Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Adria parobrodarsko društvo (1882.)

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Adria parobrodarsko društvo (1882.)

Post broj:#1  PostPostao/la Vežičanka » 3.1.2017, 19:27

Parobrod Baross sagrađen je 1888. s imenom APEX.
Royal Hungarian Sea Navigation Co Adria Ltd, Fiume, kupuje ga 1891. i mijenja ime u Baross. U njihovoj floti je do 1913.
Godine 1922. pod imenom ANYO MARU nestao je na putovanju od Saigona do Yokohame s teretom riže.
http://www.tynebuiltships.co.uk/A-Ships/apex1888.html

Parobrod Baross u riječkoj luci početkom 20. stoljeća:
parobrod Baross.JPG
parobrod Baross.JPG (75.54 KiB) Pogledano 17055 puta

parobrod Baross 1.JPG
parobrod Baross 1.JPG (116.99 KiB) Pogledano 17055 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#2  PostPostao/la Vežičanka » 7.8.2017, 11:08

Parobrod Bathori sagrađen je u brodogradilištu Wigham Richardson Newcastle u Velikoj Britaniji 1892. za mađarsko brodarsko društvo Adria Royal Hungarian Sea Nav. Co. Ltd. sa sjedištem u Rijeci.
http://www.tynebuiltships.co.uk/B-Ships ... i1892.html

5.prosinca 1897. nasukao se u uvali Larbrax u Škotskoj. Odsukan je 8.03. 1898.
01.09.1914. potopio ga je bojni brod Minerva u Atlantskom oceanu kod španjolske obale blizu grada Vigo.

U svom časopisu Britanci donose sliku parobroda Bathori neposredno prije nego je odsukan i hvale svoju gradnju i brodogradilište.

9.03.1898-Bathori.jpg
9.03.1898-Bathori.jpg (126.52 KiB) Pogledano 17344 puta

Mora da je Bathori izuzetan brod. Na putu od Rijeke do Glasgowa s teretom brašna i ostalog nasukao se u Labrax Bayu kraj Port Patricka 5.12.1897. Nakon tri mjeseca snažnog vjetra još uvijek odolijeva i stoji kako je prikazano na slici.
Sav je teret spašen, a još postoji nada da će se spasiti i sam brod.

Parobrod Bathori nasukan.jpg
Parobrod Bathori nasukan.jpg (52.04 KiB) Pogledano 17344 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#3  PostPostao/la Vežičanka » 18.2.2018, 11:18

Ugarsko kraljevsko brodarsko dioničko društvo Adria osnovano je 1882. godine s flotom od osam parobroda.
Na njemu su uglavnom plovili naši pomorci.
Nakon WWI dogovorom Trumbić-Bertolini parobrodarsko društvo Adria i svi njegovi brodovi prešli su pod talijansku zastavu i talijansku državu.

Flota mađarskog parobrodarskog društva Adria, sa sjedištem u Rijeci, stanje 1915.godine.
(dolje je greška u godini izgradnje parobroda Balaton. Treba stajati 1901. umjesto 1892.)
Adria flota 1915.JPG
Adria flota 1915.JPG (196.53 KiB) Pogledano 16984 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#4  PostPostao/la Vežičanka » 18.2.2018, 13:51

19.lipnja 1899. na parobrodu Bathori desila se nesreća kad se utopio iskusni stari mornar iz Mošćenica Petar Rubinić.

iz novina "Živila Hrvatska":
Nesreća na moru.
Čitamo u novinah, da se je naš mornar Petar Rubinić rodom iz Mošćenica dne 19. pr. mj. kod glavine Finistere* utopio. Eto, kako se je i dogodio taj nesretni slučaj.
Naš Rubinić bio je ukrcan kao kormilar (timuner) na parobrodu „Bathori“, parobrodarskoga družtva „Adria“ na Rieci, komu zapovieda kapetan Dionis Šodić. Dne 19. pr. mj. plovio je parobrod u blizini glavine Finistere. More bijaše taj dan vrlo nemirno. Na kormilu bio je Rubinić. Dva njegova druga opaziše na jednom, da je nestalo Rubinića s broda. Udarac vjetra dignuo ga i bacio u more, gdje ga je u biesnih valovih odmah nestalo.
Kapetan je odmah dao zapovied, da se parobrod zaustavi i da se spusti u more ladjicu, nebi li se možda mornara spasilo. Na ladjicu stupio je drugi kapetan g. Rudolf Dešković**, takodjer Mošćeničan i četiri mornara, ali njihov trud ostao je bezuspješan. Glas o toj nesreći stigao je u Mošćenice 11. t. mj.

