PROJEKT - Centar za gospodarenje otpadom Marišćina (2011.-2015.)

[gost]

Kaže mi jedan zaposlenik da se otpad svakodnevno prekriva zemljom i šprica detergentima na prirodnoj bazi, ma danas je meni smrdjelo. Možda se javi netko tko živi bliže da potvrdi.

[Adamić]

Ovako će to izgledati na kraju

Mariscina_plan.jpg (435.62 KiB) Pogledano 6062 puta

U skladu s odredbama Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, novi sustav postupanja s otpadom predviđa:

izgradnju ŽCGO “Marišćina” u okviru kojeg će se nesortirani komunalni otpad tretirati jednim od postupaka mehaničko-biološke obrade;
izgradnju pretovarnih stanica kao primarnih elemenata sustava;
sanaciju i zatvaranje svih postojećih legalnih odlagališta, koja će raditi do otvaranja ŽCGO "Marišćina“;
korištenje proizvedenog goriva iz otpada kao zamjenskog goriva u cementarama;
korištenje odlagališnog plina za proizvodnju električne energije.

Odlaganje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada na području PGŽ vrši se na deset legalnih odlagališta kojima upravlja devet komunalnih društava s ukupno 1.200 zaposlenika.

Sva postojeća odlagališta, s izuzetkom Treskavca na otoku Krku, nalaze se pred konačnim popunjenjem svojih kapaciteta i ne udovoljavaju niti osnovne tehničke zahtjeve jer:

nemaju donje brtvene slojeve,
nema kontrole količine i sastava odloženog otpada,
se dnevno odloženi materijal uglavnom ne prekriva,
nema kontrole i obrade odlagališnog plina i otpadnih voda.

Na području Županije registrirano više od 200 divljih smetlišta, od kojih su mnoga u vodozaštitnim područjima.

[Adamić]

Dan za pamćenje: Posljednje bale s Viševca prebačene na obližnju Marišćinu


Fotografija za povijest / Foto Veljko BEZJAK

Bale nerazvrstanog otpada prevezene su samo pet kilometara dalje na novo, treće po redu smetlište u općini Viškovo, a deponij Viševac, iako zatvoren, i dalje ostaje brdo smeća

RIJEKA Posljednje od ukupno tridesetak tisuća bala smeća što su bile deponirane na zatvorenom deponiju Viševac jučer su prevezene na obližnje smetlište Marišćina i zakopane pod zemlju, zajedno s još dvadesetak tisuća bala s Marišćine što su na jednak način zbrinute još jesenas.

Bale nerazvrstanog otpada prevezene su samo pet kilometara dalje na novo, treće po redu smetlište u općini Viškovo, a deponij Viševac, iako zatvoren, i dalje ostaje brdo smeća, što je doseglo 300 metara nadmorske visine, na kojem je u proteklih 50 godina deponirano 1.800.000 kubičnih metara raznog nerazvrstanog otpada.

Na Viševcu se trenutno dovršava postupak sanacije, a sljedećih desetak godina na lokaciji će se provoditi otplinjavanje deponijskog plina, što će na instaliranim bakljama biti spaljivan u atmosferu. Oko 200 tona smeća što dnevno nastaje na području Rijeke i riječkog prstena svakodnevno će se nastaviti se zakopavati u rupe u zemlji na Marišćini.

No, predsjednik Građanske udruge Smokvarijska lista Veljko Bezjak , u svemu ovome ipak je pronašao razloga za trijumfalizam pa je slavodobitno obljavio da je 10. siječnja, »dan za pamćenje« i »sretan dan«, jer je završila polustoljetna ekološka agonija stanovnika naselja Marinića i Viškova.

Unatoč slavljeničkom raspoloženju, Bezjak, upozorava na još jedan težak ekološki problem odmah do Viševca, sanaciju Sovjaka, jame u koju je ubačeno više od 250.000 kubičnih metara opasnog tekućeg otpada.

Iz Kriznog eko stožera Marišćina ističu da su jako veseli i sretni što mještani u okolici Viševca više ne moraju patiti, ali su isto tako i jako tužni što su se bale zbrinule na način da su odvezene samo pet kilometara dalje.
Izvor: Novi list
------------------------------------------------------
Eto , ovaj dio je riješen.

[Fiuman]

Samo se pomaknuli 5km dalje...

[Adamić]

Da, baš točno 5 km.

Fotke su najnovije s G.E. i nastale su 16.3.2012.

Viškovo će imati dva smetlišta na svojem teritoriju. Staro odlagalište Viševac i novo Marišćina, koja se nalazi na samom kraju ove općine.

