Strana 1 od 1

Crkva Sv.Antuna Padovanskog na Kantridi (1930)

PostPostano: 3.12.2015, 09:50
Postao/la sušak
IMG.jpg
IMG.jpg (119.2 KiB) Pogledano 6642 puta
Evo još malo Kantride(Crkva)

Crkva Sv.Antuna Padovanskog na Kantridi (1930)

PostPostano: 1.12.2016, 18:25
Postao/la Vežičanka
fotografirao Adamić (iz teme Nove slike Rijeke)
Slika

O povijesti crkve http://www.svantun-rijeka.hr/hr/povijes ... trida/19/2

Re: Crkva Sv.Antuna Padovanskog na Kantridi (1930)

PostPostano: 2.12.2016, 09:40
Postao/la Vežičanka
crkva na Kantridi 1936. godine:

crkva na Kantridi 1936.jpg
crkva na Kantridi 1936.jpg (113.63 KiB) Pogledano 6557 puta

Re: Crkva Sv.Antuna Padovanskog na Kantridi (1930)

PostPostano: 24.3.2018, 20:21
Postao/la Kantrida76
43584f89e88b8df8ed375189f65a76da.jpg
43584f89e88b8df8ed375189f65a76da.jpg (72.48 KiB) Pogledano 6301 puta

Re: Crkva Sv.Antuna Padovanskog na Kantridi (1930)

PostPostano: 24.3.2018, 20:37
Postao/la Kantrida76
Župna crkva sv. Antuna Padovanskog Kantrida obuhvaća pojas uz more od željezničkog nadvožnjjaka kod 3. maja, do Preluka.
Kantrida je zajedno sa Zametom sve do 1901. bila dio Kastavske župe. Tijekom povijesti do završetka I. svjetskog rata ovo područje pripadalo je Banskoj Hrvatskoj. Kantrida i Zamet činil i su unutar Kastavske uprave zasebnu poreznu općinu, a bili su i kulturna cjelina. Tada se od Kastva odvaja samostalna kapelanija svetog Križa kojoj pripadaju Zamet i Kantrida. Na Pavinićima u Donjem Zametu 1912. godine sagrađena je, (a 1913. posvećena), crkva Srca lsusova za vjernike Zameta i Kantride.
Nakon uspostave talijanske vlasti na području Kantride i Rijeke u rujnu 1924.. vjemici Kantride ostaju bez mogućnosti pristupa Zametskoj crkvi, jer je između Kantride i Zameta državna granica. Područje Kantride crkveno se pridružuje župi svetog Nikole na Turniću.

bdbd9391-9099-4533-9f75-edd8a96164c1.jpg
bdbd9391-9099-4533-9f75-edd8a96164c1.jpg (101.69 KiB) Pogledano 6300 puta


Kako bi vjernicima Kantride pružili mogućnost na svom području slaviti Svetu misu, riječka crkvena uprava uz otkupljuje od "Hrvatskog Sokolskog društva" nedovršenu dvoranu za tjelovježbu, na kojoj su još 1914. prekinuti radovi, a poslije rata to je područje pripalo ltaliji.
Radovi na preuređenju "sokolane" u crkvu započinju, 27.09.1929., a završavaju 13.06.1930., na dan svetog Antuna Padovanskog. 12.09.1939. biskup Hugo Camozzo potpisuje ukaz kojim osniva Župu svetog Antuna Padovanskoga.
Prvim župnikom na Kantridi imenovan je dotadašnji samostalni administrator don Luigi Polano

Re: Crkva Sv.Antuna Padovanskog na Kantridi (1930)

PostPostano: 11.5.2020, 22:28
Postao/la Adamić
He he Riječka trobojnica se vijori na Kantridi ! :smile02

Tko , kako , zašto znamo ako smo pratili temu o riječkoj zastavi. :kava: :ljubav

Slika

Re: Crkva Sv.Antuna Padovanskog na Kantridi (1930)

PostPostano: 14.5.2020, 09:56
Postao/la predrag
u uvodu je pogrešno napisano da su Zamet i Kantrida u sastavu Banske Hrvatske do 1918. godine. Zamet i Kantrida bili su u sastavu Austrije tj u sastavu Istre, dio kotara Volosko.

Re: Crkva Sv.Antuna Padovanskog na Kantridi (1930)

PostPostano: 14.5.2020, 11:16
Postao/la Adamić
Hvala Predrag na nadopuni. :gore

Re: Crkva Sv.Antuna Padovanskog na Kantridi (1930)

PostPostano: 16.5.2020, 15:15
Postao/la Adamić
Evo prilog tome. Prvo razdoblje Italije da jasnije dobijete mjesto lokacije.
Kantrida crkva.jpg
Kantrida crkva.jpg (298.49 KiB) Pogledano 3790 puta

1931 Fiume (1).jpg
1931 Fiume (1).jpg (173.97 KiB) Pogledano 3790 puta

Karta iz 1931.

Re: Crkva Sv.Antuna Padovanskog na Kantridi (1930)

PostPostano: 16.5.2020, 15:18
Postao/la Adamić
1912 granica Fiume.jpg
1912 granica Fiume.jpg (234.95 KiB) Pogledano 3790 puta

1912.

Zanimljivo stadion na Kantridi nije spadao pod Rijeku. Taj je dio grada bio u okrilju Austrijske Monarhije i valjalo je ishoditi dopuštenje za preuređenje prostrane ravnice Doduše bit će izgrađen 1913.
Zemljište stadiona bilo je vlasništvo općine Kastav koja ga je dala mađarskom poduzeću Schwarz & Gregersen za vađenje kamena za gradnju pristaništa Riječke luke na 10 godina. No ona ga više nije koristila.

Sušački srednjoškolci, članovi Hrvatskog sportskog društva Viktorija, na jednom su od svojih mnogobrojnih treninga trčanja na dionici Kantrida – Volosko zastali da se odmore na zidu iznad starog kamenoloma i shvatili da bi možda to moglo biti dobro mjesto za nogometno igralište. Ideja je postala sve glasnija i prvi korak bio je nagovoriti vlasnike kamenoloma, mađarsku tvrtku koja kamenolom više nije koristila, da daju dozvolu za gradnju igrališta. Općinsko vijeće Kastva, na čijem se području nalazio kamenolom izdalo je dozvolu o prenamjeni prostora u sportske svrhe. Radovi su tada krenuli u najvećoj tajnosti.

A Pioppi gdje su igrali Riječani, prije izgradnje stadiona na Kantridi držala je austrijska firma. Dakle cijeli grad i okolica bila je jedna velika slobodna zona svih utjecaja tal., hrvatskih, mađarskih i austrijskih.