Svetište Majke Božje na Trsatu (1291.)

Post broj:**#31** Postao/la **gost** » 5.6.2013, 12:06

Pogled na zdanje Franjevačkog samostana

pogled na zvonik

: Zvonik.JPG (356.76 KiB) Pogledano 10524 puta

pogled na grad sa vidikovca na Fortici

Post broj:**#32** Postao/la **Adamić** » 14.11.2014, 23:20

Iznenađen sam ovakvom cestom . Radije bi išao stepenicama

!

Post broj:**#33** Postao/la **Adamić** » 10.5.2015, 09:50

Svojevremeno , sam se dao malo u potragu koje bi bilo to najstarije Marijansko svetište u Hrvatskoj i nisam došao do nekog jasnog zaključka. Pa ako ntko bude imao vremena neka se pozabavi time.

Dogodilo se na današnji dan:

10.05.1291. Prema predaji dogodio se čudesni prijenos Nazaretske kućice iz Svete zemlje na Trsat. Taj datum je ujedno i početak postajanja Svetišta Majke Božje Trsatske.

Poznatija svetišta Majke Božje u Hrvatskoj i mojih par crtica o njima.

Svetište Majke Božje Lučičke, Lipovac

svetište Majke Božje Bistričke, Marija Bistrica ( od 1684 )

svetište Majke Božje Trsatske (1291)

svetište Majke Božje Goričke ( eh sad ovo je na našem Krku . Svetište potječe iz XI stoljeća, Na sadašnjem mj estuizgrađeno je tijekom XV stoljeća, a posvećeno 1550. godine po biskupu Albertu Dujmu de Gliricisu. Predaja kaže da su djeca u tri navrata (1415. g.) na čudesan način pronašla na ovom brijegu kip Majke Božje iz crkvice u Jurandvoru. http://www.majkabozjagoricka.com/povijest-svetista/ )

svetište Majke Božje Loretske Zadar-Arbanasi

svetište Majke Božje Sinjske ( Građena je od 1699. do 1712. godine i do danas je zadržala svoj izvorni izgled.)

svetište Majke Božje Aljmaške

Crkva Majke Božje Remetske (Prvi pisani trag o postojanju redovničke zajednice i crkve posvećene Majci Božjoj potječe iz 1288. Imaju spomenik 650-godišnjica samostana 1937. godine gdje kažu d aje to prvo Marijino svetište

: Remete_ploča2_3.jpg (204.92 KiB) Pogledano 10363 puta

)

Svetište Majke Božje Jeruzalemske u Trškom Vrhu (Crkva je započeta 1750. godine, a dovršena i posvećena 1761. godine.)

Sv. Marija Snježna u Belcu (spominje se prvi put 1676.)

Svetište Majke Božje od Kamenitih vrata
svetište Majke Božje Molvanske
svetište Gospe Maslinske,Zadar-Balafuža
svetište Gospe Vrpoljačke
svetište Majke Božje Kloštarske, Slavonski Kobaš
svetište Gospe Osječke na Tvrđi u Osijeku
svetište Gospe od Zdravlja u Splitu
svetište Gospe od Pojišana u Splitu
svetište Gospe Voćinske
svetište Gospe od Milosrđa na Lapadu
svetište Gospe od Krasna u Lici
svetište Gospe od Plača u šibenskoj katedrali
svetište Gospe od Staroga grada u Pagu

Čudni su kriteriji po kojim se odeđuje starost svetišta. Treba to istražiti.

Post broj:**#34** Postao/la **Adamić** » 15.8.2016, 11:25

1291.-2016.

Blagdan Velike Gospe

15.08. Katolici slave Veliku Gospu, dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Katolička crkva proglasila ga je službeno, blagdanom 1. studenog 1950. Tome je prethodila duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo.
Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje po hodočasničkom okupljanju je Svetište Majke Božje Trsatske.
U Hrvatskoj je taj dan državni blagdan (neradni dan).

: Svetište Majke Božje na Trsatu 1291.jpg (106.75 KiB) Pogledano 10342 puta

725 godina danas slavi Svetište Majke Božje na Trsatu !

