Postao/la PAROBRODARSTVO U SENJU DO OSNIVANJA HRVATSKOG PAROBRODARSKOG DRUŠTVA NA DIONICE
Već godine 1867. osnovali su senjski trgovci Krajači, Olivieri, Bontić i Cikota Senjsko brodarsko družtvo sa sjedištem u Senju, kojemu je svrha bila, da gradi, upotrebljava i prodaje brodove na jedra i na paru. Početna glavnica bila je ispočetka 400.000 forinti, a poslije je povišavana.
Društvo je najprije uredilo brodogradilište u Senju i od izvrsne hrastovine podno Vratnika u Senjskoj dragi izgradilo jedrenjake: Hervatska, Grad Senj, Grad Zagreb, zatim dva logera Nehaj i Zora.
Godine 1872. nabavilo je društvo na Rijeci nov željezni parobrod od 93 tone sa strojem, koji je razvijao 35 KS., i nazvalo ga imenom Hrvat. Tim je parobrodom uredilo prvu redovitu obalnu plovidbu između Senja i Rijeke s ticanjem svih međuluka. Parobrod Hrvat bio je za ono vrijeme vrlo dobar brod, izvrsnih nautičkih svojstava i kao stvoren za ovaj burni kanal.
Društvo je do godine 1877. lijepo napredovalo, tako da je godine 1875. moralo kupiti još parobrod Vinodolac od 158 tona, kojim je uvelo službu uz istarsku obalu.
Godine 1877. društvo se radi unutrašnjih trzavica likvidira, pa Krajači s konzorcijem preuzimaju parobrod Hrvat i stvaraju samostalno društvo, koje se godine 1879. fuzionira s kraljevičkim konkurentnim društvom i preuzima njegov parobrod Primorac. Parobrodarstvo Krajač i drugovi lijepo se dalje razvijalo, pa je odoljelo i konkurentnom društvu Ivan Marušić i drugovi, koje se bilo osnovalo u Senju godine 1888., ali se već 1889. raspalo.
Budući da su se sve većim razvojem prometa u Hrvatskom Primorju javili i jači odnosi s državom, osobito radi prevoza pošte, nastojale su mađarske vlasti na Rijeci, da dobiju parobrodarstvo u Hrvatskom Primorju pod svoj nadzor. Ispočetka su htjeli osnovati svoje poduzeće, ali su se ipak odlučii, da svoj utjecaj protegnu pomoću subvencije na već postojeća društva. Tako je 2. svibnja 1891. osnovano Ugarsko-hrvatsko parobrodarsko društvo na Rijeci (Ungaro-Croata), koje je nastalo od parobrodarstva Krajač iz Senja i parobrodarstva Švrljuga i drugovi iz Kraljevice. Ovo društvo je odmah sklopilo s ministarstvom trgovine dugoročan ugovor, koji mu je omogućio nesmetan razvitak sve do kraja Prvog svjetskog rata. Ugarsko-hrvatsko društvo je bilo do Prvog svj. rata glavno poduzeće u Hrvatskom i Dalmatinskom Primorju, a razvilo se pod istim ljudima, koji su organizirali i prvu redovitu parobrodarsku obalnu plovidbu u Senju.
Senjanin Ladislav Krajač je poslije Prvog svjetskog rata bio među onima koji su organizirali najjače tadašnje obalno parobrodarsko društvo Jadransku plovidbu, fuzijom Ugarsko-hrvatskog parobrodarskog društva s nekim manjim društvima.
- Senjska luka.jpg (89.52 KiB) Pogledano 13960 puta
OSNIVANJE HRVATSKOG PAROBRODARSKOG DRUŠTVA NA DIONICE U SENJU
Hrvatsko parobrodarsko društvo u Senju osnovano je godine 1902. iz patriotskih razloga sa svrhom, da konkurira Ugarsko-hrvatskom parobrodarskom društvu. Konkurencija je slabo uspijevala radi premalog kapitala i slabe svijesti trgovaca iz zaleđa.
Već 27. srpnja 1902. održana je konstituirajuća skupština »Hrvatskog parobrodarskog društva« na kojoj je konstatirano da je na području Hrvatskog primorja, Like i Rijeke do tada upisano 2.800 dionica u iznosu od 280.000 Kruna. Na Rijeci su bile »među tamošnjim Hrvatima« upisane 444 dionice.
- poziv na I glavnu skupštinu.JPG (104.38 KiB) Pogledano 13960 puta
izvori: knjiga "Senj" (1940.); Radojica Barbalić - „Uloga Senja u izgradnji parobrodarstva male obalne plovidbe“ (1961.); novine Hrvat (Gospić)
u nastavku: Parobrodi društva .........