Pokojni Rubinić bio je jedan od najstarijhi i najiskusnijih mornara parobrodarskog družtva „Adrija”.
Viečni mu pokoj!
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
* rt Finisterra rt na obali Španjolske. U rimsko doba vjerovalo se da tu završava poznati svijet.

** kapetan Rudolf Dešković, pomorac iz Mošćenica
1895. oženio se Ljubicom Jelušić sestrom poznatog gradonačelnika Kastva Kazimira Jelušića http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_17231. Drugi brat Rajmund Jelušić, župnik iz Brseča obavio je vjenčanje u Rijeci. (Naša sloga 22.kolovoz 1895.)
R. Dešković bio je neko vrijeme zapovjednik na brodovima Ungaro Croate za slobodnu plovidbu. 1900. nalazimo ga kao zapovjednika na parobrodu Olga, 1903. na parobrodu Plitvice.
1905. zapovjednik je na parobrodu Gerty kompanije Austro-Americana , 1912. plovi kao zapovjednik na parobrodu iste kompanije Irene.
Iz 1906. postoji podatak o troje djece, tri kćerke: Marija, Rašela i Ljubica.
Puno je pomagao novčanim prilozima družbu sv. Ćirila i Metoda za Istru.

još jedna slika parobroda Bathori nasukanog 1897. u uvali Larbrax u Škotskoj
. Fotografija je sa stranice britanskog muzeja.
nasukan parobrod Bathori - .png
nasukan parobrod Bathori - .png (347.71 KiB) Pogledano 16977 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#5  PostPostao/la Vežičanka » 21.2.2018, 16:39

Parobrod Bathori: kakav je bio kraj

Parobrod Bathori završio je na dnu mora kao žrtva Prvog svj. rata, gotovo na samom njegovom početku, 1.rujna 1914.
Zapovjednik broda tada je bio kapetan A. Katalinić.

Francuzi su zaplijenili parobrod Bathori i odvukli ga u Le Havre. Tamo je brod pušten i uz to je dobio propusni list, što ga je trebalo štititi i od Engleza.
Međutim na putu u španjolsku luku Vigo, 30 milja od te luke, 1.rujna 1914., parobrod Bathori je potopila britanska krstarica Minerva, navodno ne znajući da brod ima propusnicu.
Krstarica Minerva bila je u pratnji britanskom parobrodu Edinburgh Castle kada je ugledala parobrod Bathori.
Prema britanskoj verziji, Bathori je odbio da se zaustavi, pa su Englezi pucali topom preko njegovog pramca kao upozorenje. Tada su uzeli na brod posadu koja se sastojala od 26 pomoraca. Nakon toga su poslali Bathori na dno mora.
Englezi su očekivali da će brzo potopiti Bathori ali su trebali 14 puta pucati iz topa u parobrod dok nije potonuo. Već se spuštao mrak kad je Bathori nestao ispod površine.
Posada potopljenog broda provela je u zatočeništvu šest i pol mjeseci, nakon čega su se vratili kući u Rijeku preko Rotterdama.

Ova slika parobroda Bathori nalazi se u muzeju u Bakru. Ovdje je prenesena iz knjige "Onput kad smo partili" R.Barbalića i I. Marendića:
parobrod Bathori muzej Bakar.JPG
parobrod Bathori muzej Bakar.JPG (158.23 KiB) Pogledano 16958 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#6  PostPostao/la Vežičanka » 25.2.2018, 20:09

PAROBROD JOKAI

Parobrod Jokai izgrađen je 1882. godine u Velikoj Britaniji u brodogradilištu Barrow, brodograditelji Caird & Purdie. Plovio je 15 godina do svog tragičnog kraja 1897.godine kada ga je potopio engleski parobrod Baron Ardrossan.

Parobrodarsko društvo Adria, nakon propasti svog prvog broda Jokai, naručilo je parobrod s istim imenom koji je sagrađen 1899. u Middlesbroughu u V.Britaniji. Taj drugi brod Jokai, nakon WWI, nakon što Adria prelazi pod Italiju mijenja ime u Manzoni i plovi do 1923. kad je razrezan. (Nalazi se u spisku brodova u tablici, post br.2). Neobična je sudbina da je u srpnju 1902.godine, Jokai (2) potopio prilikom sudara britanski jedrenjak Consul Kaestner, sa koga su se tada utopila tri mornara.

Parobrod Jokai dobio je ime po mađarskom književniku Mor Jokaiu.