Fotke su najnovije s G.E. i nastale su 16.3.2012.

A ovu slika je već za povijest. Tu će biti odlagalište smeća sigurno narednih 50 godina a možda i više ako se instaliraju "čiste" tehnologije koje će smanjivati nagomilani otpad jer primitivno zakopavanje smeća je najgora vrsta rješenja.

[gost]

Viškovo će imati dva smetlišta na svojem teritoriju. Staro odlagalište Viševac i novo Marišćina, koja se nalazi na samom kraju ove općine.

Ispravak. Viškovo ima i Sovjak (crna jama) -odlagalište tekućeg otpada. Točnije stotinu i pedeset tisuća kubičnih metara opasnog otpada

[Adamić]

Da,da i ta je crna jama kao iz horor filmova a nalazi se tik uz "staro"smetlište.


Zamisli kad te netko pita gdje živiš ? Pa blizu smetlišta nećeš promašiti.

[gost]

Online web stranica o Marišćini

Udruga Krizni eko-stožer Marišćina predstavila je danas novu internetsku stranicu http://www.mariscina.com/ Na informativnom portalu bit će dostupne sve informacije o posljedicama manipulacije smećem na tri postojeća smetlišta na Viškovu, ali i prestavljen novi zero vaste koncept gospodarenja otpadom, te vodič za odvajanje otpada.

Objavljeni su i svi do sad prikupljeni dokumenti o Marišćini. 130 poslanih dopisa i pristigle odgovore. Predsjednik eko-stožera Josip Katalinić ističe da još nema odgovora župana Vidoja Vujića o uključivanju eko-stožera u najavljenu reviziju projekta županijskog Centra za gospodarenje otpadom Marišćina. (radio rijeka)



(Rijekadanas)

[z355ko]

jučer sam saznao da se za potrebe razgradnje biorazgradivog otpada koristi em tehnologija, tzv. japanske bakterije:
http://www.emtehri.com
što je za pohvalu, ukoliko kod kuće koristite ovu tehnologiju imati ćete višestruku korist.
za kućnu upotebu, umjesto nekakvih domestosa i sličnih kemijskih sredstava, može se uspješno koristiti i ove proaktivne bakterije , potpuno neškodljive ljudskom ( i ostalim kućnim stanovnicima) organizmu, za pročišćavanje odvoda , za razgradnju otpadnih voda i guste tvari u septičkim jamama, pri čemu septička jama gubi onaj neugodan miris a umjesto guste kaše u septičkoj nakon nekog vremena ostaje samo bistra tekućina s kojom se može zalijevati vrt, čak će pospješiti rast biljaka.
u svakom slučaju djeluje kao dobra vijest.

[Adamić]

CZGO MARIŠĆINA IDE DALJE
IPAK SE KREĆE PALA I POSLJEDNJA PREPREKA ZA IZGRADNJU ŽUPANIJSKOG CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM
Stigle građevinske dozvole – gradnja može početi
Radnici i mehanizacija grčkog Helectora i domaćeg GP Krka, koji su na međunarodnom natječaju dobili posao vrijedan 27 milijuna eura, već su počeli s raščišćavanjem terena te bi na projektu »teškom« 36 milijuna eura uskoro trebao biti »zaboden i prvi kramp«

Andrej PETRAK

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je četiri građevinske dozvole, koje su preduvjet za početak izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Radnici i mehanizacija izvođača radova, konzorcija grčkog Helectora i domaćeg GP Krka, koji su na međunarodnom natječaju dobili posao vrijedan 27 milijuna eura, već su na Marišćini počeli s pripremnim radovima raščišćavanja terena.


EK široke ruke

Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac najavljuje da će uskoro biti »zaboden i prvi kramp« na projektu čija će cijena realizacije iznositi oko 36 milijuna eura, ne računajući izgradnju pristupne ceste od čvora Rujevica do Marišćine, odnosno buduće viškovske obilaznice.
– Građevinske dozvole su dobivene i projekt se zasad realizira u planiranim rokovima i dinamikom. Prema planu, izgradnja CZGO Marišćina trebala bi biti završena polovicom sljedeće godine, kaže Šćulac, direktor Ekoplusa, tvrtke u vlasništvu Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Općine Viškovo, kojoj je povjeren posao izgradnje i upravljanja budućim županijskim centrom za gospodarenje otpada.
Prema Šćulcu, Europska komisija odobrila je dodatne iznose sufinanciranja cijelog projekta ŽCGO Marišćina, pa je sad tako odobreno sveukupno 25 milijuna eura bespovratnih sredstava. Teret preostalih troškova dijele Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i sama tvrtka Ekoplus. Tehnička pomoć, nadzor radova i ostali popratni troškovi iznose oko tri milijuna eura, dok se na oko šest milijuna eura procjenjuje nabavka tehničke opreme i izgradnje pet prekrcajnih stanica za otpad na području Primorsko-goranske županije.

