Omišalj općina

[nikola]

Na području općine Omišalj nalaze se dva naselja; Omišalj i Njivice.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Omišalj ima 2.998 stanovnika, od čega Omišalj, koji je i sjedište Općine, ima 1.790, a Njivice 1.208 stanovnika.

Općina Omišalj.jpg (83.63 KiB) Pogledano 17365 puta

Važna napomena:
O Krčkom mostu imamo zasebnu temu ovdje:
viewtopic.php?f=76&t=111&start=0
U ovoj temi možete o svemu što se nalazi u općini Omišalj .
Imamo i zasebnu temu o zračnoj luci Rijeka u rubrici Riječki promet viewtopic.php?f=48&t=410&start=0, tek toliko da vam damo na znanje, na vama je da odaberete gdje bi bilo prikladnije pisati.
--------------------------------------------------------------------------


Prvo mjesto koje vas dočeka nakon što pređete na otok je Omišalj.
Sa Omišlja se pruža prekrasan pogled na Rijeku, Kvarner i brda okolo Rijeke.
Povijest Omišlja je iznimno bogata, a može se pratiti od prapovijesti, antike, kasne antike, kroz srednji vijek do naših dana. Na području stare gradske jezgre od najranijeg doba ljudske aktivnosti postojala je prapovijesna gradina (kastelijer). Na kraju prapovijesti naseljen je Liburnima Fertinatima, uz Kurikte drugom etničkom skupinom na otoku Krku. Rimljani im krajem I.st. daju povlašten status, a njihova središta Curicum i Fulfinum, postaju rimski gradići, municipiji.
Za Omišalj, smješten na 85 metara visokoj hridi, pretpostavlja se da je jedno od malobrojnih europskih naselja s neprekinutim kontinuitetom naseljenosti od prapovijesti. U nedalekoj uvali Sepen, južno od Omišlja, u prvoj polovici I. stoljeća, nastaje novoplanirani grad Fulfinum. To je vrijeme Vespazijanova sina, cara Domicijana (51-96), a grad je izgrađen za veterane rimske vojske. Uz staru predantičku aglomeraciju grada Curicuma (Krk), bio je drugo veće naselje na otoku Krku.

slijedi set mojih fotografija, starokršćanske bazilike u uvali Sepen pokraj Omišlja

uvala Sepen (1).jpg (194.58 KiB) Pogledano 16942 puta

uvala Sepen (2).jpg (221.92 KiB) Pogledano 16942 puta

uvala Sepen (3).jpg (149.74 KiB) Pogledano 16942 puta

starokršćanska bazilika krk omisalj.jpg (184.97 KiB) Pogledano 16939 puta

Za sada toliko...

[Adamić]

Fulfinum je staro rimsko naselje baš gdje je terminal/petrokemija na Omišlju. Stručnjaci razmišljaju da se sve vrijedne arheološke iskopine izvade na tom području i prezentiraju negdje drugdje. Većina arheološkog nalazišta je uništeno priliko izgradnje terminala za naftu.

[nikola]

Fulfinum je staro rimsko naselje baš gdje je rafinerija na Omišlju. Stručnjaci razmišljaju da se sve vrijedne arheološke iskopine izvade na tom području i prezentiraju negdje drugdje. Većina arheološkog nalazišta je uništeno priliko izgradnje terminala za naftu.

Fulfinum je sada pod morem.
Tijekom 2000 godina razina mora se podigla, pa je od cijelog grada ostalo samo terme i par temelja kuća.Imam i tih slika samo moram naći.
A ronioci i dan danas mogu naći ostakle keramike i ostaloga od starog grada.


Lokalitet Kurilovo, ranokršćansko groblje, nastavak Fulfinuma, koji nije potopljen se nalazi u okviru naftnog terminala JANAF-a.
S obzirom da je nekropola u neposrednoj blizini mora, već je dugo izložena eroziji terena i propadanju. Na prostoru nekropole nalaze se i devastirani ostaci desakralizirane crkve Sv. Ćirila (XIII. st.) po kojoj je lokalitet i dobio ime.

[nikola]

Par slikica starog Omišlja
danas je tu marina i luka Omišalj, a grad se vidi na brdu, kojih 90 metara nad morem

i sa druge strane, sa mora pogled prema Omišlju

Omišalj 4-2.jpg (149.67 KiB) Pogledano 16762 puta

sa vidikovca puca pogled na luku Omišalj

Omišalj 4-3.jpg (87.03 KiB) Pogledano 16762 puta

i Rijeku u daljini

Omišalj 4-4.jpg (34.29 KiB) Pogledano 16762 puta

[doris]