Uljenu sliku parobroda Jokai naslikao je 1889. godine poznati marinist Ivanković. Na slici je upisano ime tadanjeg zapovjednika kapetana Gotthadija. Slika je iz ostavštine Kazimira Polića iz Rijeke, a ovdje je prenesena iz knjige "Onput kad smo partili" R.Barbalića i Ive Marendića:
parobrod Jokai.JPG
parobrod Jokai.JPG (134.66 KiB) Pogledano 16911 puta

U podacima o kretanju brodova možemo naći da je brod prevozio razne terete, naftu, drvenu građu, ugljen, željezo. Uglavnom je plovio između Rijeke i luka Francuske i Velike Britanije.
Iz istih izvora čitaju se imena zapovjednika: Dešković, Smokvina, Martinić. U knjizi "Onput kad smo partili" spominje se zapovjednik kapetan Gotthardi čije je ime zapisano na uljanoj slici broda iz 1889. Na zadnjem kobnom putovanju zapovjednik je bio kapetan Fridrik Vlašić.

25. studenog 1897. parobrod Jokai bio je na putu iz Rijeke za francusku luku Dunkirk (Dunkerque). Posljednja luka u koju je pristao prije toga bio je Ruen u Francuskoj. Oko pola noći, 2,75 milja od Dungenessa, sudario se s engleskim parobrodom Baron Ardrossan koji je plovio od Antwerpena za Cardiff u balastu.

Jokai je bio toliko oštećen da je potonuo za šest minuta. Četvorica mornara su se utopila. Osamnaestoro članova posade zajedno s kapetanom spasio je danski pilotski brod, te ih odveo u Folkestone gdje su bili zbrinuti u ondašnjem udruženju "Shipwrecked Mariners' Society".
Baron Ardrossan oštetio je u sudaru pramac ali je nastavio ploviti do Dungenessa gdje je zatražio popravak.

parobrod Jokai 1897.jpg
parobrod Jokai 1897.jpg (90.66 KiB) Pogledano 16460 puta

Mjesto potonuća parobroda Jokai je poznato i ronioci ga mogu posjetiti:
http://www.ukdiving.co.uk/wrecks/wreck.php?id=461
http://www.pastscape.org.uk/hob.aspx?hob_id=901746

Iz gornjeg linka saznajemo da je iz olupine 1982. godine izvađeno brodsko zvono s ugraviranim imenom JOKAI i godinom 1882.

Za nas je najzanimljiviji spisak pomoraca koji je izašao u novinama "Naša sloga". Možda netko nađe ime svog pradjeda.
Spisak donosim kako je dat u novinama. Rijeka je Rieka, a za ložača piše grijač:

Kako se izvjestno znade, utopiše se ovi :

-Augustin Batistić, pomorski kapetan duge plovitbe (treći na parobrodu „Jokaju“) , 27 godina star iz Rieke
-Josip A. Tonetti Lovrin, kuhar, 46 godina star iz Plomina u Istri
-Franjo Haramija Kuzmin, grijač, 30 godina star iz Grobnika
-Vazamoslav Subotinčić Franjin, ugljenar, 18 godina star iz Crnika


Spasili su se:

-Fridrik Vlašić Vinkov, pomorski kapetan iz Drage doInje
-Antun Šepić pok. Svetoljuba, pomor. kapetan (drugi na „Jokayu“) iz Ike
-Ivan Železnik Antunov, prvi mašinista iz Prevoja
-Artur Schwarz Josipov, drugi mašinista iz Zaprešića
-Julijo F. Lenac Ivanov, treći mašinista iz Rieke
-Franjo Subotinčić Pavlov, mašinista-pomagač iz Crnika obć. Grobnik u Primorju
-Tomo Ljubičić Tomov, ugljenar iz Istre
-Dragutin Ferrara Filomelin, kormilar iz Silbe u Dalmaciji
-Gašpar Gatović Franjin, mali iz Beršeca
-Bartul Belloni Bartulov, kolar iz Rieke
-Ivan Mavrinac Ivanov, grijač iz Grobnika
-Josip Motušić Šimunov, kormilar iz Silbe
-Ivan Žic Jakovljev, konobar iz Dobrinja na Krku
-Matija Burić Leonardov, noštromo iz Rieke
-Dominik Žanović Adelin, grijač iz Ripende
-Ervin Müller Otonov, kormilar iz Budimpešte
-Gjuraj Struselj Stjepanov, kormilar iz Podvežice
-Josip Filipas iz Beršeca (Istra)

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 575
Teme: 44
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#7  PostPostao/la Kantrida76 » 26.2.2018, 13:11

