Rijeka Gateway projekt

[Adamić]

Edit Adamić : 4.1.2013.

Rijeka Gateway projekt

Rijeka Gateway projekt je projekt obnove riječkog prometnog pravca.

Složeni je razvojni program koji ima za cilj usklađivanje lučko-operativnih zahtjeva s urbanim dijelom gradskog područja te prometno povezivanje lučkog područja s međunarodnim cestovnim i željezničkim koridorima. U cilju ostvarenja prometne politike u godinama proteklim od osnivanja Lučke uprave Rijeka izrađeno je od strane eminentnih ekspertnih grupa više studija o mogućnostima razvoja riječke luke. Posljednju u nizu studija izradila je 2008. godine poznata nizozemska konzultantska tvrtka Rotterdam Maritime Group koja predstavlja Master plan razvoja riječke luke. Osnovna pretpostavka Master plana je preseljenje sadašnjih lučkih djelatnosti s prostora Delte na druge lokacije čime bi se lučki prostor u samom centru grada prenamijenio za urbane sadržaje kao što su zelene površine, koncertna dvorana, uredi, stanovi, hoteli, i slični sadržaji.

U ovoj temi Gateway projekta bavit ćemo se samo ovim temama:

Delta- »Waterfront« ,uređenje novog centra Rijeke na 170.000 kvadrata prostora Delte i Porto Baroša , izgradnja marine s oko 325 vezova, te hotela na prostoru Porto Baroša.

Brajdica - izgradnja nove obala dužine 300 m i dubinom od 14,5 m

Cesta D 403

Zagrebačka obala - izgradnja novo kontejnerskog terminal a

Cesta D404 - (završena, stoga ako želite o njoj raspravljati možete na linku ispod)
viewtopic.php?f=48&t=71&start=0

Za sve ostalo imate temu :
Riječka luka
viewtopic.php?f=48&t=1131&start=0

Ovdje se samo prati izgradnja navedenih projekta.







RIJEKA GATEWAY PROJECT

MODERNIZACIJA RIJEČKE LUKE KROZ ZAJAM SVJETSKE BANKE

U cilju ostvarenja prometne politike u proteklim godinama od osnivanja Lučke uprave Rijeka izrađeno je od strane eminentnih ekspertnih grupa, više studija o mogućnostima razvoja riječke luke, koje su korištene i prilikom izrade Desetogodišnjeg plana razvitka luke Rijeka, kao i dosadašnjih Dvogodišnjih planova razvoja luke Rijeka. Hitnost donašanja navedenih planova nalagala je nužnost zaustavljanja pada prometa u riječkoj luci, kao i stvaranje uvjeta za djelotvorniju lučku aktivnost.

Od strane Svjetske Banke i Lučke uprave Rijeka prihvaćen je prijedlog konzultantske tvrtke Rotterdam Maritime Group, Nizozemska, koja je izradila Studiju o modernizaciji riječke luke.


12.07.2003. godine potpisan je ugovor kojim Svjetska banka odobrava Vladi RH zajam u iznosu od 155 mil. US dolara. Projekti koji se odnose na modernizaciju postojećih i proširenje novih lučkih terminala su izuzetno važni, ali za Grad Rijeku vrlo su važni i projekti tzv. waterfront-a koji podrazumijevaju otvaranje središnjeg dijela lučkog bazena u komercijalne svrhe, te pristup građana i posjetitelja tom dijelu obalnog prostora. To podrazumijeva da će putnički terminal, južni dio Delte i luka Porto Baroš biti drugačije prostorno i urbanistički riješeni sa ciljem cjelodnevnog pristupa građana tim dijelovima grada, čime se na određeni način stvaraju i nova, atraktivna gradska središta primjerena mediteranskom gradu.


