Adamić napisao:... Samo ćemo u Krešimirovoj ulici morati denivelirati cestu, tako da će sve četiri cestovne trake ići ispod pruge kroz prošireni tunel.
Kako ovo računati? Uobičajena glupost novinara ili se intervjuirani zaračunao? Možda zajeb*va!? Pa sad su četiri trake pod nadvožnjakom. Dobro tri. I dodavanje jedne trake ... e, to košta!!! Li ga košta!!!! A rupica kroz brdo Kalvarije do Školjića za drugi kolosjek? Beznačajno... Čak ne zavređuje ni spomena.
Adamić napisao: Mora se riješiti i Školjić, ukloniti nasip i podići priga na stupove.
I dizanje na stupove ... e, i to košta. A širenje uskog klančića između brda Trsata i zgrade gradske uprave na Titovom trgu, gdje danas ne stane ni kutija šibica. E, to ne ... nije vrijedno ni spomena.
Adamić napisao: Kod garaže Zagrad već je izgrađena stanica za prigradski promet, a slično bi moglo biti i na nekim drugim lokacijama.
Primjerice: Zlobin, Meja, Draga ... Pa kad pohrle Riječani...! PS. Šta se samo meni čini bezvezna pruga koja jedino Donju Vežicu spaja s centrom (Teatro Fenice)? Mic po mic ... treba staviti željeznicu u službu grada ...
... prema neslužbenim procjenama koštati čak milijardu eura... U biti je riječ o prolazu dodatnog željezničkog kolosjeka kroz središte Rijeke.
Zanemariva nepreciznost: nije KROZ nego PREKO. Ili je meni nešto promaklo, pa se sad po novom, središte Rijeke prostire od Školjića, ispod Kalvarije do kolodvora?
Adamić napisao: Aktualni planovi govore da će prva faza biti dionica Škrljevo – Rijeka, kao i da bi izgradnja mogla započeti 2015. godine. Projekt je u početnoj fazi, ali će svakako Riječanima biti jako zanimljiv, jer trasa prolazi kroz gusto naseljeno gradsko područje.
A i koštat će milijardu eura ... a ni to nije nepotrošivo puno. Može zatrebat još koja kuna ...
Između ostalog je predviđeno dodatno nasipavanje kolosjeka na području Školjića,
Tko će tu znati, šta misle napraviti. Evo jedan isječak iz članka "Riječka regija otvara 15.000 radnih mjesta" , objavljenog 2.2.2010 u Novom listu pa možda bude nešto jasnije?!
Brza gradska željeznica povezivala bi zapad i istok grada, a predviđeno je da postojeća pruga postane pretežno putnička, dok bi trasa nizinske pruge s dva kolosjeka prošla kroz grad nešto sjevernije od cestovnog koridora riječke obilaznice i to uglavnom tunelima i vijaduktima s četiri željezničke stanice od čega bi jedna bila podzemna. Stanice bi trebale biti smještene kod Škurinja, iznad Zameta, te između Matulja i Ćikovića. Ta bi pruga imala više teretnu, a manje putničku ulogu, a s postojećom prugom imala bi spoj kod Drage na istoku, odnosno na čvoru Matulji na zapadu, te bi se tako ostvario svojevrsni krug željeznice kroz Rijeku. Pritom treba navesti da postoji zahtjev riječkih gradskih vlasti da se trasa nizinske pruge makne još sjevernije prema području Drenove i Marinića, kao i da taj zahtjev ne gledaju blagonaklono u IGH-u, gdje smatraju da će onda biti nemoguće izvesti spoj pruge u Matuljima. Neovisno o tome, pruga bi povezala dvije velike industrijsko-lučko-poslovne zone, a to je zona Miklavlje i Krk.
Adamić napisao:Tko će tu znati, šta misle napraviti. Evo jedan isječak iz članka "Riječka regija otvara 15.000 radnih mjesta" , objavljenog 2.2.2010 u Novom listu pa možda bude nešto jasnije?!