Pohvale za tekst i slike, interesantno je procitati imena i prezimena ljudi iz naseg kraja koji su plovili na ovim brodovima.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#8  PostPostao/la Vežičanka » 27.2.2018, 10:59

Hvala Kantrida76!
------------------------------------------------------------------------------
Parobrod Ferencz Ferdinand izgrađen je 1914. godine u Velikoj Britaniji, u brodogradilištu Clyde Shipbuilding & Engineering Co. Ltd., Port Glasgow.
1921. kada Parobrodarsko društvo Adria prelazi pod talijansku zastavu, mijenja ime u Adria.
Nakon još nekoliko promjena imena i vlasnika (vidi link dolje), razrezan je 1947. godine.

http://www.clydeships.co.uk/view.php?of ... ERDINAND#v

Marine Engineer 1914.-porinut je 30. prosinca 1913., probna vožnja je bila 2. svibnja 1914.:
Ferencz ferdinand porinut 30prosinca1913.jpg
Ferencz ferdinand porinut 30prosinca1913.jpg (38.45 KiB) Pogledano 16414 puta

probna vožnja 2svibanj1914.JPG
probna vožnja 2svibanj1914.JPG (30.15 KiB) Pogledano 16414 puta

U studenom 1918. kad su se američke trupe iskrcale u Rijeci, na parobrodu je bilo smješteno zapovjedništvo američke vojske.
slika s naše teme Strana vojska u Rijeci 1918-1919, posr br.129, str.9
Slika

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#9  PostPostao/la Vežičanka » 28.2.2018, 18:19

Reklama Parobrodarskog društva Adria iz 1914. godine iz bečkih novina:
Na dnu su spomenuti luksuzni parobrodi Ferencz Jozsef Kiraly i Ferencz Ferdinand koji voze na pruzi Alžir-Maroko-Kanarski otoci i natrag:


Adria reklama 1914.jpg
Adria reklama 1914.jpg (189.36 KiB) Pogledano 16840 puta

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
O Parobrodarskom društvu Adria iz Arhineta:

Parobrodarsko društvo Adria (Rijeka) djelovalo je u razdoblju od 1881 - 1937. Sjedište je bilo u Rijeci.

Povijesni nazivi:
Adria - Regia ungarica Societa anonima di navigazione marittima di Fiume (talijanski)
Adria - Regia ungarica societa marittima (talijanski)
Adria magyar kiraly tengerhajózási részveytársaság (1891 - 1918) (mađarski)
Adria - S.A. di navigazione marittima (1918 - 1937) (talijanski)

Povijest:
Prednik parobrodarskog društva „Adria“ osnovao je 1879. godine švicarski poduzetnik Gottfried Schenker kao Adria Steamship Company. Društvo Adria Steamship Company bankrotiralo je 1882. godine a iz njega je, pojačano kapitalom mađarske Komercijalne banke iz Budimpešte, nastalo Kraljevsko ugarsko dioničarsko pomorsko društvo. Na početku Prvog svjetskog rata 1914. Adria je imala flotu od 33 parobroda. Nakon kraja Prvog svjetskog rata vratilo se 25 brodova iz flote, koji su u početku plovili pod zastavom saveznika. U previranjima nakon raspada Austro – Ugarske društvo je preuzelo financijski vrlo snažna grupa, u kojoj su bili Alberto i Oscar Cosulich, poznati riječki brodari. Ime je promijenjeno u Adria Società anonima di navigazione marittima. Poslovanje je nakon kratkog uzleta u dvadesetim godinama bilo otežano zbog velike konkurencije i rastućih cijena te financijske krize od 1929. nadalje. Zbog financijskih problema društvo je obustavilo poslovanje 1937., dok je flotu i osoblje preuzelo brodarsko društvo „Tirrenia“, sa sjedištem u Napulju.

Adria je obavljala prijevoz putnika i raznog tereta. Adria je u početku održavala redovite brodske linije s Italijom, raznim zapadnoeuropskim lukama i s Brazilom te je 1885. proširila linije prema Malti, Tunisu i Alžiru. Nakon kraja Prvog svjetskog rata Adria je nastavila sa održavanjem redovitih linija prema Italiji, zapadnoj i sjevernoj Europi.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
reklama iz Novog lista iz 1927.god.
NL 1927 Adria par.društvo reklama.JPG
NL 1927 Adria par.društvo reklama.JPG (70.09 KiB) Pogledano 16840 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#10  PostPostao/la Vežičanka » 2.3.2018, 12:51

Zastava i dimnjak kompanije iz knjige National and Mercantile House Flags and Funnels, 1891. god.
1891 zastava i dimnjak.JPG
1891 zastava i dimnjak.JPG (15.84 KiB) Pogledano 16823 puta

