Grad Krk

[Castel]

Ribarska ulica.jpg (91.45 KiB) Pogledano 15417 puta

Ribarska ulica sa početka 60-ih godina prošlog stoljeća.

Trg Kamplin - Krk.jpg (93.16 KiB) Pogledano 15417 puta

Trg Kamplin - Krk.

[Milo14]

Grad Krk kao jedinica lokalne samouprave se prostire na površini od 107 kvadratnih kilometara. Prema popisu stanovništva iz 2011. Godine, na području grada živi 6281 stanovnik u 15 naselja: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh i Žgaljići.

Sam grad Krk, glavno naselje na istoimenom otoku, spada među one jadranske i mediteranske gradove Hrvatske gdje su na svakom koraku vidljivi tragovi njegove višetisućljetne prošlosti. Već u samom nazivu grada naziremo tragove predromanske, ilirske civilizacije koja je grad i otok nazivala K(u)R(y)K(ta), tj. Kuryeta. Širenjem Rimskog Carstva na istočnu obalu Jadrana Krk postaje istaknuto rimsko naselje, municipium, kojeg su njegovi stanovnici s ponosom nazivali Splendidissima Civitas Kuryctarum, tj. Presjajni grad Krčana kako čitamo na kamenom natpisu s početka IV. stoljeća poslije Krista. Grad je tada imao, a danas je arheološkim nalazima potvrđeno, i termalna kupališta ukrašena šarolikim podnim mozaicima.

Ranom pojavom kršćanstva, grad Krk zarana postaje i biskupsko sjedište, što je i danas, te se u brojnim sakralnim objektima naziru svi oblici kršćanske kulture. Unutar rimskoga grada imala je prva kršćanska zajednica ponajprije svoj oratorij (molitveno mjesto) koji je u V. stoljeću prerastao u ranokršćansku baziliku čiji su tragovi kršnog zdenca, ostaci podnog mozaika, razna ornamentika u kamenu i jedinstveni kapitel s motivima ptica koje se hrane ribom, tj. simbolom euharistije, i danas su vidljivi.

Temeljitom pregradnjom bazilikalnog objekta, u 12. stoljeću nastaje sadašnja katedrala u romaničkom stilu. U gotičkom stilu u 15. stoljeću sagrađena je znamenita Frankopanska kapela, dok su oltarne pregrade i dva bočna ambona napravljeni u renesansnom stilu u 15. i 16. stoljeću. Jedinstveni sakralni kompleks zajedno s katedralom čini troapsidalna i trobrodna romanička crkva sv. Kvirina, zaštitnika grada i krčke biskupije, sagrađena u 12. stoljeću, i predstavlja na istočnoj obali Jadrana jedinstveni tip rješenja dvokatne građevine. Naime, u prizemlju, tzv. kripti, nalazi se velikim masivnim lukovima nadsvođena crkva posvećena sv. Margariti. Gradnjom zvonika u 16. i restauracijom u 18. stoljeću kada dobiva sadašnji izgled dovršava se višestoljetno oblikovanje ovog sakralnog kopleksa.

Na brežuljku grada smješteni su samostani benediktinki (nekada i klarisa) te franjevaca glagoljaša koji su stoljećima njegovali glagoljaško-slavensku kulturu. Krčki natpis iz 11. stoljeća ispisan glagoljicom ubraja se među najstarije natpise te vrste. Tu je i romanička trobrodna crkva sv. Mihovila, danas omiljeno Marijansko svetište Gospe od Zdravlja. U navedenim crkvama nalaze se brojne umjetničke tvorevine raznih mletačkih i domaćih majstora, među kojima treba posebno spomenuti znamenitu srebrnu oltarnu palu, izrađenu 1477. godine po narudžbi kneza Ivana Frankopana i darovanu krčkoj katedrali gdje se i sada čuva.

Srednjevjekovno razdoblje ostavilo je svoje tragove u brojnim gradskim uličicama, malim trgovinama, portalima ukrašenih plemićkim grbovima i jedinstvenim obrambenim zidinama na kojima prostim okom naziremo razne slojeve gradnje; od predromanskog, rimskog i srednjevjekovnog do ponajviše mletačkog doba. I srednjevjekovni vladari otoka i grada Krka - knezovi Frankopani, podigli su u 12. stoljeću na obali mora utvrđeni kaštel s četirima kulama za obranu grada, a danas u ljetnim mjesecima u prostorima ovog drevnog kaštela, kao i katedrale i u drugih crkava održavaju se vrhunska umjetnička glazbena-scenska djela.