Započela je i priprema projekta ribarske luke u Torpedu. U izradi je projekt sanacije i proširenja lukobrana, te povećanja gaza u lučici. Lučka uprava Rijeka i Grad Rijeka postali su u idealnom dijelu suvlasnici većine objekata oko lučice u Torpedu. Ovim projektom Lučka uprava Rijeka rješava problem nedostatka lučkog prostora za ribarske brodice, koji se pojavljuje zbog izgradnje putničkog terminala. Unutar projekta razrađena je ideja o burzi ribe i svim pratećim uslužnim djelatnostima (trgovine, ugostiteljstvo) uz ribarsku luku. Svjetski primjeri pokazuju da su ribarske luke vrlo važan segment lučkih gradova koji njeguju svoju ribarsku tradiciju, ali time stvaraju i atraktivno gradsko središte koje putem otvorenosti građanima i turistima nudi cjelodnevne sadržaje. Ovaj projekt usmjeren je poticanju čitavog niza poduzetnika koji mogu pružiti prateće proizvodne i uslužne djelatnosti unutar ribarske lučice. Time se na novi način valorizira ribarstvo u Rijeci, koje je do sada bilo prilično zapostavljeno u gospodarskom smislu.




Svjetska banka, točnije rečeno Međunarodna banka za obnovu i razvoj, osnovana je nakon Drugog svjetskog rata sa svrhom da pomaže razvoj i smanji siromaštvo u svijetu. To je razvojna međunarodna financijska institucija koja ima 183 člana, među kojima je i Hrvatska, a godišnje odobrava oko 20 milijardi USD zajmova zemljama u razvoju i tranziciji. Uz zajmove, Svjetska banka izrađuje studije i analize, daje tehničku pomoć i administrira darovnice iz raznih izvora. U RH Svjetska banka je aktivna od 1994. godine, i bila je prva međunarodna financijska institucija koja je započela pomagati razvoj Hrvatske. Do danas, Svjetska banka odobrila je 19 zajmova u ukupnom iznosu od preko jedne milijarde dolara.

Projekt modernizacije Riječke luke i cesta, vrlo je složen projekt. Predviđeno je da se, osim modernizacije i restrukturiranja luke, tim projektom obuhvati i izgradnja istočnog dijela riječke obilaznice od Orehovice do Križišća, spojne ceste Draga – Brajdica, spojne ceste Čavle – Križišće i rehabilitaciju mosta kopno – otok Krk. Time Rijeka, ali i šira regija, dobiva kvalitetan priključak na autocestu Rijeka – Zagreb – Budimpešta, koja je dio europskih prometnih koridora. Tako zamišljen projekt trebao bi riješiti najveće probleme riječkog prometnog čvora.



Priprema tako obimnog projekta traje dugo i zahtjeva velika financijska sredstva. Projekt je započeo darovnicom kojom je financirana Studija o modernizaciji riječke luke, a nastavljen je kroz predzajam u iznosu od 1,5 milijuna USD kojim se financira izrada projektne dokumentacije, te sve potrebne studije i poslovni plan (Preliminary & final design, Business plan - za “LUKU Rijeka d.d., Socijalni program - za “LUKU Rijeka d.d., Urban / Redevelopment, Zaštita okoliša).

Između Grada Rijeke, Lučke uprave Rijeka i LUKE Rijeka d.d, potpisan je Sporazum o suradnji, čiji je predmet i cilj uređenje međusobnih odnosa stranaka potpisnica kroz zajedničko sudjelovanje u realizaciji Projekta riječke luke i autoceste, a koji će se financirati sredstvima Svjetske banke. Zajednički interes stranaka potpisnica je rekonstrukcija riječke luke i prilagodba potrebama razvoja ovoga prometnog pravca s jedne strane, te potrebama stanovnika, kao korisnika urbane sredine s druge strane. Ovim Sporazumom preuzete su obaveze međusobne suradnje, pomoći i podrške u svim aktivnostima vezanim za realizaciju Projekta.

[Adamić]

Zapadni dio riječke luke - Zagrebačka obala

Stvaranjem novih površina u bazenu Rijeka, kao i izgradnjom nove obale, započeti će realizacija projekta postepenog preseljenja teretnog dijela luke sa današnjih neadekvatnih prostora na novopripremljene površine na zapadnom dijelu luke.


Na zapadnom dijelu riječkog bazena predviđena je izgradnja višenamjenskog terminala (kontejneri, drvo, generalni teret). Rijeka Gateway Project predviđa financiranje i izgradnju prvih 250 m, od ukupno 600 m nove obale. Izgradnjom dodatnih 600 m obale, u konačnici obala će biti duga 1.200 m i raspolagati će sa oko 300.000 m2 novih površina.