1897. Mađarsko parobrodarsko društvo Adria podiglo si je velebnu upravnu zgradu u Rijeci. Pogledajte našu temu Palača Adria (Jadran) 1897.

slika iz teme Palača Adria (Jadran) 1897., post br.10
Slika
može se pročitati motiv ispod njihovog znaka HAZÁNAK HASZNÁLJ- što znači Budi koristan svojoj domovini

detalji sa palače Adria (danas palača Jadran) gdje se može vidjeti znak kompanije. Iz gore spomenute naše teme, postovi br. 20 i 21
Slika

Slika

Mađari su smatrali da imaju potpuno pravo da dođu na našu obalu i proglase je svojom. Motiv Lajosa Kossutha bio je "Mađari, na more!"

Neki to još i danas smatraju :
"This situation was recognized by the so called Trianon Truce dictated by Great Powers which not only deprived Hungary of her sea coast but took away all of her sea-going ships, too." - Capt. Horváth József, 2001. (sa stranice hajoregiszter.hu)

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#11  PostPostao/la Vežičanka » 4.3.2018, 21:15

Parobrod Stefanie

Parobrod Stefanie i parobrod Jokai bili su brodovi blizanci, pa možemo vidjeti kako je izgledao brod Stefanie iz slike broda Jokai u postu br. 6.
Parobrod je Izgrađen 1881. godine u Velikoj Britaniji, u Barrowu u brodogradilištu Caird & Purdie. http://shippingandshipbuilding.uk/view. ... l=STEFANIE

Iz časopisa The Marine Engineer od 1.12.1881. godine, porinuće parobroda Stefanie 25. listopada 1881.

The Marine Engineer 1881-launch of Stefanie.JPG
The Marine Engineer 1881-launch of Stefanie.JPG (66.89 KiB) Pogledano 16787 puta

!888. brod Stefanie bio je u Atlantskom oceanu u velikoj opasnosti da se potopi ali su se na sreću spasili i posada i brod. Zapovjednik je tada bio kapetan L. Širola.
Kao zavjetni dar, Majci Božjoj na Trsatu poklonili su lijepu zavjetnu ploču (sliku?) na kojoj je pisalo na talijanskom, a u prijevodu, slijedeće:
„Parobrod Stefanie pod zapovjedništvom kapetana L. Širole bio je na 44˚30' sjeverne širine i 8˚ zapadne dužine zahvaćen jakom olujom 8. siječnja 1888.“

Nakon toga, nešto manje od pet godina, plovio je još Stefanie ponekad sretno, ponekad malo manje sretno, sve do kobne večeri 17.studenog 1892.

Toga dana Stefanie je plovio iz Bordeauxa i španjolskih luka u Rijeku. Prevozio je smolu, likere i razne metale.
17. studenog oko 7 sati na večer kod Molfettte blizu Barletta, sjeverno od talijanske luke Bari sudario se s parobrodom Arrigo.
Arrigo je bio parobrod dubrovačkog pomorskog društva, a prevozio je iz Rijeke u Bari prazne bačve. Arrigo je udario parobrod Stefanie u lijevi bok blizu strojeva tako žestoko, da je Stefanie potonuo za pet minuta odnijevši sa sobom osam života.
Arrigo je spasio 14 brodolomaca, među kojima je bio i zapovjednik Stefanie, kapetan Martinek. Ribari iz Bisceglia spasili su još 4 brodolomca.
8 mornara je nažalost poginulo: prvi časnik palube Mate Pajkurić (Ivanov) iz Kostrene Sv.Barbare; drugi strojar Marcuzzi iz Trsta, mornari Gavro Katalinić, Jakov Rožmanić, Ivan Grugjarić (?) , Milan Torok i još dvojica mornara.

Parobrod Arrigo doplovio je oštećen u luku Molfetti, gdje je po zahtjevu Parobrodarskog društva Adria zaustavljen kao krivac za nesreću.
Šteta zbog gubitka broda i tereta bila je procijenjena na 260 000 forinti.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Dodatak: crtež parobroda Stefanie i popis posljednje posade iz mađarskog časopisa Vasárnapi Újság izdanje 1893. Iza imena poginulog člana posade je križić. Prema tom spisku poginulo je 6 članova posade od ukupno 24. Imena naših ljudi su mađarizirana, ali se po prezimenu lakše može zaključiti stvarno ime i prezime. Zapovjednik (koji se spasio), bio je Mađar imena Martinek Lajos, rođen 1862. u Budimpešti. U Rijeci je pohađao Nautičku akademiju.
Iako piše Stefania, radi se o parobrodu Stefanie koji je potonuo 1892. (Parobrod imena Stefania sagrađen je za kompaniju Adria dvije godine nakon ove nesreće - 1894.godine).

