Postao/la Lujzijana
U drugoj polovici 18.stoljeća sve više se osjećala potreba za novom cestom od Karlovca do Rijeke.Na inicijativu grofa Perlasa,tadašnjeg vlasnika vlastelinstva Ozalj,Brod i Grobnik,šezdesetih godina 18.stoljeća potaknut je plan za trasiranje nove ceste koja bi bila položena sjevernije od Karoline.
Međutim,na početak gradnje se čekalo sve do 1803.godine.Za glavnog voditelja radova angažiran je već tada poznat i cijenjen građevinski stručnjak,podmaršal Filip Vukasović.
Cesta je bila duga nešto manje od osamnaest austrijskih poštanskih milja( oko 134 km ) i prolazila je kroz važna naseljena mjesta.
Širina kolnika iznosila je 26 bečkih stopa ili nešto preko osam metara.U zavojima je kolnik bio širok od 11 do 14,5 m,kako bi njima lako prolazila teretna kola koja su prevozila dugačke jarbole.Neke su dionice najprije bile sagrađene s pola širine,a tek nakon puštanja u promet proširene na punu širinu.
Ukupni građevinski troškovi iznosili su približno dva i pol milijuna austrijskih forinti,odnosno oko 18 500 forinti po kilometru.Radnici su zbog niskih nadnica često napuštali posao pa se stalno osjećao manjak radne snage.Zarada minera,zidara i klesara iznosila je osam forinti po tekućem hvatu (otprilike četiri forinta po dužnom metru ceste),čime nisu mogli zaraditi ni za kruh.
Desetog svibnja 1808. godine Kraljevsko ugarsko namjesničko vijeće izvijestilo je županiju da je austrijski car Franjo I dozvolio da se cesta nazove Via Ludovicea po njegovoj trećoj supruzi,carici Mariji Ludovici(Lujzi).Međutim,budući da je cesta dovršena tek tri godine kasnije,za vrijeme francuske uprave,uvriježilo se mišljenje da je dobila ime po njegovoj kćeri koja se također zvala Marija Ludovica,a udala se za Napoleona 1810.godine.
Izgradnja Lujzijane
Lujzinska cesta počela se graditi u vrijeme kada je Austrijskom carstvu zaprijetila ratna opasnost od Napoleonovih pohoda.Zbog toga nije bilo vremena za polaganje trase unaprijed pa ju je Vukasović određivao neposredno prije početka radova na pojedinim dionicama.
Gradnja je započela od Rijeke.
Već na samom početku graditelji su se suočili s velikim izazovima jer je cestu trebalo usjeći u stjenovit bok kanjona Rječine.
Radovi su bili opasni po život,naročito u kišno doba kada su stijene bile mokre i skliske.Mnogi su tada s nevjericom pratili usijecanje ceste u strmi Trsatski brijeg,no Vukasovićevi inžinjeri i primorski zidari majstorski su izveli svoje djelo.Duž čitavog kanjona Rječine,u dužini od skoro dva kilometra,jednu stranu ceste zasjekli su u stijenu,dok su drugu stranu položili na potporne zidove,visoke mjestimice i do dvadesetak metara.
U usjeku pred Rijekom (Banska vrata) Vukasović je dao uklesati natpis per gli increduli (onima koji ne vjeruju),misleći pri tome na one koji nisu vjerovali da će uspjeti provesti cestu strmim bokom kanjona te su ga odvraćali od njegovog nauma.To se mjesto za mađarske vlasti zvalo Porta Hungarica.Nakon Jelačićeve pobjede nad Mađarima godine 1848. preimenovano je u Banska vrata,a stari natpis zamijenjen je iduće godine natpisom posvećenim banu Jelačiću.
Po izlasku iz kanjona cesta je prolazila prostranim Grobničkim poljem i uspinjala se do Gornjeg Jelenja do kuda ću je i ja pratiti sa slikama.
Na Orehovici Lujzijana skreće lijevo prema Čavlima.Na raskrižju se s lijeve strane ceste nalazi stara sunčana ura,obnovljena 2008.godine.