Gradnja se predviđa na pilonima, a dubina uz obalu će iznositi više od 20 m. Financiranje i izgradnja dijela obale koji nije financiran zajmom Svjetske banke, planira se na bazi BOT (build, operate, transfer) ugovora.





Kako bi se navedena novoizgrađena obala adekvatno povezala na riječku zaobilaznicu, odnosno na glavne cestovne pravce prema Zagrebu, Ljubljani i Dalmaciji, predviđena je izgradnja i nove priključne ceste (D - 403 u dužini od 1,9 km).


Putnički terminal (Središnja luka – Luka Baroš – Delta)

Ova komponenta projekta predviđa rekonstruiranje 17 ha zemljišta na kojem se trenutačno nalaze lučki sadržaji, skladišta i parkirališta.



* modernog trajektnog terminala koji se planira uz postojeću putničku obalu na dijelu lukobrana Rijeka, s pratećim sadržajima na Senjskom pristaništu,
* putničke luke,
* nautičkog centra - marine,
* raznih komercijalnih i kulturno zabavnih sadržaja,
* ceste koja će povezati luku sa riječkom zaobilaznicom.
Projekt predviđa izgradnju nove ceste (D-404 u dužini od 4,4 km) preko prostora Brajdice, koja će kontejnerski terminal i cijeli lučki sušački bazen direktno povezati na riječku zaobilaznicu, odnosno na glavne cestovne pravce prema Zagrebu, Ljubljani i Dalmaciji.
Projekt predviđa izgradnju nove ceste (D-404 u dužini od 4,4 km) preko prostora Brajdice, koja će kontejnerski terminal i cijeli lučki sušački bazen direktno povezati na riječku zaobilaznicu, odnosno na glavne cestovne pravce prema Zagrebu, Ljubljani i Dalmaciji.


Ovaj projekt predviđa uređenje i prenamjenu dijela trgovačke u putničku luku, iz razloga neadekvatnih mogućnosti prekrcaja na postojećem prostoru. Ti zahvati uvjetovani su premještanjem tereta koji se danas manipuliraju u centralnom dijelu luke (drva i rasutih tereta), na za to specijalizirane terminale. Rasuti teret preselit će se u Bakar – terminal za rasute terete, a drvo na zapadni dio luke gdje će se prethodno izgraditi suvremeni višenamjenski terminal – Zagrebačka obala.
Realizacijom ovog dijela projekta omogućiti će se razvijanje niza atraktivnih sadržaja koji će Rijeci vratiti image pomorskog i mediteranskog grada.

[Adamić]

Ovo je bilo općenito,pa ajmo sada malo konkretnije.
Realizirano do sada
Putnički terminal u glavnoj luci je izgrađen .

U tijeku je i
- izgradnja ceste D 404
-nasipavanje Brajdice
-nasipavanje Zagrebačke obale (za ovo iskreno nisam siguran jer je bilo nekih problem s Japancima koji su trebali izvoditi...)
I na kraju ono što još uvijek sanjamo
_ luksuzna marina u Porto Barošu
-Projekt Delta
-cesta D403

[Adamić]

Projekt Delta
Na Delti je zamišljen park koji bi se protezao do ceste D404 stim da bi ga sjekla stara tj današnja cesta.Od južnog rba ceste d404 do mora prostirao bi se "novi grad" čije skice imamo ovdje
Delta danas


Ovako bi trebao izgledati Mrtvi kanal ,desna strana bi ista trebala biti a lijeva promijenjena.


Ovako bi treba izgledati vrh parka, tu bi trebao biti otvoren pristup Riječanima na obalu gdje je sadašnja luka Baroš

Dvije savršene kombinacije drveće i more

[nikola]

Oko 42 milijuna eura planira se investirati u proširenje kontejnerskog terminala Brajdica, gradnju nove obale duge oko 300 metara s dubinom od 14 metara, te u uređenje šengenske granice na najvećem kontejnerskom terminalu riječke luke.