SS Stefanie.JPG
SS Stefanie.JPG (72.62 KiB) Pogledano 14443 puta

posljednja posada parobroda Stefanie.JPG
posljednja posada parobroda Stefanie.JPG (45.66 KiB) Pogledano 14443 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#12  PostPostao/la Vežičanka » 6.4.2018, 16:52

Ova zastava kompanije Adria nalazi se u Kraljevskom muzeju Greenwich u Londonu

zastava Adria.jpg
zastava Adria.jpg (427.34 KiB) Pogledano 16685 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#13  PostPostao/la Vežičanka » 9.4.2018, 13:59

iz posta br.11
Slika

U gornjem tekstu može se pročitati ime kompanije "Burrell & Son". Koje su bile veze kompanije "Burrell & Son" i Adrie?

To možemo saznati iz knjige "A Tramp Shipping Dynasty--Burrell & Son of Glasgow, 1850-1939", R.A. Cage, 1997.:

1879. godine Burrell & Son povezali su se s Austro-ugarskom vladom te su potpisali ugovor koji im je omogućio trgovinu od Rijeke do Glasgow i Leitha.

Tim ugovorom Burrell & Son formirali su zajedno sa „Schenker and Company“ iz Beča, Budimpešte i Rijeke „Adria Steamship Company“ 1879. god.
Iako niti jedan brod nije registriran na ime gornje kompanije, flota kompanije Burrell & Son počela je imenovati brodove mađarskim imenima.
Slijedeće godine (1880.) „Adria Steamship Company“ prodana je Mađarskoj vladi, te je bila financirana preko Komercijalne banke (jedna od dvije najveće banke u Mađarskoj), čiji je predsjednik postao ujedno kompanijin menađer.

Kasnije te godine osnovana je nova mađarska kompanija „Adria, Hungarian Sea Navigation Company“, s ciljem da zamijeni prijašnju.
Prvih osam brodova koji su nosili Austro-ugarsku zastavu pod vlasništvom Adrie, od 1882.- 83., došli su iz flote Burrell & Son, neki nakon što su proveli tek samo nekoliko dana u Britanskom registru.

Koliko je bila jaka trgovina i izvoz koji se obavljao flotom brodova Burrella i Adrie može se vidjeti prema brojkama za 1884. godinu. Te godine njihova flota prevezla je iz Rijeke i Trsta 106,962 tona robe, 9,097 kubičnih metara materijala i 3.386,853 komada razne robe kao što su bačve, daske i slično.
Sa flotom brodova čija je prosječna nosivost bila 1200 tona, bilo je potrebno najmanje nekoliko plovidbi tjedno da se preveze ta količina.
Veze Burella s Austro-ugarskom postale su još jače kad je William Burrell (jedan od četvoro sinova Williama Burrella), 1888. proglašen vice-konzulom Austro- Ugarske u Glasgowu. Par godina kasnije postao je konzul A-U u Glasgowu, dužnost koju je obnašao do 1932. godine.

Flota Adrie godine 1895. Dotada su izgubili brod Stefanie (o kojem smo pisali u postu br.11) i brod Szapary. Oba su izgrađena 1881., Stefanie je potonuo 1892., a Szapary je stradao 1882.
flota 1895.jpg
flota 1895.jpg (194.71 KiB) Pogledano 16639 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#14  PostPostao/la Vežičanka » 23.4.2018, 13:48

PAROBROD SZENT ISTVAN


O PAROBRODU
Parobrod Szent Istvan izgrađen je 1892. u brodogradilištu Wigham Richardson & Co., na rijeci Tyne (sjeveroistočna Engleska). Porinuće je bilo 25. kolovoza 1892.
Brod je dovršen 10. listopada 1892.
http://www.tynebuiltships.co.uk/S-Ships ... n1892.html

KRETANJA I TERETI
Prema mnogobrojnim izvješćima o kretanjima brodova koje sam proučila, Szent Istvan je najčešće plovio iz Rijeke i Trsta za Antwerpen i Rotterdam. Na tom putu ponekad bi svratio u Mesinu, Rouen, Bordeaux, Valenciju, da li zbog tereta ili da obnovi vlastite zalihe ugljena i hrane, nije mi poznato.
Znao je na putu iz Rijeke prema sjeveru Europe otići po teret u Patras u Grčkoj.
Zabilježeni su njegovi brojni prolasci kroz Gibraltar na putu u ili iz Mediterana.