Tri međunarodna tendera

Osim natječaja za izbor izvođača radova, provedena su još tri međunarodna tendera za izvedbu različitih segmenata projekta CZGO Marišćina. Posao nadzora vrijedan 1,5 milijuna eura ugovoren je s konzorcijem španjolske tvrtke EPTISA s njemačkom tvrtkom C&E Consulting und Engineering. Španjolska EPTISA sudjelovala je i u PR aktivnostima za CZGO Marišćina, tenderu vrijednom 350.000 eura, u sklopu kojeg je potpisan ugovor sa zagrebačkom tvrtkom Hauska & partneri. Na tenderu za tehničku pomoć posao vrijedan 334.900 eura dobio je konzorcij SOGES S.p.a, EPEM S.A. i IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

MBO tehnologija

Projektom je predviđeno da će otpad što će pristizati na Marišćinu biti obrađen na MBO postrojenju, postupkom mehaničko-biološke obrade. Spomenuto MBO postrojenje 35 posto otpada pretvarat će u RDF gorivo, koje će se slati na spaljivanje u cementare, dok će, objašnjava Šćulac, oko 30 posto biti izdvojeno u postupku separacije. Oko 35 posto otpada završavat će u kasetama za odlaganje otpada na Marišćini, a prema najavama iz Ekoplusa, deponijski plin koristit će se za proizvodnju električne energije. Ekološki stručnjaci i Krizni eko stožer Marišćina upozoravaju da je CZGO Marišćina predimenzioniran, preskup i za okoliš štetan projekt te da je MBO tehnologija koja će biti instalirana na Marišćini, zastarjela. No, direktor Ekoplusa Dušan Šćulac odgovara da je trenutno u Europi instalirano oko 400 sličnih MBO postrojenja.
– Te su brojke iznesene na seminaru što je prošle godine organiziran u Njemačkoj. Njemačke investicijske banke čak preporučuju da se sanacija starih deponija radi putem MBO tehnologije, jer se tako dobiva ekološko gorivo, tvrdi Šćulac.
http://novine.novilist.hr/default.asp?W ... 328592863R

[skakandraković]

G Šćulac ili nema pojma o čemu govori, ili namjerno opstruira važne činjenice.Zašto nije napisao prije koliko godina su ta MBO postrojenja napravljena igdje se sad trenutno u EU planira MBO osim HR? Vjerujem da je i sam dovoljno informiran(to bi mu trebao biti posao) da se umjesto te stare tehnologije već odavno koristi primarna selekcija. Ali mora se nekako opravdati 13 godina pucanja u prazno kao i nesposobnost odgovornih koji guraju nešto što će nas sve skupa skupo koštati(najnovije info 88 mil EUR bez kamata i bez prateće infrastrukture).Dalje, ako i te investicijske banke o kojima govori (a znamo sto je bankama cilj -zarada na preskupim MBO postrojenjima) preporučuju tehnologiju za saniranje postojećih deponija,zasto Viševac neće sanirati na takav način? Preporuka EU komisije je isključivo gospodarenje otpadom načinom primarne selekcije, a mi nažalost idemo u potpuno suprotnom smjeru.Za par mjeseci očekujem ogromne penale koje će se morati plaćati EU zbog neodvajanja otpada i to naravno preko leđa gradana, isključivo radi nesposobnosti i političke neodgovornosti svih ovih koji su pridonjeli ovoj tragičnoj farsi

[skakandraković]

Btw. nepotrebnost i uzaludno trosenje sredstava na ovakav projekt vidi se najprije na primjeru Krka, a nedavno i na najavi Cresa da će uvesti primarnu selekciju i sam rijesavati ostatak.Nije teško pogoditi zasto.Uskoro to očekujem od Raba.......Mnogostruko više bi ih koštalo plaćanje odvoza na Marišćinu nego da se sami na pravilan način pobrinu za vlastito gospodarenje i pri tom preko primarne selekcije još i zarade.To je samo jedan od razloga zasto je ovaj megalomanski i centralizirani projekt nepotreban,svrsi neshodan, i skup(pogotovo za nas gradane koji ćemo sve to platiti s velikim povećanjem davanja za odvoz smeća) .Dogodit će se isto ko i sa Svedskom da ćemo molit širu regiju da nam pošalju svoje smeće,a tu ima jako puno mogućnosti i špekulacija ,i zato neki uporno i guraju taj besmisleni projekt.Po njima je sve lijepo i bajno,nažalost stvarnost ih totalno opovrgava......