Shodno iscrpljujućoj, detaljnoj i dugotrajnoj proceduri Svjetske banke od početka godine u tijeku je natječajni proces izbora tvrtke koja će graditi novi terminal te biti zadužena za nadzor ovog projekta. U suženi izbor kandidata za gradnju terminala ušlo je sedam konzorcija ili tvrtki među kojima osim hrvatskih građevinara kandidiraju i Belgijanci, Turci, Talijani, Slovenci, Austrijanci i jedna tvrtka iz Maroka. Riječ je o najvećoj investiciji iduće godine u Rijeci za koju su sredstva već osigurana iz kredita Svjetske banke u sklopu projekta Rijeka Gateway 2, pa je izniman interes građevinara očekivan. Njihove bi zaključne ponude u Lučku upravu Rijeka trebale stići početkom narednog mjeseca i procjenjuje se da će rezultat natječaja biti drastično smanjenje cijena, prvenstveno stoga što je recesija teško pogodila građevinsku djelatnost, pa su rijetki ovako ambiciozni projekti sa sigurnim financiranjem.

Kako neslužbeno doznajemo u uži krug ušla je renomirana belgijska tvrtka Jan de Nool, turska kompanija Dogus in Saad, talijanski So Co & Mar – Grand lavori finvest, slovensko-hrvatski konzorcij kojeg čine Primorje Ajdovščina, Viadukt Zagreb i GP Krk, udruga hrvatske tvrtke INGRA i tvrtke Somagec iz Maroka, te još dvije samostalne ponude, jedna od austrijske tvrtke Strabag te jedina samostalna ponuda neke hrvatske tvrtke, koja je došla iz Konstruktora Niskogradnje.

Svi navedeni prethodno su već predali opsežnu dokumentaciju, niz garancija boniteta, iskustva i kvalitete u ovakvom poslu, te su na temelju toga odabrane u uži izbor. Sada će svaka tvrtka ili konzorcij dati završne ponude, prvu za građenje i drugu financijsku ponudu. Svaku od njih mora kontrolirati i odobriti odbor Svjetske banke, pa je tako izvjesno da bi u najboljem slučaju graditelj nove obale na Brajdici mogao biti poznat krajem ove godine, što bi moglo otvoriti mogućnost da širenje kontejnerskog terminala počne u prvoj polovici iduće godine, kasnije od onoga što se planiralo nakon što je prošle godine i formalno potpisan kredit vrijedan oko 88 milijuna eura za Rijeka Gateway
preuzeto sa :Novi list,21.090.2009.g

[nikola]

Obalu na Brajdici radit će GP Krk

Odlučeno je tko će biti izvođač radova na produljivanju obale kontejnerskog terminala na Brajdici. Riječ je o tvrtki GP Krk sa suradnicima - zagrebačkim Viaduktom i Primorjem iz Ajdovščine (Slovenija), piše Novi list.

Upravo je ovaj konzorcij od svih šest tvrtki ili konzorcija koji su prema ponuđenoj projektnoj dokumentaciji ušli u najuži izbor i dobio posao zbog najniže cijene. Njihov rad stajat će 26 milijuna eura, a projektantski je izračun predviđao gotovo dvostruko više, 40 milijuna eura. Zanimljiv je raspon cijena, između spomenutih 26 milijuna i 92 milijuna eura koliko je zatražila jedna strana tvrtka.

Radi se o produljivanju obale prema jugoistoku (Pećinama) za 330 metara i na tom dijelu bit će osigurana dubina mora od 14 metara, odnosno omogućeno pristajanje najvećih kontejnerskih brodova. Godišnji prekrcajni kapacitet bit će najviše 400.000 TEU jedinica, oko tri puta veći nego danas.

Rok za završetak radova je 3 godine, otprilike do kraja 2012. godine. Izgleda da će stotinjak metara nove obale u pogonu biti i ranije jer je taj dio već ranije nasipan. Ovim činom i službeno započinju radovi u sklopu Rijeka Gateway 2 projekta.

[rijeka53]

.....lipo lipo pomno cemo pratiti razvoj dogdaja,
ali mene zanima koji je to bedak planiarao na brajdici onaj park staviti iza gradevina i okruzen cestama, podalje od mora, znaci moramo opet biti odsjeceni od mora.
Moglo se ici i na varijantu da kuce budu va sredini, a se okolo setnica....