To je jedina sačuvana ura,a možda i jedina koja je postojala na cesti.
- 1 sunčana ura Orehovica.jpg (243.61 KiB) Pogledano 18820 puta
U Čavlima se može vidjeti još neka ostavština ove stare ceste:
- 2 Čavle Lujzijana.jpg (157.11 KiB) Pogledano 18820 puta
Ovo je obelisk u Čavlima s oznakom 7,5 km od Rieke,na mjestu izvornog miljokaza udaljenog sedamnaest poštanskih milja ( oko 127 km ) od Karlovca.Sudeći prema natpisu ovaj obelisk je postavljen poslije 1871.godine kada je Austro-Ugarska Monarhija usvojila metrički sustav.
- 3 Čavle Lujzijana obelisk.jpg (109.01 KiB) Pogledano 18820 puta
- 4 Čavle Lujzijana obelisk1.jpg (183.38 KiB) Pogledano 18820 puta
Stotinjak metara nakon gostionice Putnik sa desne strane nazire se zid,za kojeg malo ljudi zna da je to ustvari kameni svođeni most na Lujzijani,koji je u novije vrijeme proširen betonskom konstrukcijom.Njegova južna strana ostala je sačuvana pa su na njoj vidljivi izvorni ukrasi na zaglavnom kamenu i upornjacima.
- 5 Lujzijana kameni most Grobnik.jpg (118.78 KiB) Pogledano 18820 puta
- 6 Lujzijana kameni most Grobnik1.jpg (137.78 KiB) Pogledano 18820 puta
- 8 Lujzijana kameni most Grobnik2.jpg (104.13 KiB) Pogledano 18820 puta
Svima dobro poznata velika serpentina zvana Cirkul.Na njoj je kameni obelisk s oznakom 15 km od Rieke koji je zamijenio izvorni miljokaz na šesnaest poštanskih milja ( oko 120 km ) od Karlovca.I taj je obelisk postavljen nakon 1871.godine.
- 7 Lujzijana Cirkul.jpg (227.64 KiB) Pogledano 18820 puta
Ispod Kamenjaka cestu od bure štiti stari kameni zid dugačak osamdesetak metara:
- 9 Lujzijana burobran.jpg (134.32 KiB) Pogledano 18820 puta
Pod kamenjakom je nekada bilo jedno od najvećih konačišta s gostionicom koje je uvijek bilo dupkom puno.Uz cestu nije bilo žive vode,a budući da obična cisterna nakapnica ne bi mogla zadovoljiti potrebe velikog prometa,pronađeno je neobično rješenje.Sedamdesetak metara iznad ceste, na izvoru Krežala,sazidana je prostrana vodosprema od pravilno klesanog kamenja.U njoj se sabirala voda iz nekoliko manjih izvora na padini.
Od vodospreme je niz padinu sagrađen dugački kameni suhozid duž kojeg su bile položene keramičke cijevi,usađene jedna u drugu,tvoreći cjevovod dug 350 metara.Cjevovod je završavao u divovskoj cisterni kraj gostionice pa otada ni za najveće ljetne suše na Kamenjaku nije ponestajalo vode.
- 10 Lujzijana cisterna.jpg (134.22 KiB) Pogledano 18820 puta
Sa desne strane ceste ispod prijevoja na Gornjem Jelenju nalazi se stari miljokaz koji označuje udaljenost od petnaest poštanskih milja ( oko 112,5 km ) od Karlovca i nadmorsku visinu u stopama.
- 11 Lujzijana miljokaz G.Jelenje.jpg (210.57 KiB) Pogledano 18820 puta
- 12 Lujzijana miljokaz G.Jelenje1.jpg (343.42 KiB) Pogledano 18820 puta
Bila je to prva moderna planinska prometnica u Hrvatskoj,sagrađena u skladu s najnaprednijim znanjem i tehnikama gradnje svojeg vremena.Udovoljavala je svim zahtjevima prometa zaprežnim kolima te je označila novo razdoblje u građenju planinskih cesta na području hrvatskog krša,pa su kasnije ceste građene po uzoru na Lujzijansku cestu.
