijeka viewtopic.php?f=14&t=153&start=210:

Imaš i ovdje: viewtopic.php?f=28&t=161&p=32691&hilit=kantrida#p32691

Svakako, u našoj temi "Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi" je zanimljiva priča "Kantrida - od snova do stvarnosti, od kamenoloma do stadiona" (op. Vežičanka)

[Vežičanka]

Kamenolom u Martinšćici

Jedan od velikih kamenoloma bio je i kamenolom u Martinšćici.
Tu je u 19. stoljeću vađen kamen s padine brijega Solin pa zbog toga on danas izgleda ovako:

DSC06008.JPG (399.76 KiB) Pogledano 17918 puta

Na donjem akvarelu iz 1833.godine, čiji je autor Carl von Mayr, (nalazi se u zbirci Pomorskog i povijesnog muzeja Rijeka), prikazan je Lazaret svetog Franje kada je bio izgrađen i stavljen u upotrebu.
Brdo, koje je kasnije postalo kamenolom, još nije bilo načeto pa se tako vidi kako se taj brijeg spuštao u malo većoj kosini prema sredini "brajde". Svuda naokolo su zidovima omeđene površine s terasama, na kojima se odvijala poljoprivredna djelatnost, uglavnom uzgoj vinove loze i voćaka, a dolje u podnožju (brajdi) uzgoj povrtne kulture. (tekst iz "Martinšćica u srcu")

Lazaret akvarel 1833.JPG (135.66 KiB) Pogledano 17918 puta

Bilo je u Martinšćici od najstarijeg doba - već oko 15. stoljeća - dobrih i bogatih vinograda. Kada se pak počelo rušiti i kopati kamenje, tj. kada je otvoren kamenolom za potrebe nasipavanja riječke luke, izgradnju Lazareta i drugih obalnih objekata, ti su vinogradi uništeni, nastala je pustoš jer je cijela površina bila pretvorena u gradilište. Još 1805. godine spominje se da Martinšćica daje godišnje najmanje "200 akova izvrsnog vina", što bi odgovaralo količini od oko 11.317 litara vina ili 113 hl (1 akov sadržavao je 56,58litara). Prije 1851. godine Martinšćicu i vinograde posjedovala je obitelj Sablić.
(Izvor knjiga Martinšćica u srcu)

Da je kamenolom bio aktivan još 1914. svjedoči slijedeća slika:
Ispred rive Lazareta poredane maune čekaju red da pristanu uz improviziranu drvenu bankarelu (lijevo od krajnje maune) i da nakrcane teretom iskopina iz kamenoloma budu odvučene na gradilište luke gdje će istresti svoj teret.

Uvala oko1914.JPG (172.88 KiB) Pogledano 17918 puta

[Vežičanka]

Ovo je slika kamenoloma iz 1920.godine gdje su tragovi lomljenja kamenja još svježi.

1920atletika-kamenolomMartinšćica.jpg (97.62 KiB) Pogledano 17911 puta

Danas nakon nešto manje od 100 godina, priroda ipak preuzima dijelove koji nisu tako strmi.

DSC07678.JPG (322.97 KiB) Pogledano 17911 puta

Vjerujem da se stariji stanovnici još sjećaju velike livade na mjestu današnjeg parkirališta.
Kad je napravljeno parkiralište? Kraj 60ih, početak 70ih mislim.

Za potrebe smještaja radnika kamenoloma Martinšćice, Žurkova i Grčeva napravljena je 70ih ili 80ih godina 19.stoljeća prizemna stambena zgrada duga oko 50 m. Nazivali su je Dormitorij.
Na ovoj slici iz 20ih godina prošlog stoljeća je već ruševina. Vidi se s desne strane iznad zida Lazareta.


Iz knjige "Nebo nad Kvarnerom", ..."samo iz Kave u Martinščici iskopano je od 1872. do 1898. godine 21,4 milijuna tona materijala..."