[Adamić]

Bit ce izgrađeno malo urbano naselje na Brajdici, mozda se čak i lijepo uklopi tko zna.Ali necu nista komentirati jer je daleko to od realizacije.

[gost]

Dobro je da se na Brajdici pokreću stvari na terminalu. Samo kao i obično dobrano se kasni.
Nije se nimalo iskoristio neprestani rast prometa kontejnera zadnjih 6-7 godina. Nikakva ulaganja u opremu i tehnologiju
Rezultat je da je Luka Kopar miljama daleko ispred nas tako da se bojim da ulaskom u EU ova Luka neće nikom ni trebat s obzirom da na 100 km postoje 3 kontejnerske Luke (Rijeka,Kopar,Trst) od koje dvije imaju apsolutno riješenu tehnologiju i povezanost s Srednjom Europom

Nisu mi jasne neprestane fantazije naših lokalnih političara o nekakvim marinama, jahtama i kruzerima u Rijeci. Sve je to lijepo ali nisu Mađari bili budale kada su prije stotinjak godinama "krampom i lopatom" stvorili današnju luku i željeznicom je povezali s unutrašnjošću

Mi smo majstori za unuštit našu tradiciju (brodarstvo i brodrogradnja) i izmišljat toplu vodu

[nikola]

Dobro je da se na Brajdici pokreću stvari na terminalu. Samo kao i obično dobrano se kasni.
Nije se nimalo iskoristio neprestani rast prometa kontejnera zadnjih 6-7 godina. Nikakva ulaganja u opremu i tehnologiju
Rezultat je da je Luka Kopar miljama daleko ispred nas tako da se bojim da ulaskom u EU ova Luka neće nikom ni trebat s obzirom da na 100 km postoje 3 kontejnerske Luke (Rijeka,Kopar,Trst) od koje dvije imaju apsolutno riješenu tehnologiju i povezanost s Srednjom Europom

Nisu mi jasne neprestane fantazije naših lokalnih političara o nekakvim marinama, jahtama i kruzerima u Rijeci. Sve je to lijepo ali nisu Mađari bili budale kada su prije stotinjak godinama "krampom i lopatom" stvorili današnju luku i željeznicom je povezali s unutrašnjošću

Mi smo majstori za unuštit našu tradiciju (brodarstvo i brodrogradnja) i izmišljat toplu vodu

_______________________________________________________________________
Dok ovo pišem, grizem se za jezik, ali tako je!

Da nam Talijani i Mađari nisu izgradili luku i ostalu industriju, ostali bi na nivou Senja (bez uvrede Senjanima, govorim o tome da je nekada Senj bio prva luka Hrvatske, a vidi ga sada!)!!!
Sjećam se `88 god. kada sam bio u Kopru, smijali smo se Slovencima jer su htjeli napraviti veliku luku, a okruženi su Trstom i Rijekom.A sada piče sve u 16.Vidi na google earth-u grad Kopar i luku Kopar.Bogara ti ljubim, luka im 3 put veća!

[gost]

Nažalost tako je..samo nikako mi ne ide u glavu zašto mi nikad ne možemo iskoristit potencijal koji prirodno i zemljopisno imamo i tradiciju koju su nam "uvezli" stranci koji su vladali Rijekom.
Da je terminal Brajdica dan kakvom velikom svijetskom kontejnerskom brodaru u koncesiju..e onda bi sve brzo riješili i radili sve u šesnest

Ovako na Brajdici možemo bez problema snimit nove epizode Monty Pythona

[Adamić]

Uskoro premještanje kolektora s Delte?

Prema projektu »nove Delte« na mjestu sadašnjeg kolektora trebala bi se smjestiti druga građevina.