Brza gradska željeznica povezivala bi zapad i istok grada, a predviđeno je da postojeća pruga postane pretežno putnička,dok bi trasa nizinske pruge s dva kolosjeka prošla kroz grad nešto sjevernije od cestovnog koridora riječke obilaznice i to uglavnom tunelima i vijaduktima s četiri željezničke stanice od čega bi jedna bila podzemna. Stanice bi trebale biti smještene kod Škurinja, iznad Zameta, te između Matulja i Ćikovića. Ta bi pruga imala više teretnu, a manje putničku ulogu, a s postojećom prugom imala bi spoj kod Drage na istoku, odnosno na čvoru Matulji na zapadu, te bi se tako ostvario svojevrsni krug željeznice kroz Rijeku. Pritom treba navesti da postoji zahtjev riječkih gradskih vlasti da se trasa nizinske pruge makne još sjevernije prema području Drenove i Marinića, kao i da taj zahtjev ne gledaju blagonaklono u IGH-u, gdje smatraju da će onda biti nemoguće izvesti spoj pruge u Matuljima. Neovisno o tome, pruga bi povezala dvije velike industrijsko-lučko-poslovne zone, a to je zona Miklavlje i Krk.
Trasa nizinske pruge za Zagreb: kod Škurinja, iznad Zameta, te između Matulja i Ćikovića ... HELLOU: Zagreb?!!
Adamić napisao:... Samo ćemo u Krešimirovoj ulici morati denivelirati cestu, tako da će sve četiri cestovne trake ići ispod pruge kroz prošireni tunel.
Kako ovo računati? Uobičajena glupost novinara ili se intervjuirani zaračunao? Možda zajeb*va!? Pa sad su četiri trake pod nadvožnjakom. Dobro tri. I dodavanje jedne trake ... e, to košta!!! Li ga košta!!!! A rupica kroz brdo Kalvarije do Školjića za drugi kolosjek? Beznačajno... Čak ne zavređuje ni spomena.
Vjerojatno si pomislio na nadvožnjak u Liburnijskoj...a ovdje se govori o Krešimirovoj. Olitiga Camicie Nere za tradicionaliste...kod kina Croatia.
Dakle onaj podvožnjak kroz kojeg su išli još trolejbusi bi se kao proširio za sve 4 trake, ne bi uopće bilo želj. prijelaza u nivou pruge.
A tunel Kalvarija je već u profilu dvokolosječni. Mađarski graditelji bijahu 150 godina (minimum!) ispred svojeg vremena...
(Naravno, ovo spominjem tek kurioziteta radi. Onaj profil nema veze s današnjim, pa će se opet ulagati ogromna sredstva u tunelarenje. A tek pituranje tunela u više slojeva...)
Futurizam ili realnost? Stotine milijuna eura za uključivanje željeznice u javni promet Rijeke
Autor: Damir Cupać
Koliko je željeznica kao javni prijevoz realna opcija, a koliko samo plod želja, s obzirom na cijenu investicije i obim radova koje treba poduzeti, tek će se vidjeti. Zasad je sve to još u sferi znanstvene fantastike
RIJEKA Gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić nedavno su predstavili rješavanje riječkog željezničkog čvora, a za što će biti potrebno izdvojiti stotine milijuna eura u sljedećih nekoliko godina. Jedan od projekata koji je najavljen je stavljanje u funkciju željeznice kao javnog prijevoza u tri faze. No, koliko je to realno s obzirom da se o tom projektu priča godinama i još je uvijek u sferi znanstvene fantastike.
U Gradu Rijeci navode da je uvođenje željeznice u sustav javnog gradskog prijevoza predviđeno Generalnim urbanističkim planom. Drugi kolosijek
– Javni gradski prijevoz i dalje bi se bazirao na prijevozu autobusima, međutim kao novi dio sustava koji bio dao novu kvalitetu predviđena je gradska željeznica. Uz određeni broj stajališta koja su postojeća i koja treba prilagoditi novim potrebama, planiran je i veći broj novih, tako da bi u konačnici bilo petanaest stajališta unutar grada: Pavlovac, Martinkovac, Marčeljeva Draga, Kantrida/Zamet, Krnjevo, Mlaka, Centar (Kolodvor), Zagrad, Školjić, Sušak, Pećine, Podvežica, Vežica, Draga i Sveti Kuzam, a uređenjem kolodvora Matulji, Rukavac, Jušići, Jurdani, Škrljevo bit će obuhvaćeni i stanovnici dijela riječkog prstena. Budući da se brza gradska željeznica koristi postojećom prugom, pretpostavka za njezino uspostavljanje jest izgradnja drugog kolosijeka postojeće i to minimalno na istočnom segmentu pruge, od glavnog kolodvora do Škrljeva. S izvedbom postaja na ovom segmentu, opisani opseg radova može se smatrati prvom fazom uvođenja sustava, s time da će se u konačnici drugi kolosijek izgraditi na čitavom potezu od Škrljeva do Jurdana, te do Šapjana u svrhu povezivanja buduće gospodarske zone Miklavija, pojašnjavaju u Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem. Predviđeno je da stajališta gradske željeznice, osim perona adekvatnih dimenzija, imaju odgovarajuću urbanu opremu, rasvjetu, automate za prodaju karata kao i sustav informiranja putnika, a bit će ih neophodno povezati na odgovarajaući način, odnosno pješačkim komunikacijama i parkirnim površinama.