U Antwerpen i Rotterdam iz Rijeke i Trsta prevozio je brašno, grah i opći teret. Iz tih luka bi zatim otplovio do Cardiffa ili Newcastla (Velika Britanija) najčešće u vodenom balastu, gdje bi krcao ugljen za Rijeku i Trst.

Iz jednog sanitarnog izvješća iz Rio de Janeira u svibnju 1897. saznajemo da je brod tada plovio u Santos u Brazilu, a od tuda u New York. Na brodu je bilo sve u redu, bez zaraze. U Južnu Ameriku je, kako sam pronašla, plovio još samo u kolovozu 1900.
Najčešće se držao svoje uobičajene rute – Trst i Rijeka pa za luke Nizozemske i Engleske.
S početkom 20. stoljeća češći je gost škotske luke Glasgow.

ZAPOVJEDNICI
1894. godine spominje se ime kapetana Bašića, 1896. zapovjednik je kapetan Tijanić, 1900. kapetani su Ambrozi i Marušić 1904. kapetan Poščić. Vjerojatno je bilo i drugih koji se ne spominju u izvješćima.

Od 1907. uz izvješća o kretanju broda neprekidno se spominje kao zapovjednik kapetan Kertizza (Krtica) sve do tragičnog kraja broda 28.rujna 1908. Jedino ga je u travnju 1908. nakratko zamijenio kapetan Knežević.

parobrod Szent Istvan, slika iz knjige Magyarország vármegyéi és városai (1897.)
parobrod Szent Istvan.jpg
parobrod Szent Istvan.jpg (102.95 KiB) Pogledano 16589 puta

NEZGODE I NESREĆE
Može se reći da je Szent Istvan u svojih 16 godina plovidbe bio sretan brod. Malo je zabilježenih nezgoda.
1895. Szent Istvan je prevozio brašno za Glasgow za tamnošnje trgovce brašnom „Bruce and Wilson“. Prema navodima trgovaca brašno je poprimilo miris i boju naranči koje su se zajedno prevozile, za što su podigli tužbu protiv Adrie.
Adria im je morala 1899. zbog toga isplatiti odštetu od 250 funti.
12. studenog 1899. u Antwerpenu se sudario s parobrodom Whimbrel koji je doplovio iz Liverpoola. Szent Istvan je morao na popravak.
Početkom ožujka 1900. nasukao se negdje na sjevernom Jadranu na putu iz Engleske u Rijeku.
29. listopada 1907. teglenica Grace Darling skliznula je na Szent Istvana te mu oštetila brodski vijak i osovinu. Parobrod je otišao na popravak u suhi dok u Cubbit Town u Londonu.

Svim plovidbama, lukama i teretima Szent Istvana došao je kraj jednog maglovitog rujanskog jutra 1908. kod engleske obale, o čemu ćemo pričati u idućem postu.

….. nastavak slijedi…….

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4948
Teme: 176
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Adria parobrodarsko društvo

Post broj:#15  PostPostao/la Vežičanka » 23.4.2018, 14:57

...nastavak...

NESREĆA – PAROBROD SZENT ISTVAN


28. rujna 1908. godine oko dva sata ujutro, parobrod Szent Istvan nasukao se na stijene otoka Ramsey, uz obalu Walesa u Velikoj Britaniji.
Parobrod je bio na putu prema Glasgowu iz luke Porto u Portugalu, iz koje su otplovili 25.rujna. Posada je brojala 27 člana, a zapovijedao je kapetan Gaetanni Kertizza (Krtica).
Teret se sastojao uglavnom od brašna, fosfata, mangana, sapuna i mineralne vode.

Szent Istvan karta.JPG
Szent Istvan karta.JPG (97.52 KiB) Pogledano 16588 puta

Tog su rujanskog dana, zbog izuzetno guste magle plovili vrlo sporo.
Prvi časnik, Certuro Duitić, kasnije je izjavio da su ulazeći u kanal St. George, svjetionik South Bishops zamijenili za Tuskar na irskoj obali, pa su se obilazeći ga, nasukali na stijene.
U trenutku kada je parobrod udario o stijene, kapetan Kertizza se nalazio na zapovjednom mostu, te je odmah izdao naredbu da se spuste čamci za spašavanje. Jedan od čamaca se istog trenutka razbio, ali su uspjeli spustiti preostala tri.
Čim su se nasukali, posada je ispalila rakete. Oni koji su bili u potpalublju, istrčali su na palubu napola odjeveni, ali spašavanje je proteklo bez panike. Sva se posada uspjela spasiti.