RIJEKA – Nedavno javno oglašen međunarodni Poziv za iskazivanje interesa koji su Hrvatske vode raspisale za izradu ekonomske analize rješenja Uređaja za pročišćivanje otpadnih voda grada Rijeke, trebao bi u konačnici pokazati koliko je isplativo eventualno premještanje odnosno preoblikovanje postojećeg kolektora na Delti. Podsjećamo, ovaj se gradski prostor poznatiji kao »južna Delta« već u riječkom Generalnom urbanističkom planu izdvojio kao novi poligon za širenje riječkog urbanog središta, javnosti su već prezentirane i načelne projekcije waterfronta kako bi sve skupa trebalo izgledati u budućnosti (novi javni i komercijalni sadržaji, šetnica uz more, gradski trg i slično), a o preuređenju cijele zone već je donekle i postignut neki konstruktivni dogovor između gradske i Lučke uprave, što je dugo vremena bilo problematično. Ipak, projektu posve »nove Delte« zasmetao je Centralni uređaj za pročišćivanje otpadnih voda, smješten na krajnjoj jugoistočnoj obali Delte koji zauzima prostor od čak dva hektara površine, a gdje waterfront zamišlja novu građevinu dugačku 30 metara, o čemu je naš list već izvještavao. S druge strane, kolektor na Delti datira iz ne tako davne 1994. godine i u njegovu su izgradnju uložena značajna sredstva, zbog čega se već u javnosti potezalo pitanje – ne bi li premještanje uređaja u jednu ruku bilo bacanje već utrošenih novaca poreznih obveznika? Izradu ove studije, međutim, nije naručio Grad Rijeka nego Svjetska banka koja financira cijeli waterfront projekt, kako doznajemo u Hrvatskim vodama.
– Svjetska banka je zatražila da se ispitaju financijski troškovi za tri opcije – jedna je smještanje postojećeg kolektora podzemno na istoj lokaciji, druga je svojevrsno preoblikovanje postojećeg uređaja također na sadašnjem mjestu, na način da pored pročišćivanju otpadnih voda služi i nekim dodatnim namjenama za nove planirane sadržaje na Delti, a treća je preseljenje na neku novu lokaciju, koja bi svakako trebala biti u neposrednoj blizini. U tom se smislu razmatra već prije isticana lokacija Brajdice, gdje bi se kolektor također trebao smjestiti podzemno, no moguće je da izrađivači analize predlože i neko drugo mjesto, pojasnila je voditeljica Jedinice za provedbu projekta Jadran u Hrvatskim vodama Fani Bojanić.
S obzirom na to da se paralelno radi druga studija, koja bi pak trebala analizirati i procijeniti okvirne troškove samog preuređenja Delte te dvije analize će se na kraju usporediti i tek nakon toga bi se trebalo odabrati najpovoljnije rješenje. Tvrtke koje se imaju pravo javljati na ovaj poziv trebaju svoje prijave predati do 15. listopada, a obzirom na to da se radi o vrlo složenom poslu i da se traže reference s prijašnjih sličnih zadataka, izgledno je da bi se među prijava mogle očekivati one stranih tvrtki. Rezultati i konačne odluke oko svega će biti poznate tek tijekom naredne godine, kako nam potvrđuju u Hrvatskim vodama.

Iva VLAŠIMSKY

[Adamić]

PRIPREMA SE NIZ INVESTICIJA ZA ŠIRENJE I MODERNIZACIJU KONTEJNERSKOG TERMINALA BRAJDICA LUKE RIJEKA

Uz kontejnere i marina Pećine

Osim gradnje obale, uređenja graničnog prijelaza po šengenskim kriterijima i širenja željezničke stanice Sušak, planira se i izgradnja marine od školjere terminala prema istoku