Riva bez auta
Ako se budu realizirale najavljene investicije u željezničku infrastrukturu, ali i projekt gradnje novog autobusnog kolodvora na zapadnoj Žabici, središte grada doživjet će velike promjene.
– Rješenje odvijanja prometa trgom Žabica realizira se u dvije faze. Prva faza pretpostavlja izgradnju autobusnog terminala, izgradnju produžetka ulice Riva uz terminal, te uspostavljenje poteza Scarpina-Trpimirova-Adamićeva kao ulica rezerviranih za javni gradski prijevoz. Autobusima javnog prijevoza bit će omogućen izravan ulaz iz Krešimirove u Trpimirovu ulicu i obrnuto. Preostali promet odvijat će se ulicama Riva i Ivana Zajca koje postaju dvosmjerne bez uličnog parkiranja. Također se od parkiranja oslobađaju površine putničke obale jer se u sklopu autobusnog terminala gradi i nova garaža kapaciteta preko 900 parkirnih mjesta. U drugoj fazi produljenje ulice Riva izvodi se u punoj dužini do raskrižja na Mlaki koje će se rekonstruirati. Uklanjanjem perona sadašnjeg kolodvora, dio trga Žabica oslobađa se od prometa i postaje pješačka i zelena površina. Na Jelačićevom trgu je također planirana preregulacija prometa te preuređenje i povećanje pješačkog dijela trga za što je već 2011. izdana građevinska dozvola što sa zahvatom na Žabici predstavlja jednu prometnu cjelinu, naglašavaju urbanisti. Mlaka kružno raskrižje
Generalnim urbanističkim planom grada planirana je izgradnja nove prometnice koja predstavlja produžetak Ulice Riva preko Trga Žabica prema zapadu do Mlake. Prometnica je četverotračna, a prolazi južno od novog autobusnog terminala preko postojećih željezničkih kolosijeka koji će se ukloniti, kolosijeci 12,13,14,15 i 16. Ulica je predviđena kao pristupna cesta duž autobusnog terminala duljine oko 350 metara, a zatim slijedi tunelska dionica ispod mreže kolosijeka željezničkog kolodvora u dužini od oko 800 metara. U nastavku, prometnica bi se nakon izlaska iz tunela nadzemno spajala na raskrižje Mlaka koje se rekonstruira u kružno raskrižje. Dužina završnog nadzemnog dijela prometnice je oko 230 metara. S ove će prometnice biti moguć podzemni priključak i zoni zaštićenog skladišta Metropolis koji se nalazi unutar lučkog područja, te peronima putničkog dijela željezničkog kolodvora za kojeg je također predviđena rekonstrukcija. ___________________________________ Uklanjanje stambenih objekata uz trasu
Predsjednik HŽ Infrastrukture Darko Peričić najavio je da će riječke projekte značajno poskupjeti imovinsko-pravna priprema koja uključuje uklanjanje pojedinih stambenih objekata uz trasu dvotračne željeznice. U Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem tvrde da će se izgradnja dvokolosiječne pruge izvesti na taj način da će postojeći kolosijek postati kolosijek za smjer istok, a novi kolosijek u smjeru zapada gradit će se sjeverno od postojećeg. – Budući da na istočnom dijelu grada postoje objekti koji su smješteni vrlo blizu same pruge, postoji vjerojatnost da će se prilikom izgradnje dugog kolosijeka trebati predvidjet njihovo uklanjanje. Međutim, točna situacija bit će poznata nakon što se izradi idejni projekt izgradnje dugog kolosijeka pruge čija se izrada upravo zajednički pokreće od strane HŽ-a, Grada Rijeke i PGŽ-a, naglašavaju urbanisti. ___________________________________ Novi željeznički most na Školjiću
Kao neophodan zahvat najavljena je gradnja vijadukta Školjić i uklanjanje postojećeg nasipa na ulazu u Vodovodnu ulicu.