Od značajnih građevina u Omišlju ističu se: župna crkva Uznesenja Marijina (Stomorina), zvonik, gradska loža, kapela Sv. Antuna (XVI. st.), gotička kapela Sv. Jelene (1458. god.), ruševine kneževa dvora (XIV.-XV. st.) i stambena kuća Pančerov s gotičkim arhitektonskim detaljima (XV. st.). Osobitu spomeničku vrijednost ima župna crkva Uznesenja Marijina (Stomorina). Njezini su nam počeci nepoznati, a pretpostavlja se da seže u XII. stoljeće. Građena je kao nadsvođena trobrodna romanička bazilika, koja je tijekom vremena pregrađivana i nadograđivana. U XVI. st. dograđena je kupola i kvadratični kor, a u XV. i XVI. st. prigrađeno joj je niz kapela. Crkva je u XVI. stoljeću imala čak 18 oltara. Nijedan od njih danas više ne postoji. Na pročelju crkve je prozorska rozeta s glagoljskim natpisom, djelo "meštra Sinoga", ugrađena 1405. godine. U luneti portala pleterni je reljef s prikazom križa i palmi u predromaničkoj maniri. U crkvi se nalazi romanički, renesansni i barokni namještaj, a na oltaru Srca Isusova, drveni triptih Jacobella del Fiore iz XV. st. Po starom kršćanskom običaju groblje je bilo uz župsku crkvu, stoga se prostor uz crkvu još i danas zove "Smitir".

Crkva uznesenja Marijina Omišalj.JPG (32.31 KiB) Pogledano 16761 puta

Crkva Uznesenja Marijina (Stomorina)

zvonik župne crkve Omišalj.JPG (32.06 KiB) Pogledano 16761 puta

Zvonik Župne crkve

Zvonik je odvojen od crkve, a gradili su ga od 1533.-36. godine domaći majstori: Pere iz Omišlja i Andrej iz Kotora (Vinodolskog). Zvonik je građen od tesanog kamena kao i crkva, dok je kupola od lima.

Gradska loža.jpg (62.26 KiB) Pogledano 16761 puta

Gradska loža

kapela Sv.Jelene.jpg (66.5 KiB) Pogledano 16761 puta

Kapela sv. Jelene

Gradska loža je sagrađena u XVI. stoljeću u doba mletačke vladavine. Nalazi se s istočne strane zvonika gledajući prema trgu. U prošlosti je služila kao sudnica, tržnica, mjesto za okupljanje građana, za političke skupove, javne dražbe, oglašavanje itd.

Gotička kapela sv. Jelene na trgu u Omišlju, obnavljana je u više navrata. U XV. stoljeću obnovio ju je Nikola Bozanić, a početkom XX. stoljeća obnovljena je darovima Omišljana.

kapela Sv. Josipa.jpg (39.7 KiB) Pogledano 16761 puta

Kapela Sv. Josipa

"Na Vozu" je kapela Sv. Josipa iz 1784. koju su sagradili Mlečani kako bi ribari tunere mogli u njoj obavljati svoje vjerske dužnosti.

ribarska luka na Vozu.jpg (62.83 KiB) Pogledano 16761 puta

stara fotografija Omišlja.jpg (61.24 KiB) Pogledano 16761 puta

ostaci Mletačke tvrđave na Sv. Marku.jpg (65.64 KiB) Pogledano 16761 puta

Ostaci mletačke tvrđave na Sv. Marku

Na otočiću Sv. Marko nalaze se ruševine mletačke tvrđave čiji se ostaci vide i danas. U doba mletačke vladavine tvrđava je imala stalnu posadu koja je budno pazila da gusarske lađe senjskih Uskoka na bi zašle u Kvarner.

http://ineco.posluh.hr/pgz/

[nikola]

Aerodrom Rijeka na Omišlju, oko 7 ujutro

aerodrom na Omišlju 1.jpg (120.86 KiB) Pogledano 16762 puta

aerodrom na Omišlju 2.jpg (158.86 KiB) Pogledano 16762 puta

[Adamić]

Lijep aviončić , znaš li možda čiji je naš ili stran ?

[gost]

Evo i odgovora - avion je iz 1978. godine, restauriran, matični aerodrom Birrfeld, vlasništvo kluba avio-entuzijasta Avianna iz Švicarsk, može se i iznajmiti

http://www.avianna.ch/das-flugzeug-antonov/unser-flugzeug

za informacije odite na glavnu stranu, a let naručite ovdje:
http://www.avianna.ch/kontakt

[nikola]

Lijep aviončić , znaš li možda čiji je naš ili stran ?