[Vežičanka]

Kamenolom Preluk

Ovo je bio najveći kamenolom sudeći prema količini iskopanog materijala-Tijekom 1872.-1884. 40 % kamena se vadilo iz kamenoloma Preluk. A i na slici se vidi koliko je to velika površina.

Preluk.jpg (128.98 KiB) Pogledano 17905 puta

Slike kamenoloma iz naših starih slika.

lukagradnja3.jpg (78.32 KiB) Pogledano 17905 puta

KopanjematerijalazalukobranPreluk.jpg (171.18 KiB) Pogledano 17905 puta

Slijedeće su slike iz teme o Opatiji- početak 20 stoljeća. Kamenolom je još bio u upotrebi i lijepo se vidi iz ovih pogleda s Opatijske strane:

Opatija i Preluk oko 1900.jpg (317.02 KiB) Pogledano 17905 puta

opatijapanoramaaustrijs1905.jpg (96.53 KiB) Pogledano 17905 puta

20100920203002.jpg (135.65 KiB) Pogledano 17905 puta

[Vežičanka]

Ovo je karta iz 1920. god iz teme Granične oznake koju je stavio Ozren, gdje se vidi kava u Preluku i granica koja je išla jednim njegovim rubom:

statodifiume.jpg (116.32 KiB) Pogledano 17902 puta

Rad u kamenolomu je bio težak i opasan, a tehnologija kraja 19.stoljeća nije pružala radnicima mnogo sigurnosti na radu, tako da je bilo nesreća i smrtnih slučajeva.

Ipak jedan bizaran smrtni slučaj radnika kamenoloma Preluk 1900. god. nije vezan za teške uvjete rada:
Iz http://forsinisteznali.bloger.index.hr/ ... ra+i+fauna:

U lipnju 1900. morski je pas u moru pred Voloskom usmrtio radnika iz kamenoloma Preluka koji se nakon posla nakratko želio osvježiti. Nakon kraće potrage beživotno tijelo bez jedne noge pronašle su njegove kolege. Sumnja je odmah pala na većeg morskog psa koji je tih dana viđan u akvatoriju, o čemu je izvijestila i ondašnja »Naša sloga«.

[Vežičanka]

Kamenolom Grčevo


Vjerujem da većina ljudi ne zna da je uz ovu čuvenu grotu na Grčevu bio kamenolom. U stvari grota je ostatak koji nisu oljuštili.
Ovo je slika koju je stavio ilirija u temi "Bunkeri uz obalu" viewtopic.php?f=68&p=22392

bunkeruvlencu.jpg (406.54 KiB) Pogledano 17900 puta

Evo kako je to nekad izgledalo:

Grčevo.JPG (146.29 KiB) Pogledano 17900 puta

u lijevom donjem kutu slijedeće slike vidi se dio lijepe šljunčane plaže zvane Veli pesak. Sad je tu brodogradilište V. Lenac. Preko puta je bivši kamenolom na Grčevu.

Grčevo 1.jpg (78.29 KiB) Pogledano 17856 puta

Kamenolom na Grčevu nazivao se Franazarova kava-prema pisanju kapetana Jure Suzanića lokalitet je dobio ime prema fra Nazaru.
S vremenom se među domaćim stanovništvom udomaćio toponim Franazarova i Fornažarova kava.
Uz njen lijevi dio tijekom Drugog svjetskog rata Nijemci su izgradili veliki bunker koji postoji i sada, pa su tom prilikom grotu malo "skresali". Šezdesetih godina, gradnjom ribarske lučice i njen desni dio je smanjen, a mala vala uz nju je produbljena i zaštićena lukobranom.

