Grad Rijeka taji da je garaža nad kojom bi se trebala graditi nova knjižnica nesigurna!Autor: Nela Valerjev Ogurlić
- gradska knjižnica rijeka.jpg (37.86 KiB) Pogledano 5157 puta
Inženjer Ivan Palijan tvrdi da problem stabilnosti postoji neovisno o tome hoće li se graditi knjižnica. Poručuje da to što garaža ima građevinsku i uporabnu dozvolu nije pouzdano jer su ih imale sve građevine koje su se srušile zbog problema proboja. No, postoje i mišljenja koja nisu tako dramatična
Da se sutra u Rijeci pojavi bogati dobrotvor koji bi poželio financirati izgradnju nove zgrade Gradske knjižnice na Klobučaričevom trgu, ispred Osnovne škole »Nikola Tesla«, ona na tom mjestu ne bi mogla biti izgrađena jer još uvijek nije razriješeno pitanje kako izgraditi knjižnicu, a da budemo sigurni da se garaža na kojoj je planirana njena izgradnja neće urušiti zajedno s novom kućom čiji bi teret trebala primiti.
Za razliku od nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti od čije se izgradnje odustalo zbog krize, ali je barem projektno završena i ima građevinsku dozvolu, nova zgrada knjižnice daleko je od bilo kakve realizacije, a izrada projektne dokumentacije zastala je u fazi glavnog projekta i tako stoji već četiri godine.
Građani Rijeke imaju pravo biti ogorčeni, ne samo zbog toga što su godinama čekali da se za knjižnicu uopće raspiše natječaj, i ne samo zbog toga što je od natječaja prošlo skoro sedam godina, nego još više zbog toga što se od njih zataškava ozbiljnost situacije koja potencijalno prijeti i njihovim životima.
Informacije koje dolaze iz Grada, prvenstveno Odjela za urbanizam i Odjela za kulturu, govore, doduše već duže vrijeme, o tome da garaža ima problem nosivosti, da joj trebati ojačati stupove, a sramežljivo se spominjala i mogućnost većih rekonstrukcijskih zahvata, pa čak i razmišljanja da se zbog nestabilnosti odustane od gradnje knjižnice na podzemnoj garaži.
Međutim, nitko nikada ljudima nije objasnio koliki im stupanj opasnosti zapravo prijeti, niti kazao kako se ona može otkloniti, a da sto posto budu sigurni da garažu, trg iznad nje, a onda i buduće građevine mogu koristiti bez rizika da će poginuti.
Ivan PalijanSlom se događa trenutačno, bez najave
Na izravno pitanje Ivanu Palijanu u kojoj mjeri je kretanje po krovu podzemne garaže rizično za pješake, a posebno imajući u vidu da je to trg ispred osnovne škole, dobili smo sljedeći odgovor:
– Stajanje na ploči i kretanje pješaka samo po sebi nije opasno, ali garaža nije pouzdana. Prolazak težeg vozila poput vatrogasnog, dolazak većeg kamiona ili održavanje javne manifestacije poput koncerta moglo bi biti rizično, kao što bi izvedba predviđenih slojeva izolacije i popločenja trga dodatno smanjila pouzdanost.
Na pitanje znači li to da su u riziku i svi koji parkiraju u garaži, jer bi pod težinom automobila međukatna ploča mogla puknuti, a to onda znači lančanu reakciju koja za sobom povlači totalni slom garaže, Palijan je ponovio:
– Pouzdanost stropnih ploča garaže je ispod propisane, bez obzira gradili na njoj ili ne, a slom se kod proboja događa trenutačno, bez najave. To se mora i može riješiti kvalitetenim projektom sanacije, a onaj tko ga napravi odgovarat će i za pouzdanost.
Mi smo ponudili rješenje, ali to ne znači da je ono jedino moguće. A dok ne vidim drugo rješenje ne mogu ga ni komentirati. No, projekt sanacije garaže i knjižnice moraju se raditi istodobno! – kazao je Palijan, odbacivši primjedbe da je njegov projekt konstrukcije knjižnice prozročio opterećenja koja dodatno povećavaju problem proboja.