Čamcima su došli do obale, gdje su se velikom mukom uspeli na stjenovitu obalu.
Čim se zadnji brodolomac uspio iskrcati na stijene otoka, veliki val razbio je još jedan čamac za spašavanje.
Na otoku su pronašli jedinog stanovnika, ime mu je bilo Ivor Arnold. Arnold, iako iznenađen nepoznatim ljudima koji su se iznenada pojavili i pričali njemu nerazumljivim jezikom, pomogao im je da stignu do obližnjeg gradića.

Brodolomci sa Szent Istvana bili su smješteni u obližnjem gradiću St. David, gdje su ih lijepo primili.
Neko vrijeme nakon nesreće još je postojala nada da će se spasiti dio tereta, ako se vrijeme poboljša, premda su i teret i brod bili osigurani.Vrijednost tereta bila je procijenjena na 200 000 funti, a dio je već bilo odnijelo more.
Također se planiralo za vrijeme oseke doći na brod i spasiti bar dio dokumenata i vrijednijih stvari.

SzentIstvan.jpg
SzentIstvan.jpg (75.73 KiB) Pogledano 16588 puta

Slijedećeg dana nakon nesreće, 29. rujna popodne, do unesrećenog broda otišli su zapovjednik Krtica i prvi časnik zajedno s još nekim predstavnicima, da pregledaju brod. Zaključeno je da je brod u lošem položaju i da se neće moći spasiti.
Krma parobroda je bila potopljena, dok je pramac virio iz vode. Neke dijelove s palube je već odnijelo more. Za spašavanje tereta još je postojala nada, iako je teret djelomično odnijelo more, a dio tereta je čak otplutao na obalu.
Istog dana, devetero članova posade Szent Istvana otputilo se do broda u namjeri da spase svoje stvari s olupine. U tom pokušaju, ne poznavajući lokalne jake struje, zamalo su se utopili.
Slijedećih dana, većina posade je ipak spasila dio svojih stvari s broda, dok to nije uspjelo časnicima, jer su njihove prostorije bile pod vodom.

Sredinom mjeseca listopada, zbog jakih struja koje vladaju u tom području, brod je potpuno nestao pod vodom. Čini se da su neki poklopci teretnog prostora puknuli, jer je more izbacilo na obalu dio tereta Szent Istvana – sapun , brašno. Velik dio obale od St. Davida do Solva i dalje, bio je skoro doslovno prekriven teretom, kojeg su ljudi skupljali za vlastitu upotrebu cijelu nedjelju.
U kakvom je pakiranju i stanju brašno stiglo iz olupine broda do obale, nije mi baš jasno. Vjerojatno je bilo u bačvama, kao što se nekad prevozilo brašno iz mlina Žakalj. U novinama je zabilježeno da je lokalno stanovništvo cijeli dan skupljalo brašno po obali, koje su nosili u najrazličitijim posudama, neki su ga čak trpali u jastučnice.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kao što smo već rekli, brodolomci s parobroda Szent Istvan iskrcali su se teškom mukom 28. rujna 1908. na otočić Ramsey. Trojica od njih došla su do kuće jedinog stanovnika otoka Ivora Arnolda.
(To su bili oni čiji se čamac razbio prilikom iskrcavanja.)
Veliko je bilo njegovo iznenađenje kad mu je na vrata došlo troje ljudi koji su govorili nekim jezikom koji nije razumio. Nosili su sjekiru i nož, što mu nije bilo baš ugodno. Pokazivali su mu na karti Rijeku, zatim Lisabon i otok Ramsey, pa je shvatio da su brodolomci.
Zajedno su potražili ostatak posade.
Brodolomci su bili mokri, poluodjeveni i gladni, a upravitelj stroja je plakao. Arnold im je pomogao i dao nešto hrane.
Ivor Arnold je taj susret opisao u svom dnevniku
https://ww2.rspb.org.uk/community/place ... yself.aspx

Olupina parobroda Szent Istvan, stradalog 28. rujna 1908., danas je zaštićeno ronilačko područje.
http://www.coflein.gov.uk/en/site/27260 ... ent-istvan
http://www.brecon-scuba.org/page.php?id=94

1910. godine, kompanija Adria dala je sagraditi novi brod kome je dala ime Szent Istvan.
http://www.clydeships.co.uk/view.php?ref=4409

O jednom drugom Szent Istvanu, mnogo poznatijem imenjaku parobroda iz naše priče čitajte ovdje.

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Pomorstvo

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 9 gostiju