[Vežičanka]

Kamenolomi Žurkovo

U žurkovu su bila dva veća kamenoloma Vela kava i Mala kava

Vela kava je na zapadnoj strani uvale Žurkovo, na koju se proširilo brodogradilište Viktor Lenac. Na ovoj slici se vidi dok se još V. Lenac nije proširio na bivši kamenolom. Mislim da je to negdje početak sedamdesetih jer se vide neboderi na Vežici

urkovo.jpg (88.11 KiB) Pogledano 17856 puta

kostrena (2).jpg (170.63 KiB) Pogledano 17856 puta

Nekad je Vela kava služila kao nogometno igralište nogometnom klubu iz Kostrene "Pomorac". Bivši kamenolom su sami igrači poravnali i osposobili za igranje nogometa 1912. godine http://hr.wikipedia.org/wiki/NK_Pomorac_Kostrena

Žurkovo, 15. rujna 1954. godine – Mladi Rikard Riko Vičević u majici najdražeg kluba prije utakmice Pomorac – Viktor Lenac 1:2 u Veloj kavi:
iz naše teme Fotografije i slike osoba, lica prošlosti viewtopic.php?f=32&t=326&start=555

nasakostrena434.png (375.26 KiB) Pogledano 17856 puta

Vela kava 1939. godine:

Vela kava 1939.JPG (51.94 KiB) Pogledano 17856 puta

Na ovoj staroj fotografiji se vidi Vela kava na istočnoj strani Martinšćice, slikana s Grčeva. Fotografija je iz 30ih godina prošlog stoljeća, brodogradilišta V.Lenac još nema

Vela grota Grčevo.JPG (100.33 KiB) Pogledano 17856 puta

[Vežičanka]

Kamenolom Mala kava bio je na mjestu gdje je sad parkiralište u Žurkovu blizu Veslačkog kluba Galeb, desno od malog brodogradilišta što se u obliku lijevka pruža prema moru

Kostrena.jpg (54.25 KiB) Pogledano 17853 puta

kostrenaslika1.jpg (103.35 KiB) Pogledano 17851 puta

[jazbac]

Žao mi je da nemam neku staru sliku, ali eto... ča je - tu je! Na mjestu gdje se danas smjestio Lidl na Kuku također je bio kamenolom. Za sada nisam uspio doznati točno za kamo je korišten ovaj kamen, ali neke pretpostavke (bolje rečeno saznanja) su da je ovdje kamen kopan za izgradnju ceste, odnosno trase za tranvajsku prugu Matulji - Lovran te za izgradnju "Nove ceste" odnosno ceste koja ide od Kuka i predstavlja u naravi prvu Opatijsku zaobilaznicu (onu drugu još nismo dočekali ). Na prostoru ovog kamenoloma bila je poodavno asfaltna baza, a nakon njenog izmiještanja ovdje je dijelovalo poduzeće "Surovina" ili kako su ga Matujci zvali "staro železo". Nisu mi poznati čudesni putovi pretvorbe pa ne znam kako je "Surovina" postala "Metis", no činjenica je da je Metis dugo godina ovdje egzistirao upravo sa djelatnošću otkupa starog željeza, a kasnije i sa prodajom raznih željeznih elemenata.
Važno je napomenuti da je ponad ove kave još jedna kava koju ću poslikati naknadno, a u kojoj je dugo godina egzistiralo poduzeće "Gramat", danas također pokojno. Bilo bi zanimljivo otkriti da li su ove dvije kave povezane te za koje je potrebe exploatiran materijal

9qlc.jpg (224.65 KiB) Pogledano 17773 puta

0r56.jpg (222.57 KiB) Pogledano 17773 puta

[jazbac]

Kava u Preluki i na Kantridi exploatirane su otprilike u isto vrijeme kada je građena i pruga od St. Petra do Rijeke. Za ljude zapadne Kastavštine su ovi radovi bili vrlo značajni ne samo u ekonomskom već puno više u sociološkom i etnološkom smislu jer upravo oni predstavljaju prekretnicu u prijelazu sa čisto seoskog načina života i privređivanja na mješovito seosko-nadničarski način. Naravno da to nije prošlo sasvim bezbolno i kao i obično u takvim prilikama donijelo i do određenog sukoba generacija.

Domaćem stanovništvu po prvi se puta otvara mogućnost rada za novčanu naknadu što mladi rado prihvaćaju jer uviđaju da je to jedini način da se dođe do gotovog novca koji je svakim danom sve više trebao budući da je robna razmjena počela gubiti korak sa robo-novčanom razmjenom. Stariji ljudi, tradicionalisti po prirodi, nisu s oduševljenjem prihvaćali odlazak mladih ljudi sa zemlje na nadničarenje u kamenolome ili na prugu.