: Marijino svetište rijeka trsatske stube sa kapelama 1728 .jpg (326.36 KiB) Pogledano 10347 puta

1728.

Na stranicama našeg svetišta piše da je to najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje po hodočasničkom okupljanju. Tu se slažem s navedenim, ipak su pisali franjevci koji znaju što pišu.
http://www.trsat-svetiste.com/dobrodosli.htm

Bit će uvršteno u rubriku "Jeste li znali ?"
Jeste li znali da je svetište Majke Božje na Trsatu najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem ?!

Također naslov teme dobiva naziv godine 1291., da ponosno stoji.

Post broj:**#35** Postao/la **Kantrida76** » 15.8.2016, 12:05

Crkva Gospe Trsatske najstarije je hrvatsko marijansko svetište sagrađeno na Trsatu u Rijeci.

O gradnji crkve razmišljao je Nikola IV Frankapan, a gradnju je započeo njegov sin knez Martin Frankapan, dozvolom pape Nikole V., zavjetujući se franjevcima obvezom gradnje crkve i franjevačkog samostana 1453. godine, na mjestu gdje se prema legendi od 1291. do 1294. godine nalazila Bogorodičina kućica. Nakon izgradnje je doveo franjevce iz Bosanske vikarije.
Crkva Blažene Djevice Marije danas je poznato svetište i hodočasničko odredište u koje stižu ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. U njoj je pokopano više znamenitih ljudi. Tu su grobovi nekih članova grofovske obitelji Frankapana i grob Petra Kružića, graditelja čuvenih stuba do trsatskog svetišta.

Na mjestu današnje bazilike gotovo dva stoljeća bila je kapela koju je dao izgraditi Nikola I. Frankapan. Crkva koja je iz nje nastala, zahvaćala je prostor svetišta i polovicu glavne crkvene lađe današnje građevine. Lijeva crkvena lađa i pročelje podignuti su tek kasnije. Sada je čine dvije lađe. Znamenita su i dva samostanska klaustra te ljetna blagovaonica. Najzaslužniji za današnji njen izgled je Franjo Glavinić, tadašnji gvardijan samostana, koji je u kolovozu 1644. pokrenuo radove na obnovi i proširenju. Svoj konačni izgled, crkva je dobila 1824. godine kada je produžena 6 metara, a dodan joj je i zvonik kojega do tada nije imala.

Današnja bazilika, splet je gotičko – renesansno – barokno – bidermajerskih graditeljskih faza. Crkvu Majke Božje danas rese oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole, manirističkog slikara iz Švicarske, franjevca Serafina Schöna, slikara C. Tasce i drugih poznatih umjetnika 17. i 18. stoljeća.

Prema predaji 10. svibnja 1291. godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je nazaretska kućica Svete obitelji. U toj kućici je nekoć Arkanđeo Gabrijel navijestio Djevici Mariji da će začeti po Duhu Svetomu. Predaja kaže da je Sveta kućica bila sazdana od crvenkastog kamena, da nije imala temelj, pod i strop, dok su joj crveni krov krasile posute zvijezde. Na Trsatu, na mjestu današnje bazilike, nalazila se 10. prosinca 1294. g., kada je “na krilima anđela odletjela” u talijanski gradić Loreto kod Ancone, gdje je i danas.

Dolazak Svete kućice iz Nazareta na Trsat dogodio se po predaji 1291. g., u vrijeme vladavine kneza Nikole I. Frankopana, doživljen je kao znak Božje milosti. Mnogi vjernici su stoga počeli pohađati Trsat. Stizali su i brojni bolesnici, pošto se steklo uvjerenje da je tadašnji trsatski župnik Aleksandar, teško bolestan, ozdravio vidjevši nazaretsku kućicu.

Trsatski vladar Nikola I. Frankopan odlučio je stoga uputiti poslanstvo u Svetu Zemlju kako bi razjasnio čudesni dolazak Svete kućice. U poslanstvu je bio i župnik Aleksandar, koji je o putovanju i svojim saznanjima napisao izvještaj poznat pod nazivom “Medvedgradske uspomene”. Taj rukopis, na žalost, nije sačuvan u izvorniku, jer je izgorio u požaru samostana 1629. g.