– Pouzdanost garaže ne udovoljava današnjim propisima, ali ni onima koji su bili na snazi kad je projektirana i taj se problem nikako ne može dovesti u vezu s projektom knjižnice. Mi smo u posao krenuli u dobroj vjeri da je garaža projektirana i izvedena kako je deklarirano, ali smo se u toku projektiranja nažalost uvjerili da nije tako i o tome obavijestili investitora. Mislimo da nam je dužnost – i zakonska, i profesionalna, i moralna – upozoriti da problem postoji, a tvrdnje da smo mu i sami pridonijeli nikako ne možemo prihvatiti.
Nova zgrada knjižnice projektirana je sa suvremenom, fleksibilnom čeličnom konstrukcijom i unatoč tome što se od raspoloživa 32 koriste samo 24 stupa, prosječno opterećenje po stupu nije veće od onog kojeg je g. Franolić koristio kod projektiranja garaže. Problem je u tome što u glavnom projektu garaže za analizirano opterećenje nije osigurana potrebna nosivost stupova, a u nacrtima armature je »racionalizirana« količina armature u odnosu na glavni projekt temeljne ploče.
Ilustrativni primjeri nesrećeRazmjeri potencijalne katastrofe postaju jasni tek uvidom u nalaz građevinskog inženjera mr. Ivana Palijana, projektanta konstrukcije nove knjižnice, koji je još 2007. godine ustanovio da konstrukcija podzemne garaže nije niti projektirana, niti izvedena kako treba, jer ni temeljna niti stropne ploče garaže nemaju poprečnih armatura koje bi spriječile proboj konstrukcije na mjestu susreta ploče i stupova na koje bi trebala biti oslonjena knjižnica.
Po Palijanovom nalazu problem proboja stropnih ploča prisutan je na cijeloj površini garaže, a ne samo na mjestu gdje će se graditi knjižnica, kao što postoji i neovisno o tome hoće li se na garaži bilo što graditi, što znači da je sanacija neophodna zbog samog korištenja garaže. Temeljnu ploču i stupove potrebno je pojačati ispod površine knjižnice.
Da bi ukazao na ozbiljnost situacije Palijan je svoj nalaz potkrijepio ilustrativnim primjerima koji i posljednjem laiku rasvjetljavaju što donosi opasnost od proboja, a pred kojima bi se smrznula svaka normalna osoba. Proboj ravnih ploča – pojašnjava ovaj stručnjak za građevinske konstrukcije – jedan je od najčešćih uzroka građevinskih nesreća, a riječ je o vrsti sloma koji nastupa iznenada i bez ikakve najave, tako da nema vremena za evakuaciju građevine prije njezinog kolapsa. Ako nema odgovarajućih mjera osiguranja, poput armature protiv proboja, proboj jednog stupa izazvat će progresivni slom, a to znači i proboj ostalih stupova kroz ploču.
Kako to izgleda, imali su se priliku na tragičnom primjeru uvjeriti stanovnici Seula, ne tako davne 1995. godine kad im se urušila peterokatna robna kuća, i to u vrijeme najveće večernje gužve. U njezinim rušenju poginule su 502 osobe, više od 900 ih je ozlijeđeno, a sve se odigralo u roku od 20 sekundi. Nesreću je izazvao proboj krovne ploče na kojoj su se pojavile male pukotine, veličine jednog do dva centimetra. Tehničko osoblje je tražilo da se zgrada evakuira, ali vlasnik zgrade to nije dozvolio. Bit će da mu se problem učinio minornim prema onome što je te večeri planirao utržiti.
No, kada je krenulo, urušila se cijela zgrada s kojom su – dok si trepnuo – u grob otišla 502 čovjeka. Vlasnik robne kuće zbog toga je osuđen na 11 godina zatvora, a zanimljivo je da su osuđeni i građevinski inspektori i gradski službenici koji su izdali građevinsku i uporabnu dozvolu. Robna kuća Sampoong u Seulu izgrađena je izmedu 1987. i 1989. godine.
Marin FranolićKnjižnica je narasla za petinu
Problem je u tome što je garaža puštena u pogon prije nego su započeti projekti za biblioteku. Istina, 2002. grad je donio odluku da će se knjižnica graditi na toj lokaciji, ali je natječaj raspisan tek 2005. kad je garaža bila pri završetku. To znači da se je projekt konstrukcije i proračun nosivosti garaže mogao raditi samo na temelju pretpostavki za neku hipotetsku građevinu.