Na izborima 2013. za gradonačelnika je izabran Darijo Vasilić, za zamjenika gradonačelnika Čedomir Miler a za gradsko vijeće Josip Staničić (predsjednik), Marinko Pavlić i Franjo Volarić (potpredsjednici), Serđo Samblić, Josip Mrakovčić, Darinka Brusić, Miranda Šebelja, Barbara Toljanić, Milan Žužić, Daniel Milohnić, Iva Radošević, Dragan Buterin, Anto Čabraja, David Mrakovčić i Darko Purić.

[TeoTomi]

Na Krku u Korniću tada selu sa cca 100 kuća vršila se probno bušenjenje za naftu

[Adamić]

U gradu Krku, grb grada Rijeke i njihov naravno.

grad Krk grbovi (1).JPG (137.23 KiB) Pogledano 15236 puta

grad Krk grb grad Rijeke .JPG (162.89 KiB) Pogledano 15236 puta

grad Krk grb sova (3).JPG (150.31 KiB) Pogledano 15236 puta

Sova - grb grad Krk

Slike su iz 2011. godine. To ja polako doziram.

[Vežičanka]

Crkva Sv. Krševana u Glavotoku

Glavotok je rt na zapadnoj obali Krka, a pokraj njega, iznad uvale Čavlena, na prostoru negdašnje „vile rustike“, podignuta je crkvica Sv. Krševana koja je sačuvana u cijelosti. Građevinu tvore četiri kraka raspoređena uokrug središnje jezgre nad kojom se diže kupola skrivena u tamburu.
Crkva Sv. Krševana posvećena je svecu zaštitniku Zadra i navodno je građena u 11. ili 12. st. Svojim tlocrtom jako podsjeća na crkvu Sv. Križa u Ninu ili na negdašnju crkvu Sv. Vida u Zadru, ali je od njih znatno dojmljivija i slobodno se može reći ljepša. Možda tom dojmu pridonosi lijepa kamena struktura koja nije ni iznutra ni izvana ožbukana. Činjenica je ipak da ta prekrasna crkva stoji daleko od glavnih putova i da se treba dosta potruditi do nje, doći isključivo pješice dobro označenom stazom. Ali dojam koji izroni iz bujnoga zelenila sve to višestruko nagrađuje.
(tekst je iz časopisa Građevinar 61 2009. Stare crkve u središnjem dijelu Krka - https://www.google.hr/?gfe_rd=cr&ei=K6t ... 4%91evinar)

stara slika iz 1930ih

crkva sv.Krševana na Krku-.JPG (319.4 KiB) Pogledano 15120 puta

nova slika Turistička zajednica otoka Krka

crkvica sv. Krševana.jpg (203.25 KiB) Pogledano 15120 puta

[Adamić]

A i negativne vijesti..uglavnom ovo je katastrofa i ljudi se smiju na to..A JE TO

FB Stari gradovi, Dvorci, Fortifikacijska arhitektura

krk obnova obale katastrofa a je to.jpg (217.05 KiB) Pogledano 9836 puta

Ono kad ne uložiš baš nimalo truda.

[Adamić]

Krk 1941

Nemojmo zaboraviti da su Talijani otvarali koncetracione logorie (1941 1943) kao što je Pavelić prepustio fašitima dio Hrvatske uključujući Krk da dobio marionetsku nacističku državu NDH koja je također provodila rasne zakone i zločine.

Dana 15. travnja 1941. godine, uplovilo je u krčku luku sedamnaest talijanskih brodova sa oko pet tisuća vojnika. Počela je druga talijanska okupacija otoka koja će biti zacementirana potpisivanjem Rimskih ugovora 18. svibnja, čime će otok doći u sastav fašističke Italije. Nakon rata će uslijediti iseljavanje krčkih Talijana, čiji će egzodus biti nastavljen 1948. godine odlaskom grupe ribara, da bi od 1949. do 1951. godine otišla još jedna veća grupa.

[alancro]

Pitanje za Adamića.... napisao si pod fotkom (starice koje pozdravljaju s ispruženom rukom) da je fotka iz Krka ali ja nikako ne prepoznajem lokaciju. Pretraživao sam arhiv Luce više puta i tu fotku nikad nisam vidio, budući da pišem monografiju o talijanskoj okupaciji Krka jako bi mi bilo važno da potvrdim ili odbacim tezu daje ova fotka iz Krka, pa bih te molio ako ti nije teško, da mi daš točan link odakle si preuzeo fotku... unaprijed puno hvala!

[Adamić]

Pa piše ti izvor fotografije. Šta bi više trebao ? Njima se obrati.

[Vežičanka]

Talijani u napadu na Krk 1941.