– Nakon gotovo sto četrdeset godina od izgradnje, nasip na Školjiću postao je zapreka potpunoj valorizaciji ovog prostora, danas zapravo dijela najužeg središta grada. Nasip na Školjiću bit će zamijenjen željezničkim mostom prilikom izgradnje drugog kolosijeka čime će se prostor Školjića otvoriti prema središtu grada i omogućiti prenamjenu i rekonstrukciju postojećih prostora, uvjereni su urbanisti. ___________________________________ Četverotračni podvožnjak u Krešimirovoj ulici
Dosta urbanističkih promišljanja odnosi se na podvožnjak u Krešimirovoj ulici. Ona je četverotračna, s dvotračnim podvožnjakom propisane širine, ali smanjene visine od 3,8 metara umjesto potrebnih 4,5 metara, te dosta velikog nagiba postojećih rampi od -10 posto, što omogućuje prolaz osobnih vozila, autobusa i manjih teretnih vozila.
– Prolaskom vlaka dva se traka zatvaraju, što uzrokuje stvaranje gužvi koje se mogu protegnuti i do Jelačićevog trga. Prilikom izrade detaljnog plana uređenja autobusnog terminala provjerena je mogućnost izgradnje četverotračnog podvožnjaka. U uvjetima dvokolosiječne pruge te uz primjenu propisane svijetle visine, visina od kolnika do konstrukcije podvožnjaka, tj. od »poda« do »stropa«, njegova izgradnja zahtijeva znatno produženje i pomicanje pristupne rampe prema trgu Žabica što bi stvorilo izrazito nepovoljne prometne i prostorne odnose na trgu i stoga je takvo rješenje neprihvatljivo. Osim postojećeg, jedino preostaje rješenje da se četverotračni podvožnjak izvede sa sadašnjom, smanjenom svijetlom visinom, uz zadržavanje ostalih postojećih tehničkih elemenata podvožnjaka, te obavezno deniveliranje pješačkog toka u odnosu na željezničku prugu. Međutim, ovakvo rješenje svakako zahtijeva istovremenu izvedbu produžetka ulice Riva kako bi se omogućio prolaz vozilima kojima je neophodna svijetla visina od 4,5 metara, pojašnjavaju u Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem. http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/S ... met-Rijeke
Futurizam ili realnost: Riječani će se 2020. voziti gradskom željeznicom s 18 stajališta Povratak željeznice: za gradsku riječku prugu čak 550 milijuna eura
Rijecka zeljeznica.jpg (32.77 KiB) Pogledano 5033 puta
Opsežni projektni zadatak kojeg je pripremila HŽ Infrastruktura planira izgradnju drugog kolosijeka kroz Rijeku, rekonstrukciju kolodvora Brajdica i Rijeka te niz drugih povezanih projekata
RIJEKA - Umjesto autobusima Autotroleja Riječani će putovati vlakom, a to bi se moglo dogoditi za šest godina ukoliko u očekivanim rokovima bude realiziran projekt izgradnje drugog kolosjeka željezničke pruge na relaciji dugoj 18 kilometara između Škrljeva i Šapjana. Riječ je o jednom od najvažnijih, financijski najzahtjevnijih i najzanimljivijih infrastrukturnih projekata u Rijeci u bližoj budućnosti. On se uvelike najavljuje, ali se o o njemu konkretno ne zna previše, jer je dokumentacija tek u fazi izrade.
Tvrtka HŽ Infrastruktura ovih je dana pripremila opsežni projektni zadatak za gradnju drugog kolosijeka kroz Rijeku, rekonstrukciju kolodvora Brajdica i Rijeka, te za niz drugih povezanih projekata.