U takvoj situaciji bilo bi logično da će projektant knjižnice konstrukciju svoje građevine uskladiti s podzemnom garažom, kao što bi bilo logično da netko tko želi izgraditi novi kat na svojoj kući prilagodi rješenje postojećoj situaciji i ne podiže zidove bez oslonca na nižim etažama. No, Njirićev projekt ne slijedi tu logiku pa trećinu stupova predviđenih za oslonac nove zgrade jednostavno ne koristi.
Njegova se knjižnica ne naslanja na garažu kao normalna zgrada, već koristi samo dio stupova, što za posljedicu ima i veće sile opterećenja na mjestima oslonca, zbog čega je povećana i opasnost od proboja. Osim toga, zgrada je u odnosu na natječajno rješenje narasla za oko petinu ukupne površine, dodavanjem tzv. »parazita«, odnosno izbačenih dijelova zgrade koji kao produžeci etaža izlaze iz okvira osnovnog volumena građevine. Katnost joj se također povećala, barem za polovicu etaže, a u međuvremenu su se pooštrili i propisi koji definiraju kriterije za proračun nosivosti – kaže projektant garaže Marin Franolić koji tradi da je garaža sama po sebi sugurna, a pojačanja treba napraviti za biblioteku.
Druga mišljenjaGaraža ispred Osnovne škole »Nikola Tesla« na kojoj se svakodnevno igraju djeca, a vozači u njoj parkiraju automobile, na isti je način ugrožena. Ali također ima građevinsku i uporabnu dozvolu pa može nesmetano raditi. Ustanovila je to i Građevinska inspekcija koja je 2009. na poziv Grada došla pregledati garažu, ali je zaključila da nema što napraviti jer je papirnato sve legalno, a između oprečnih mišljenja stručnjaka ne može arbitrirati. Naime, osim Palijanovog, o problemu nosivosti garaže postoje i mišljenja koja nisu tako dramatična.
Tako je primjerice d. i. g. Milan Novković, na poziv vlasnika garaže, utvrdio da problem nosivosti ne proizlazi iz lošeg projekta konstrukcije garaže, već je posljedica činjenice da se projektant knjižnice nije držao postojećeg rastera stupova na kojima bi se trebala temeljiti knjižnica.
Na temelju vizualnog pregleda armirano betonske konstrukcije podzemne garaže zaključio je također da na konstrukciji ni nakon tri godine korištenja garaže ne postoje vidnije deformacije, da je konstrukcija »zdrava«, isprojektirana i izvedena u skladu s važećom regulativom iz oblasti građenja. To isto tvrdi i njezin projektant d. i. g. Marin Franolić, na čije se izjave poziva i inspekcija.
Problem ipak postojiNo, Palijan poručuje:
– To što neka građevina ima građevinsku i uporabnu dozvolu nije dokaz njene pouzdanosti. Imale su ih sve gradnje koje su se srušile zbog problema proboja. Isto tako, ni činjenica da se garaža bez problema koristi već nekoliko godina nije nikakav dokaz da je sigurna. Naime, vjerojatnost otkazivanja nosivosti na proboj raste protekom vremena, što dokazuju i svjetski primjeri rušenja građevina. U Wolverhamptonu u Engleskoj izgrađena je 1965. višekatna garaža koja se urušila 1997. godine – nakon više od 30 godina! U 3 sata ujutro srušila se 150 tona teška najviša ploča na donju, nakon čega je cijela zgrada uklonjena zbog opasnosti od urušavanja i ostalih dijelova građevine. Srećom, sve se dogodilo noću, pa nije bilo ljudskih žrtava.
Naravno, može se postaviti pitanje zašto Palijanu vjerovati više nego onima koji problem negiraju ili ga minoriziraju? Osim što je riječ o stručnjaku koji uživa visoki ugled među kolegama, odgovor bi možda mogao biti u činjenici da je baš on taj koji će u završnici morati preuzeti odgovornost za nosivost cjelokupne konstrukcije, jer prema Zakonu onaj tko nadograđuje preuzima odgovornost i za nosivost postojeće građevine. Upravo težina takve odgovornosti, koja ne dopušta improvizacije, daje dodatnu težinu njegovu mišljenju. Osim toga, u trakavici dugoj četiri godine, problem nosivosti na proboj uočili su i drugi stručnjaci.