Koliko je to mukotrpan život bio opisao nam je Franjo Matetić u svojim knjigama "Breme i počivalo" i "Nona Tonka". Danas je to pomalo teško čak i zamisliti. Osim mizerne zarade postojala je i velika opasnost od ozljeda koje su bile gotovo svakodnevne, a u Preluku je izgubljeno i dosta mladih života. Radnici su bili plaćani tjedno ili dvotjedno, a velika većina je na posao odlazila PJEŠKE svakog jutra u zoru, a vraćali su se doma kasno navečer. Treba znati da je najkraći put od Zvoneće do Preluka 10 km, a do Kantride i nekoliko više. Slobodan dan je bila samo nedjelja. Postojala je mogućnost spavanja u radničkim barakama no rijetki su domaći ljudi to koristili. Hrana koja nije bila besplatna je bila kakva je bila, no domaćim ljudima naučenim i na gore bila je zadovoljavajuća. Neki su hranu nosili i od doma kako bi i na tome nešto uštedijeli. Običaj je bio subotom pri povratku kući stati u gostioni pred selom (na Zdemere) i popiti i zapjevati s društvom prije povratka kući. Radnici su bili raspoređeni u grupe i nisu svi u isto vrijeme dobivali plaću pa bi piće plaćala grupa koja je te subote dobila plaću, a ovi drugi bi im se odužili druge subote.

Koliko je to težak i grub posao bio svjedoči i jedna anegdota sa Franjotovim djedom koji je radio u kamenolomu na Kantridi i spavao u barakama, a samo subotom dolazio doma i ponedjeljak se rano ujutro vraćao na Kantridu. Kada je ujutro obukao čistu i opranu košulju vidjeli su da mu je na ramenu rasparana pa je žena uzela iglu i konac i na brzinu to sašila. Sljedeće subote vratio se doma i nakon što je cijeli tjedan nosio košulju (i spavao u njoj) htio je skinuti za oprat nešto mu je zapelo. I potegni, povuci zajedno sa ženom. Kad su konačno isčupali košulju vidio je da mu rame krvari. Košulja mu je 7 dana bila zavišena zajedno sa ramenom, a da nije ni primjetio.

[Vežičanka]

Prvo: za prilog

....... a velika većina je na posao odlazila PJEŠKE svakog jutra u zoru, a vraćali su se doma kasno navečer. .

ovo mi je poznato da su mnogi išli pješke iz daleka na posao satima i isto se tako vraćali ali me uvijek iznova fascinira. Kako su se mučili ne treba zaboraviti.
A danas ne mogu vjerovati kad vidim da se parkira auto na najnevjerojatnijim mjestima da se izbjegne malo pješačenja.

.....htio je skinuti za oprat nešto mu je zapelo. I potegni, povuci zajedno sa ženom. Kad su konačno isčupali košulju vidio je da mu rame krvari. Košulja mu je 7 dana bila zavišena zajedno sa ramenom, a da nije ni primjetio.

Koji je to bio život.

[milic]

Kada je ujutro obukao čistu i opranu košulju vidjeli su da mu je na ramenu rasparana pa je žena uzela iglu i konac i na brzinu to sašila. Sljedeće subote vratio se doma i nakon što je cijeli tjedan nosio košulju (i spavao u njoj) htio je skinuti za oprat nešto mu je zapelo. I potegni, povuci zajedno sa ženom. Kad su konačno isčupali košulju vidio je da mu rame krvari. Košulja mu je 7 dana bila zavišena zajedno sa ramenom, a da nije ni primjetio.

Bravo jazbac!!!
Lijepo si opisao ovaj sukob tradicionalnoga načina života i novoga - koji ne znači nužno i bolje.
A ova anegdota o košulji govori sve o "slatkom životu" kavadora.