Milijarde kuna
Ako se uzme u obzir najava da će sve navedeno koštati oko 550 milijuna eura, kao i da će taj novac biti osiguran iz državnog proračuna, a ne primarno iz europskih fondova, jasno je kako je riječ o najvećoj državnoj investiciji u Rijeci u bližoj povijesti i daleko najvećem projektu prometne infrastrukture. Usporedbe radi, drugi kolnik riječke obilaznice koštao je nešto više od milijardu kuna, cesta Orehovica-Sv. Kuzam i cesta D-404 koštali su otprilike još jednu milijardu kuna, pa je iz toga jasno kako će ulaganja u željeznicu premašiti ulaganja u ceste unutar riječkog prometnog čvora. Korist bi trebala biti višestruka, prije svega u kontekstu izvlačenja tereta s kontejnerskog terminala Brajdica i terminala na Zagrebačkoj obali ukoliko bude izgrađen u roku, a to je do kraja 2016. godine. Za građane bi najveći plus trebao biti u novoj opciji gradskog prijevoza i mogućnosti putovanja vlakom na relaciji Škrljevo – Rijeka – Šapjane, gdje se ukupno planira urediti 18 željezničkih stajališta, što je u skladu s planovima riječkog GUP-a. Na popisu potpuno novih stajališta nalaze se Sveti Kuzam, Draga, Vežica, Podvežica, Sušak, Pećine, Školjić, Zagrad, Mlaka, Kantrida-Zamet, Marčeljeva Draga, Martinkovac i Pavlovac, pored čega su predviđene i rekonstrukcije postojećih željezničkih stajališta Krnjevo, Rukavac, Jušići, Permani i Brgud.
Peričić: Gradnju pruge počinjemo krajem 2015.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić ističe kako je natječaj za idejno rješenje za drugi kolosjek raspisan prije desetak dana, kao i da bi taj posao trebao biti gotov sredinom godine nakon čega slijedi i natječaj za projektno rješenje. – Mi u svakom slučaju planiramo do kraja godine imati projektanta, koji će do sredine 2015. godine završiti glavni projekt, što znači da tada mora ići natječaj za izvođača radova. Gradnja mora početi prije kraja 2015. godine i potrajat će barem tri godine. Prioritet jest dionica Rijeka-Sušak-Pećine, koju moramo izgraditi za svega 18 mjeseci. Ovo je uistinu ambiciozan projekt, koji će Rijeci vratiti željeznicu. U ovom trenutku teško je precizno procijeniti vrijednost investicije, to ćemo znati krajem ove godine, ali je sigurno da ona neće biti manja od 550 milijuna eura. Očekujemo status projekta od posebnog državnog interesa, pa bi stoga imali efikasnije ishodovanje svih potrebnih dozvola, otkupa zemljišta i pribavljanja potrebne dokumentacije, ističe Peričić, koji također najavljuje da je spreman projektni zadatak za prugu Škrljevo-Delnice, kao i da će u najkraćem roku biti raspisan natječaj za idejno rješenje, koje bi moralo biti završeno do kraja godine Viadukt na Školjiću
Osim novih stajališta projektni zadatak predviđa i neka sasvim nova prometna rješenja u Rijeci, koja bi trebala izmijeniti i cestovnu gradsku mrežu, čak i vizualni izgled pojedinih riječkih četvrti. Jedna od njih je svakako Školjić, gdje se planiraju velike promjene na željezničkom mostu i nasipu, koji su izgrađeni prije gotovo 140 godina. Predviđeno je da se nasip željezničke pruge na Školjiću zamijeni željezničkim mostom (vijaduktom) kao dio izgradnje drugog kolosijeka uz postojeću željezničku prugu. Vijadukt bi bio dug 141,5 metara, moguće su varijante s čeličnom ili betonskom konstrukcijom. Posebno je zanimljivo da je na samom mostu predviđeno stajalište gradske željeznice za oba smjera s natkrivenim peronima, kao i da bi drugi sadržaji bili smješteni u parteru, dok bi se pristup stajalištu odvijao stubištem ili liftom. U opciji je i varijanta po kojoj bi bi kolosijeci na viaduktu bili smješteni jedan ispod drugog kako bi se dobilo na prostoru, koji je u tom dijelu sužen. Iduća bitna promjena predviđa se na križanju pruge i Krešimirove ulica gdje bi se cestovni podvožnjak morao proširiti s dvije na četiri prometne trake, čime bi se postiglo da u trenutku prolaska vlaka nije potrebno zatvarati dvije cestovne trake, kao što je danas slučaj. Zbog toga bi se produžio i sami podvožnjak i pješački prijelazi preko pruge sa obje strane Krešimirove ulice.