Potvrdio ga je d. i. g. Miljenko Srkoč kao revident glavnog projekta knjižnice, a zatim i prof. Ivo Podhorsky kojeg je Grad 2010. angažirao kao nezavisnog eksperta, koji bi o cijeloj stvari trebao presuditi. Njihova zapažanja ne sadrže crne prognoze, ali nedvojbeno kazuju da problem s nosivošću na proboj postoji.
Prema Palijanovom mišljenju, on bi se mogao riješiti temeljitom sanacijom cjelokupne konstrukcije podzemne garaže. Konkretno, trebalo bi izvesti pojačanje kompletne ploče trga po kojoj hodamo i međukatne ploče garaže za nosivost na proboj. Ispod površine knjižnice potrebno je ojačanje stupova u garaži i temeljne ploče koja osim problema s probojem nema ni dovoljnu nosivost na savijanje.
Ojačanja stropnih ploča potrebna su neovisno o izgradnji knjižnice, da bi se eliminirao problem proboja, a ako će se na njoj graditi, trebalo bi sanirati i temeljno tlo da bi garaža mogla preuzeti i sile koje proizvodi knjižnica. To znači da bi trebalo probiti temeljnu ploču i kroz otvore, metodom injektiranja, izvesti betonske stupove dužine od 20 metara do čvrste stijene ispod garaže koja leži na naplavnom tlu koje samo po sebi nema dovoljnu čvrstoću.
Srđan ŠkuncaKnjižnica je najbolja kompenzacija za izgubljeno igralište
Usporeba podataka iz natječajnog rješenja i idejnog projekta pokazuje da je knjižnica »narasla«. Početna brutto površina od 5.700 četvornih metara povećala se na 6.583,93 kvadrata. Pročelnik Srđan Škunca smatra da razlika od 886 kvadrata, ako postoji, ima utjecaja na problem nosivosti, a zbog zadiranja u garažu skreće pažnju i na trošak povezan s liftovima i pokretnim stepenicama u Njirićevom projektu. Naime, zbog njihovih instalacija, koje visinski ulaze u prostor prve podzemne etaže garaže, gube se parkirna mjesta, što investiciju opterećuje dodatnim troškovima.
– Za svako izgubljeno parkirno mjesto Grad vlasniku garaže mora platiti 25-30 tisuća eura – kaže pročelnik.
Na pitanje smatra li da je odabir lokacije za izgradnju knjižnice bio pogrešan, Škunca odgovara kako unatoč problemima misli da nije, jer je upravo knjižnica najbolja kompenzacija za izgubljeno dječje igralište. Njegovo mišljenje dijeli i pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar, a Hrvoje Njirić smatra da bi troškovi novog projekta za knjižnicu na novoj lokaciji koštali više od sanacije garaže na Klobučarićevom trgu. Škunca ne vidi ništa sporno ni u odluci da se projekt sanacije povjeri Franoliću, jer i taj projekt mora proći reviziju.
(Pre)skupa sanacijaNo, takav prijedlog sanacije nije prihvaćen. Odbacili su ga i Grad i vlasnici garaže, koji su se tijekom godina mijenjali, ali prema početnom ugovoru imaju obavezu Gradu isporučiti ispravnu ploču na kojoj će biti moguće graditi. Oni bi stoga trebali snositi i glavninu troškova sanacije, dok bi Grad – prema riječima pročelnika gradskog Odjela za urbanizam Srđana Škunce – sudjelovao proporcionalno tlocrtnoj površini knjižnice, a pored toga bi vlasnika garaže trebao obeštetiti za izgubljenu dobit od pretpostavljene zarade za vrijeme dok bi garaža zbog sanacije bila izvan upotrebe. U konkretnom slučaju očito predugo da bi bi bilo prihvatljivo za one koji će snositi troškove.
– Jednostavno nismo mogli prihvatititi da je situacija do te mjere loša da knjižnicu možemo izgraditi jedino ako izgradimo novu garažu – rekao nam je Škunca. Po njegovom, kao i mišljenju Marina Franolića, takva sanacija bila bi ekstremno skupa, ali i opasna, jer je ispod temeljne ploče garaže izveden sustav drenaže koji crpi podzemne vode. Injektiranje temeljnog tla moglo bi taj sustav ugroziti, jer bi cementna masa mogla začepiti cijevi, pa bi se moglo dogoditi da uslijed sila uzgona voda podigne dio garaže ili nađe put do drugih građevina u okolici.