[gost]

Nakon što su cijelo područje ogradili žicom, radi se dalje

[gost]

[gost]

I konačno ono što čekamo, čitam u Novom listu

Autor: Marinko Glavan
Objavljeno: 21. lipnja 2013. u 7:34

Gradnja može početi: Cestu prema Marišćini gradit će Hidroelektra

Radovi na D-427, pristupnoj cesti za buduću Centralnu zonu za gospodarenje otpadom Marišćina, napokon mogu započeti. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbacila je kao neosnovanu žalbu zajednice ponuditelja koju čine GP Krk, Viadukt i Strabag, čime su zadovoljeni svi uvjeti da Hrvatske ceste kao naručitelj potpišu ugovor s Hidroelektrom iz Zagreba čija je ponuda bila odabrana kao najpovoljnija na javnom natječaju.
O točnoj cijeni koju je ponudila Hidroelektra niskogradnja iz HC-a jučer nisu htjeli govoriti, jer još nije bio potpisan ugovor s izvođačem, no neslužbeno saznajemo kako je ponuđena cijena nešto niža od 95 milijuna kuna, dok je ponuda konzorcija na čelu s GP Krkom bila oko tri milijuna kuna viša.



Na pitanje kada će započeti radovi na cesti koja je sastavni dio projekta CZGO Marišćina, a već sada debelo kasni u odnosu na planiranu dinamiku, iz HC-a odgovaraju da će odabrani izvoditelj radova biti uveden u posao nakon što Nadzorni odbor da svoju suglasnost te Uprava Društva potpiše ugovor.

-Nakon potpisa navedenog ugovora izvođač će biti uveden u posao u narednih deset dana, poručuju iz HC-a.
Ugovor o izgradnji ceste trebao je biti potpisan već jučer poslijepodne, ali potvrdu te informacije nismo dobili do zaključenja ovog broja, tako da bi pripreme za početak gradnje trebale startati već za desetak dana.
Rok izgradnje ceste predviđen u natječaju bio je 24 mjeseca, što znači da bi cesta kasnila godinu dana u odnosu na predviđeni rok izgradnje i puštanja u pogon CZGO Marišćina polovicom iduće godine. Iz HC-a su jučer, međutim, poručili da će nastojati redefinirati rokove, kako bi cesta ipak bila dovršena ranije.
– Budući da tijekom javne nabave naručitelj ne može znati kako će se razvijati sam tijek, a s obzirom na protok vremena izgubljen u procesu javne nabave i žalbenog procesa, Hrvatske ceste d.o.o. nastojat će redefinirati rok kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme. Zbog dugotrajnog procesa javne nabave napravit će se sve kako bi se definirao, a s time i skratio trenutni rok, a sve radi praćenja dinamike cjelokupnog projekta. Hrvatske ceste očekuju da predmetna cesta bude puštena u promet do kraja 2014. godine, kako je i predviđeno financijskim planom, te će kao investitor napraviti sve potrebno u cilju što brže izgradnje ceste od Marinića do Marišćine u Primorsko-goranskoj županiji, stoji u odgovoru HC-a na naš upit.

Okončanje postupka javne nabave za izgradnju ceste pozdravio je jučer u primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. On je podsjetimo, kao ministar prometa u svom kratkom mandatu prošle godine nadležnost za gradnju ove prometnice s Primorsko-goranske županije i Općine Viškovo, pod čijom ingerencijom nije izgrađen ni metar ceste, prebacio na Hrvatske ceste, kojima je trebalo gotovo godinu i pol dana samo za odabir izvođača. Nakon što je naš list nedavno objavio službeno potvrđenu informaciju iz HC-a o roku gradnje od 24 mjeseca, dakle završetak radova u drugoj polovici 2015. godine, Komadina je najavio kako će kao župan poduzeti sve da cesta bude dovršena ranije, pa je novinare zanimalo je li okončanje postupka javne nabave i konačan odabir izvođača uslijedilo nakon njegovog pritiska na nadležne institucije.
– Moj je posao da tražim od ljudi da rade svoj posao, rekao je Komadina, ističući kako je sada na potezu HC kao investitor da obavi svoj dio posla oko uvođenja izvođača na gradilište i definiranja rokova gradnje.