Svaka letjelica na sebi mora imati i registracijsku oznaku, koja se sastoji od kombinacije slova i brojki.Za svaku državu je određena međunarodna oznaka (detaljnije možeš vidjeti na http://en.wikipedia.org/wiki/Aircraft_registration).
Također, mnoge zrakoplovne kompanije iznajmljuju zrakoplove, tako za kompaniju iz npr.Nizozemske, leti zrakoplov iz Portugala.
Ovaj zrakoplov ima međunarodnu LY što je oznaka Latvije, tako i sam zrakoplov je prostor države Latvije.
Hrvatska ima oznaku 9A te tri slovne oznake.Tako npr.ex predsjednički, sada Vladin zrakoplov nosi oznaku 9A CRO.Oznake se dobiju unaprijed određene od međunarodne krovne organizacije, dakle, ne određuju je države.
A Švicarska, koju spominje zokxy, njena oznaka je HB.
Kako svake godine imaju krajem rujna let za riječku zračnu luku, tako su i ove godine stigli ovim crvenim ljepotanom, iznajmljenim od Litvanaca.
Za primjer, lani su bili svojim očuvanim prekrasnim primjerkom prastarog Junkersa sa original uređenom unutrašnjosti, kako je nekada izgledao.Kao iz Indiana Jonesa!
Nije li ovo mali off topic?

Junkers swiss (1).jpg (372.07 KiB) Pogledano 16938 puta

Junkers swiss (2).jpg (37.73 KiB) Pogledano 16938 puta

[Adamić]

Lijepi aviončići slijeću na otok Krk. Da mi se je provozati našim Kvarnerom. . To mi je želja da vidim kako izgledamo iz zraka .

[nikola]

To mi je želja da vidim kako izgledamo iz zraka .

Prekrasno!!!!!!!!!

[rijeka53]

..... se dogovorimoi i homo

http://www.piloti-kvarnera.hr/Pilotski_ ... /Info.html

[gost]

krčki most sanacija.jpg (170.08 KiB) Pogledano 16940 puta

Sanacija stijenskog pokosa je u tijeku na krčkoj strani kad se prijeđe most ...

[Adamić]

Kad sam ja bio prije mjesec dana sanirali su most a sad stijene. Lijepo. U budućnosti bi se trebao izgraditi novi most i novi naftovod malo niže .

180pxjadranskinaftovod2.jpg (9.7 KiB) Pogledano 16941 puta

Trasa Jadranskog naftovoda od Šmrike prema Omišlju

krk most.jpg (40.41 KiB) Pogledano 16941 puta

Godišnje se na održavanje sadašnjega Krčkog mosta troši oko 40 milijuna kuna. Osim toga, sadašnji most teško izdržava sve veći broj vozila, koji se ljeti penje i na 28.000 automobila na dan.


Mostarina se plaća samo s kopnene strane prema Krku. Mostarina je trebala biti ukinuta kada se troškovi izgradnje otplate, ali to nije učinjeno. To je s vremenom počelo izazivati velike nelagode pa i sukobe naročito između žitelja otoka i „Hrvatskih cesta“ koje su tada upravljale mostom. Rezultat toga je oslobađanje plaćanja mostarine za otočane. Krčki most je jedini most u Republici Hrvatskoj na kojem se naplaćuje mostarina iako je dobit od naplate već višestruko isplatila sredstva uložena u njegovu gradnju.

Iako se zbog snažnih udara bure most tijekom godine često zatvara za određene skupine vozila, ponekad i za sav promet, novija istraživanja ukazuju da bura nije najveća prijetnja mostu, već je to sol.

Očito godinama nedovoljno održavan unatoč tome što je donosio velike prihode, sol je nanjela znatne štete mostovnoj konstrukciji. Naime, sol nagriza beton i stvara pukotine kroz koje ulazi sve dublje pa i do armature, a stvorene pukotine u zimskim mjesecima se i znatno povećavaju djelovanjem leda. Prema neslužbenim podacima, šteta prouzročena zbog soli i neadekvatnog održavanja je tolika da je sanacija mosta neisplativa.

Zbog toga, ali i zbog proširenja lučkih terminala na Krku te zbog sve većeg prometa postojećim mostom, posljednjih godina se razmatra gradnja potpuno novog mosta i zatvaranje postojećeg. Novi most ne bi se gradio na mjestu sadašnjega nego kilometar južnije na području gdje se zapravo otok Krk, točnije njegov poluotok Lanterna, najviše približio kopnu, na svega 600-tinjak metara. Novi Krčki most imao bi 4 prometne trake kojima bi išla autocesta do iza Malinske, te željezničku prugu koja bi vodila do budućeg kontejnerskog terminala kraj Omišlja

[Adamić]

Površinom najveći otoci u Jadranskome moru su Cres (405.70 km2) i Krk (405.22 km2).

Znači najveći je Cres i to za samo pola kilometra.

Kad se bude napravio kontejnerski terminal na Krku tamo negdje oko 2017. i kad budu nasuli obalu i poravnali vjerujem da bi tada mogli pretvoriti otok Krk u najveći u Hrvatskoj.