Projekt ojačanja tla ispod temeljne ploče radio je dr. sc. Franjo Verić, ali ga je dr. sc. Željko Arbanas iz IGH ocijenio veoma nepovoljnim, pa ga je Grad definitivno odbacio i od dr. Ive Podhorskog naručio da iznađe rješenje koje će bez zadiranja u temeljnu ploču biti povoljnije za investitora. Njegova ekspertiza stigla je polovicom 2011. godine i na radost naručitelja pokazala da se problem može rješiti jednostavnije.
– Nitko ne negira da garaža ima problem s nosivošću na proboj, ali je pitanje kako sanaciju što racionalnije izvesti. Prof. Podhorsky je potvrdio da postoji opasnost od proboja ploče i stupova, ali ipak ne tolika koliko je prethodno naglašavana, pa je samim tim i sanacija puno jednostavnija, a najvažnije je da ne zadire u temeljno tlo. Palijan je problem predimenzionirao i pritom je sagledao samo garažu, ali ne i interakciju garaže i knjižnice – kaže Škunca.
– Nasuprot tome, prof. Podhorsky je upozorio da i u konstrukciji same knjižnice postoje određene dileme i nedorečenosti, jer su pojedini stupovi na koje se knjižnica oslanja preopterećeni, a drugi na koje se također oslanja podopterećeni. Pojednostavljeno govoreći, projektant nije dobro rasporedio teret knjižnice na garažu pa uz neophodnu sanaciju stupova u garaži koje je Podhorsky detektirao kao kritične, treba napraviti i adaptaciju konstruktivnog sustava knjižnice.
Vlasnici garaže pristali su da se temeljem njegove ekspertize napravi projekt sanacije kojeg je izradio inž. Marin Franolić i prije nekoliko dana projekt je upućen u Bluehouse Croatiu kako bi njihov stručni savjetnik Novaković ocijenio je li im prihvatljiv s obzirom na predviđene zahvate – kaže Škunca i dodaje:
Suočavanje s istinom– Taj elaborat će biti osnova za dogovor oko sanacije, a ujedno sadrži i input inž. Palijanu s kojom silom može ići na stupove. No, to mu još nije dostavljeno, jer prvo Bluhouse treba vidjeti da je rješenje primjenjivo i da im neće ugroziti niti kapacitet garaže, niti način odvijanja prometa, niti uvjete parkiranja. Preduvjet je da oni prihvate projekt, i ako imaju kakve primjedbe, da se one u taj projekt ugrade, a tada će ga dobiti i inž. Palijan koji će iz njega jasno vidjeti koje reperkusije to izaziva u prilagodbi konstruktivnog sustava knjižnice. Naime, vrijeme je da se suočimo s istinom i prihvatimo da problem treba riješti kompromisom, a ne tvrdim inzistiranjem na svojim rješenjima.
Škunca je oprezan u prognozama kako će se stvari dalje razvijati i kad bi se problem mogao riješiti, dok Franolić optimistično najavljuje kako vjeruje da bi do ljeta mogli imati razriješenu situaciju.
Nažalost, nismo baš sigurni, jer uvid u dokumentaciju otkriva da je Palijan na ekspertno mišljenje Podhorskog iznio niz primjedbi, a vidljivo je da je i sam Podhorsky neke vlastite proračune označio tek kao približne, o nekima donosio zaključke na temelju nepotpune dokumentacije, a neka pitanja po naputku naručitelja nije ni razmatrao, pa je pitanje kakav projekt iz toga može proizići koliko god da se radi o uvaženom stručnjaku.
Osim toga, dosta je čudno da se baš od projektanta garaže za koju se ispostavilo da nije pouzdana naručuje projekt sanacije, kao što ne zvuči ni posve normalno da vlasnici garaže budu ti o čijoj dobroj volji ovise daljnji koraci, a pritom u središtu grada imamo građevinu koja prijeti sigurnosti građana.
Jesu li važniji ljudi ili parkirna mjesta i profit garažera?
