Sušačka gimnazija

[Adamić]

Donosim 2 posebne slike vezane za Prvu sušačku hrvatsku gimnaziju u Rijeci.. Na prvoj Vladimir Nazor :
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.), hrvatski političar za vrijeme Nove Jugoslavije, pjesnik, prozaist i prevoditelj. Predsjednik ZAVNOH-a, i prvi predsjednik Narodne Republike Hrvatske.

Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci.

Vladimir Nazor.jpg (667.9 KiB) Pogledano 4479 puta

Na drugoj su prvi maturanti te škole.

Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci.

susak prvi maturanti 1896.jpg (776.1 KiB) Pogledano 4479 puta

[Vežičanka]

Novine "Pučki prijatelj" od 10 srpnja 1900. godine izvještavaju:

Sušačka gimnazija. Tekom prošle godine poha
djalo je ovu gimnaziju 384 učenika; od tih bilo ih je 
130 sa kvarnerskih otoka i iz ostale Istre. Odlikaša bilo 
je na koncu drugog poljeća 72; a od tih bilo je 25-
Istrina. — Izpit zrelosti polagala su 42 učenika — do 
sada najveći broj na ovoj gimnaziji, medju timi bilo ih 
je 15 iz Istre (3 odlikaša). Uspjeh izpita zrelosti bio je
 vrlo povoljan.


Sušačka gimnazija 1906.godine

sušak gimnazija 1906.JPG (162.85 KiB) Pogledano 4236 puta

detelji zgrade iz teme Ukrasi-kipovi (detalji) na starim riječkim zgradama




Detalji na zgradi iz naše teme Grbovi na zgradama

[Vežičanka]

Andrija Rački piše u knjizi "Povijest grada Sušaka" (1929):
....Naša gimnazija osta i nadalje u zgradi tik sv. Vida, no je grad tjera odanle, navodeći, da mu one prostorije trebaju u školske svrhe. I tako iseli gimnazija u kuću Jakovčićevu na Fiumeri g. 1881. Nit tuj nije našla mira. Madžari neprestano traže, da se iseli na Sušak. Htjelo se Rijeku madžarizirati a tome je tobože smetalo troje: riječka hrvatska posada, riječka crkva te gimnazija. Ono prvo dvoje nije se moglo tako lako otstraniti, jer su se tome opirali viši faktori.
Lakše je bilo s gimnazijom. Tad je banovao zloglasni Hedervary, neprijatelj našega naroda. On dakle dade graditi sadašnju gimnazijsku zgradu na Sušaku a našu gimnaziju izagna iz Rijeke s ovu stranu Rječine. U novoj zgradi započe obuka s 1.aprila 1896. godine.

God. 1913./14. otvara se uz gimnaziju realka, te se već te godine upisalo u I. razred realke 64 učenika. Godine 1921. bila je na realci prva matura. Gimnazija i realka imaju zajednički nastavnički zbor i zajedničku upravu.

Dne 3. svibnja 1928. proslavila je gimnazija svečano tristogodišnjicu. K proslavi dođoše mnogi odličnici, pretstavnici znanstvenih zavoda te visoki javni zvaničnici. Sudjelovao je kao izaslanik Nj. Veličanstva kralja g. Franjo Vučer, komandant mjesta i kapetan bojnog broda, kao predstavnik skupštine podpredsjednik Agatanović za tim admiral Prica, ministar Grol, biskup Marušić i dr.

Donja obavijest je iz Službenog glasnika odjela za bogoštovlje i nastavu Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade za godinu 1896.

Kraljevska velika gimnazija u Sušaku:

Sušačka gimnazija 1896.jpg (62.77 KiB) Pogledano 3625 puta

[Kantrida76]

Zgrada Prve sušačke hrvatske gimnazije na Sušaku sagrađena je 1896. prema projektu arhitekata Ludwiga i Hülssnera.

Tradicija srednjoškolskog obrazovanja u Rijeci počinje s isusovačkim redom. U zgradi blizu katedrale sv. Vida obrazovani isusovci 1627. počinju s gimnazijskom nastavom na latinskom, a već 1698./1699. i na hrvatskom jeziku. Gimnazija od 1881. do 1896. djeluje pod imenom Riječka velika gimnazija u palači Adamić na Fiumari, kada je za potrebe nastava nadograđen još jedan kat.

U vrijeme zagovaranja izgradnje nove zgrade za gimnaziju politička situacija koči napredak. Mađari koji su u to vrijeme bili nadležni u Rijeci, zagovaraju mađarizaciju i nastavu na mađarskom jeziku. Pojavljuje se i snažna struja u riječkoj općini koja prednost daje talijanskoj gimnaziji. Presudno za odluku o izgradnji gimnazijske zgrade na Sušaku zalaganje je Izidora Kršnjavog koji je obnašao dužnost predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu te prvi predlaže preseljenje lokacije na Sušak. Godine 1893. počinje projektiranje zgrade, a teren za gradnju u ime Općine Sušak daruje gradonačelnik Hinko vitez Bačić. Zgrada počinje raditi, iako još nedovršena, 1896. pod nazivom Kraljevska gimnazija na Sušaku, a iste godine mijenja naziv i dodan joj je pridjev velika.

Izgradnja objekta u to doba i takva značenja zahtijevala je i odabir dostojnoga stilskog izražaja. Zgrada je građena u stilu historicizma, točnije talijanske neorenesanse. Dominira okolinom i visinom i monumentalnošću. Ima izdužen pravokutni tlocrt s istaknutim centralnim i dva bočna rizalita. Stilske značajke neorenesanse vide se u oblikovanju ulaza s visokim polukružnim lukovima koji nose svečani balkon na mezaninu, na profiliranim prozorima s polukružnim i trokutastim zabatima te na polustupovima. Simetrija u oblikovanju jedna je od stilskih značajki neorenesanse, a prepoznajemo ju i u unutrašnjosti i u eksterijeru te u prilazu zgradi. Monumentalnosti zgrade pridonosi i ulazno stubište s dva kraka, koje završava na ulaznoj terasi. Današnji izgled zgrada je dobila 1913. kada se zbog potrebe školovanja dodaje još jedan kat prema projektu Franje Matkovića.

Zgrada gimnazije može se pohvaliti i unutarnjom dekoracijom. Pod gimnazije popločen je terazzom u tri boje sa stiliziranom biljnom ornamentikom i geometrijskom motivima. Danas se mogu vidjeti dva zidna oslika, na stropu vestibula i trećeg kata rađenih u al secco tehnici.