Trsatsko svetište njeguje štovanje Blažene Djevice Marije već 700 godina. Predaja kaže da je nakon odlaska Svete nazaretske kućice s Trsata velika pobožnost hrvatskih vjernika duboko dojmila papu Urbana V. Stoga je on 1367.g., u zamjenu za Svetu kućicu poslao u Trsat sliku s likom Djevice Marije. Autorstvo slike papa Urban V. je pripisao sv. Luki. Hrvatski povjesničar umjetnosti Grga Gamulin dokazuje, suprotno tomu, kako u Hrvatskoj, Italiji i Belgiji postoji više slika, koje valja pripisati istom nepoznatom autoru. Njegova se majstorska ruka prepoznaje i na slici “Majke Milosti”. Tom djelu hodočasnici pripisuju veliku čudotvornu moć. Slika je okrunjena 8. rujna 1715. g.

Slika “Majke Milosti”, ima iznimno značenje u naraštaju čašćenja Djevice Marije na Trsatu. Dva pisma pape Martina V. potvrđuju ugled svetišta već u XV. st. Sveti Otac dopušta 1419. g. poseban oprost hodočasnicima koji su dolazili na trsatski brijeg.

Trsatsko svetište postupno je postalo središte koje okuplja vjernike u jednu obitelj. Mariju predstavlja kao čuvaricu te obitelji i majku koja vodi brigu o svim ljudima.
Zato je ona zaštitnica putnika, mornara, siromašnih i običnih ljudi koje biju nevolje života. Marija je učiteljica obiteljskih vrlina, miriteljica zavađenih, spremna uvijek podržati one koji praštaju i one koji mole za oproštenje.

Post broj:**#36** Postao/la **Vežičanka** » 30.4.2022, 09:04

Tekst (prijevod originala) i slika su sa stranice Etnografskog muzeja Slovenije:

Hodočašće na Trsat

Fotografija Petra Nagliča iz 1933. godine
Fotografska izložba Slovenskog etnografskog muzeja Hodočašće na Trsat: fotografija Petra Nagliča iz 1933. u Franjevačkom samostanu na Trsatu u Hrvatskoj treća je gostujuća izložba u organizaciji SEM-a u posljednje tri godine.

Na Duhove 1933. amaterski fotograf Peter Naglič snimio je fotoaparatom veliko slovensko hodočašće na Trsat u organizaciji hodočasničkog odbora Svete vojske, udruge protiv alkohola. S ljubljanskog kolodvora 3. lipnja 1933. u 9.30 sati krenuo je specijalni vlak prema Sušaku. U Zidanom Mostu na njega su bili spojeni vagoni iz Maribora, tako da je cjelokupnu kompoziciju činilo 15 vagona, na kojima je bilo 750 hodočasnika iz cijele Slovenije. U sklopu hodočašća, u nedjelju su krenuli na izlet brodom u Omišalj na otoku Krku te su se kasno navečer vratili kući vlakom.
Naglič je fotografirao hodočasnički vlak za vrijeme zaustavljanja, crkvu na Trsatu i događanja ispred nje, trsatske ulice, groblje, tvrđavu, panoramski pogled na Sušak i Rijeku, ukrcaj hodočasnika na brod Kosovo na Sušaku, iskrcaj u Omišlju u luku i uspon do grada. Nastao je niz od 55 fotografija koje je Naglič uredio u svom fotoalbumu. U uvodu je napisao kratki dnevnik u kojem je opisao putovanje i bogoslužje, dodajući svoje dojmove. U dnevnik je, između ostalog, zapisao: "Na Trsatu su bile Litanije Majke Božje, govor, lijepo vjersko pučko pjevanje, zatim smo otišli na počinak oko 4 sata."
Fotografije je poredao kronološkim redom, a na kraju im je dodao i opise, tako da cjelina tvori kraći fotografski putopis – fotopis. Dnevnik je završio rečenicom: “Uza sebe sam imao mali fotoaparat pa sam imao priliku skupiti puno lijepih prizora na slikama”.