Hrvoje Njirić: Poštenje nas je skupo koštaloU tehničkoj domeni problemi s garažom vrlo su elementarni problemi koji se kvalitetno daju riješti, a inženjer Palijan je jedan od najboljih hrvatskih konstruktora. Između ostalog, radio je i šoping centre, pa dobro zna i što znači raditi krajnje racionalno. Prozivati ga za neracionalnost prijedloga sanacije i tvrditi da je projekt knjižnice prouzročio ili povećao bilo kakve probleme s nosivošću garaže – obične su manipulacije činjenicama, kao i priče o povećanju katnosti zgrade, elevatorima...
Bizarna koincidencijaMi smo čak predlagali da se u garažu spusti knjigomat, jer nam se ideja »drive in« knjižnice činila vrlo zanimljiva, ali bez uspjeha, iako su za taj komfor potrebna minimalna sredstva, kao što su i troškovi gubitka nekoliko parkirnih mjesta zbog elevatora nebitni u usporedbi s cijelom investicijom. Nije nam se izašlo u susret ni kada smo tražili minimalno povećanje visine etaža, koje su takve da jedva gdje imamo smjestiti instalacije, a simulacije koje smo radili da pokažemo kako bi to izgledalo, sada se izgleda koriste kao dokaz da smo predimenzinorali knjižnicu.
Jedino u čemu nam se je »pogodovalo« je manja promjena oblika parcele zbog lakše prostorne organizacije, ali kako pročelnik Škunca niti za to nije dobio potpis vlasnika garaže, možda možemo očekivati i da nas se vrati u okvir stare parcelacije, što bi zaista bio problem jer bismo smo knjižnicu morali totalno projektirati iznova.
Neshvatljivo je da se problemi ne mogu riješiti već toliko godina, da na svaki upit i povratnu informaciju iz Grada odgovor moramo čekati mjesecima. Od rujna 2011. kad smo održali posljednji zajednički sastanak na temu sanacije garaže sve do prije par dana nismo dobili nikakvu informaciju što se događa i što nam je dalje činiti, a onda se pročelnik Škunca iznenada oglasio baš u vrijeme kad ste se i vi javili s pitanjima o knjižnici.
Zbog takvoga načina rada javljali smo se i gradonačelniku, ali bez ikakvog učinka, pa se pitamo imaju li Škunca, Obersnel i Franolić neki posebni, nama nevidljiv razlog zbog kojeg taj projekt vode na baš takav način i s takvom »dinamikom«. Ljudi iz moga ureda koji su radili na knjižnici već su odavno su otišli jer to stanje nisu mogli izdržati, a ja ustrajem, jer mi je zaista stalo da se knjižnica izgradi.
Vrhunac teatra apsurda U najboljoj namjeri i s osjećajem krajnje odgovornosti upozorili smo na problem konstrukcije garaže, ali ispada da nas je to profesionalno i ljudsko poštenje skupo koštalo. Upravo je nevjerojatno da se upire prstom na nas i konstrukciju knjižnice, a da se problem sigurnosti garaže prešućuje. Sve to pokazuje velike probleme gradske uprave!
No, pristat ćemo na sve, pa čak i na najgore uvjete, samo da nam se daju podatci kako dalje raditi. Nećemo prigovarati niti »ekspertnim mišljenjima« diktiranim iz pera naručitelja, niti angažiranju Marina Franolića da izradi projekt sanacije, što je vrhanac teatra apsurda i sukoba interesa, nećemo ni na koji način svojom kućom pogoršati stanje – samo neka nam daju podatke što da radimo dalje i preuzmu odgovornost za konstrukciju garaže. Mislim da je s naše strane to više nego korektan stav.
-----------------------------------------------------------------------
Srušit garažu i napravit nove temelje! Što drugo...
pa neka povećaju troškove knjižnice koja usput ne košta puno ali na kraju će ispast kao da se je gradio stadion
. E Sdp boli tebe briga za sve..vrijeme je da siđete s vlasti. Zbog vas je grad tu gdje je. Sve se tako sporo razvija.
Za kraj komentar ispod članka u N.L.
brko1 Objavljeno: 25. ožujka 2012. u 19:26
Vrati djeci igralište Obersnelu, gorit ćeš u paklu!