RIJEKA – Oko 40 milijuna eura trebalo bi biti investirano u širenje i modernizaciju kontejnerskog terminala Brajdica, gdje bi GP Krk sa partnerima u prvom kvartalu iduće godine trebao početi graditi obalu dugu oko 330 metara s dubinom od 14,5 metara. Od toga bi oko 26 milijuna eura išlo za gradnju obale, uređenje graničnog prijelaza po šengenskim kriterijima koštalo bi oko 5 milijuna eura, širenje željezničke stanice Sušak za formiranje blok vlakova oko 4 milijuna eura, dok se za uređenje servisne stanice za lučku mehanizaciju planira izdvojiti dodatnih 5 milijuna eura. Tome još treba pridodati investiciju u nabavu novih kontejnerskih mostova, što je obveza poduzeća Luka, odnosno tvrtke Jadranska vrata da bi se zaokružio projekt Brajdice, koja bi trebala dostići kapacitet od gotovo 500.000 TEU jedinica godišnje, negdje tri puta više od današnjeg prometa. Svemu tome mogao bi se pridodati i projekt gradnje marine Pećine, koji je u ingerenciji Grada Rijeke.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Bojan Hlača naglašava da projekt širenja Brajdice mora objediniti i neke druge popratne investicije, primjerice u novi granični prijelaz, jer kriteriji Shengena nameću uređenje niza dosad nepostojećih sadržaja. Primjerice, to je uvođenje kontrole opasnih tvari, rendgena, stanice za kontrolu ispravnosti mesa te drugih službi neophodnih nakon što Hrvatska uđe u RH i preuzme obvezu čuvara granica EU-a.
– Uređenje novog graničnog prijelaza trebalo bi početi u drugoj polovici iduće godine i tu je uključen i novi spoj terminala s cestom D-404. Kod širenja željezničkih kolosjeka cilj je povećati efikasnost sklapanja kontejnerskih vlakova. Važno je i povećanje dubine nove obale za otprilike tri metra u odnosu na sadašnje stanje, što će biti dovoljno za dolazak velikih i modernih kontejnerskih brodova, ističe Hlača.
Po prvi puta objavljujemo i skicu budućeg kontejnerskog terminala na Brajdici, gdje je paralelno sa linijom nove obale projektiran dodatni obalni zid u moru, shodno uvjetima iz GUP-a Grada Rijeke. Taj obalni zid dug je oko 70 metara i trebao bi stvoriti kvalitetnu zavjetrinu i buduće vezove za marinu Pećine, koju su gradski prostorni planeri zamislili odmah do terminala, pored linije današnje školjere. Marina bi se trebala protezati prema istoku, ali je u ovom trenutku teško reći kada bi se mogla graditi. Gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel naglašava kako bi bilo idealno ukoliko bi se u projekt marine krenulo paralelno sa gradnjom nove obale, znači tijekom naredne dvije do tri godine.
– Mi ćemo iduće godine početi tražiti investitora za gradnju marine, koja bi bila slična marini Ičići i imala bi između 200 i 300 vezova. Riječ je o luci nautičkog turizma koja bi se protezala od školjere terminala Brajdica prema istoku i zauzimala oko 300 metara obalnog pojasa, koji je danas uglavnom slabo iskorišten. Projekt predviđa gradnju lukobrana dužine oko 250 metara i sigurno je riječ o velikim sredstvima. Grad neće biti investitor, ali se nadam da će biti zainteresiranih, ističe Obersnel, dodajući kako luksuzne jahte bez većih problema mogu funkcionirati zajedno sa mega kontejnerašima na Brajdici.




Barcelona u igri za Rijeku

U pripremi je još jedna vrlo važna investicija za funkcioniranje riječke luke. Riječ je o informatizaciji luke uvođenjem jedinstvenog sustava upravljanja u što se planira investirati oko 1,5 milijuna eura. Tu je već raspisan natječaj te su u užem izboru ponude Luke Barcelona, Luke Venecija, Luke Gent i Luke Carlsberg, redom lučkih tvrtki koje već imaju implementiran i razrađen informatički sustav, koji bi trebao bitno pojednostaviti i ubrzati rad luke smanjivanjem papirologije i birokracije. Između ostalog, nalozi i dogovori o ulasku i izlasku brodova te manipulaciji tereta rješavat će se bez ikakve papirologije.


Darko PAJIĆ

[nikola]

Jako dobro, sve 5!
Samo u prvom dijelu teksta napominje se da će projekt gradnje marine Pećine biti u ingerenciji Grada Rijeke, a u zadnjem dijelu ističe gradonačelnik kako grad neće biti investitor, ali se nada da će biti zainteresiranih.Hm, bojim se da će se ta izgradnja marine odužiti...

[Adamić]

Meni je tu nešto čudno kod marine. Premali je prostor za brodice, jedino ako ce se marina protezati preko plaže pećine 1 ,2 itd. Nesto mi tu ne valja.

Ovu informaciju koju sam cuo mi je nekako vise prihvatljivija i realnija, da ce se na mjestu gdje je Viktor Lenac izgraditi velika marina i da je to vec upisano u prostorni plan Rijeke za 2015 godinu tako nesto.