U skladu s GUP-om velike promjene planiraju se na području riječkog kolodvora ispod kojeg se planira graditi cestovni tunel dužine oko 800 metara s čak četiri prometne trake s izvedenim spojem prema području zaštićenih lučkih skladišta Metropolis, koje se tako planiraju ukopiti u mrežu gradskih prometnica.
Ukidanje pruge na riječkoj rivi
Teretnih vlakova na riječkoj rivi više ne bi trebalo biti. Stara željeznička pruga L 218 Brajdica-Rijeka ne zadovoljava osnovne tehničke i sigurnosne uvjete, te ometa putnički i cestovni promet u strogom središtu Rijeke. Stoga HŽ predviđa ukidanje i demontažu te pruge, ali ne odmah, već nakon rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Brajdica, te nakon izgradnje drugog kolosijeka na dionici Sušak-Pećine-Rijeka.
Tunel ispod kolodvora
Riječ je o dijelu projekta u kojem bi u financiranju trebao participirati i Grad Rijeka. Ta nova prometnica predstavlja produžetak Ulice Riva, a počinje na području Žabice odakle ide usporedo s novim autobusnim kolodvorom, čija se gradnja čeka desetak godina. Na tom je dijelu u dužini od oko 350 metara cesta nadzemna, dijelom prolazi preko postojećih željezničkih kolosjeka, a onda se denivelira i spušta u tunel ispod mreže kolosjeka i samog željezničkog kolodvora. Zatim prolazi u smjeru Mlake, gdje bi se spojila na današnje cestovno križanje Mlaka, koje bi se također trebalo izmijeniti, jer bi tamo bio postavljen rotor. Navedeni dio projektnog zadatka očito nastoji povezati nekoliko projekata, prije svega autobusni kolodvor i željeznički kolodvor, čime bi se na jednom mjestu stvorilo multimodalno prometno čvorište, kojemu bi se u budućnosti mogao priključiti i Pomorski putnički terminal s adekvatnom dubinom mora i mogućnosti priveza najvećih brodova. Stvari su u tom dijelu očito izuzetno ambiciozno zamišljene, pa bi dugoročno svakako bilo racionalno i potrebno investiciju opravdati velikim putničkim prometom, što nije laka zadaća. Naime, dolinsko-nizinska pruga prema Rijeci nikada nije bila zamišljena ni projektirana kao pruga s velikim putničkim prometom, pored čega Rijeka tek treba izboriti status važne putničke luke na sjevernom Jadranu.
Zagrebačka obala ključ
Posebna priča projekta je rekonstrukcija dvaju teretnih kolodvora naslonjenih na kontejnerske terminale. Prvi je onaj na Brajdici, koja će imati kapacitet od 600.000 TEU-a godišnje, čemu se prilagođava i kapacitet željeznice, koja bi morala prevoziti do 60 posto tog tereta, odnosno oko 360.000 TEU-a godišnje. Za to bi bilo potrebno prosječno 16 parova vlakova dnevno (maksimalno je 19 parova vlakova), pa je neophodna rekonstrukcija kolodvora Brajdica. Tu se predviđa izgradnja izvlačnog kolosjeka dužine oko 430 metara koji bi završavao u tunelu na istočnoj strani. Dodatna četiri kolosjeka išla bi ispod portalne dizalice na kontaktnom području između luke i željeznice.
Sličan kapacitet imao bi i teretni kolodvor uz Zagrebačku obalu, čiji bi kapacitet također trebao iznositi oko 600.000 TEU-a od čega željeznica također mora odraditi oko 360.000 TEU-a godišnje sa istim brojem vlakova kao i na Brajdici. I ostale brojke su ovdje slične kao i na Brajdici, pa umjesto ponavljanja treba navesti kako je Zagrebačka obala ključni projekt za cijelu koncepciju gospodarenja prostorom na potezu od Žabice do Mlake. Osim drugog kolosijeka i rekonstrukcije dvaju kolodvora na projekt kontejnerskog terminala nadovezuje se i cesta D-403, pa je jasno kako bi svaki neuspjeh u realizaciji Zagrebačke obale doveo do promašenog koncepta razvoja prometne infrastrukture, jer bi bilo jako teško opravdati silna ulaganja u prugu i cestu bez teretne luke. Valja se nadati da se to ipak neće dogoditi, odnosno da će unatoč poteškoćama i kašnjenju u projektiranju, konzorcij talijanskih tvrtki u roku izgraditi kontejnerski terminal.
Prema Krku mostom, do Istre tunelom
Projekt drugog kolosjeka u Rijeci nadovezuje se na niz drugih velikih željezničkih projekata, prije svega na nizinsko-dolinsku prugu visoke učinkovitosti na dionici Skradnik-Krasica uz koju ide i priključna pruga prema Krku na potezu od Krasice od Omišlja u što je uključen i novi Krčki most. Na drugoj strani planira se i nova obilazna željeznička pruga oko Rijeke s priključkom na željezničku mrežu prema Istri tunelom kroz Učku. U fazi razmatranja je i fazna izgradnja novog željezničkog kolodvora Ivani na području Općine Kostrena, gdje bi trebao biti pomoćni kolodvor za regulaciju i slaganje vlakova, garažiranje vlakova i industrijski kolodvor buduće industrijske zone na platou Ivani. Željeznički kolodvor Ivani povezao bi se spojnim kolosjekom s novim željezničkim kolodvorom Krasica. Budući godišnji obujam prometa po jednom kolosjeku dvokolosječne željezničke pruge iznosio bi 12 milijuna tona. Nazivna projektirana građevinska brzina trebala bi ostati jednaka kao i na postojećoj pruzi po dionicama: Škrljevo-Sušak-Pećine 70 km/h, Sušak-Pećine-Rijeka 80 km/h, Rijeka-Opatija-Matulji 80 do 90 km/h, Opatija-Matulji-Jurdani 80 km/h, Jurdani-Šapjane 80 do 100 km/h. http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/F ... stajalista ------------------------------------------------------------------------------ Dakle sad smo dobili najnovija razmišljanja u vezi ovog projekta, to je pohvalno.
Kao što je navedeno u članku "Zagrebačka obala" je pokretač svega, bez nje o riječkoj gradskoj željeznici ne bi ni pričali. Mislim da bi Zagreb trebao dati Riječanima napokon nešto konkretno od naše države. U ovom projektu "rješava se više muha jednim udarcem". No Hrvatska nema novaca, nismo mi toliko razvijena zemlja poput nekih sjevernih zemalja Europe gdje grade mostove i tunele u zabiti koja spajaju otok gdje žive "2 "čovjeka s kopnom . Oni to mogu jer su bogate zemlje.
PROJEKTI BRZA GRADSKA ŽELJEZNICA HŽ uštedio Gradu Rijeci 160.000 kuna Idejni projekt brze gradske željeznice nije ni pokrenut, jer je HŽ pristupio dogradnji drugog kolosijeka kroz Rijeku Grad Rijeka i HŽ zajednički do brze željeznice
RIJEKA » Grad Rijeka je ove godine u proračunu osigurao 160.000 kuna za pokretanje idejnog projekta za postavljanje brze gradske željeznice. No, ta sredstva ipak nisu potrošena, jer projekt nije pokrenut. Razlog tomu jest, kako navodi pročelnik Odjela gradske uprave za urbanizam Srđan Škunca, to što je Grad Rijeka u međuvremenu uključen u izradu jednog drugog projekta, a riječ je o izradi idejnog rješenja rekonstrukcije željezničke pruge Škrljevo-Matulji-Šapjane s dogradnjom drugog kolosijeka, koji će djelom zahvatiti i temu postavljanja brze gradske željeznice. U okviru tog projekta već su definirane mikrolokacije svih postaja brze gradske željeznice predviđenih GUP-om Grada Rijeke. Glavni nositelj rekonstrukcije željezničke pruge Škrljevo-Matulji-Šapjane su Hrvatske željeznice. – Istim projektom su utvrđene i tehničke osobine i razina opremljenosti tih postaja za odvijanje prometa putnika gradskom željeznicom te mogućnosti pristupa na svaku od planiranih postaja. Budući da spomenuti projekt mora proći još određene revizije, nakon dobivanja potrebnih suglasnosti nastavit će se rad na njegovoj daljnjoj realizaciji, navodi Škunca. Trasa brze željeznice stara je riječka priča, svojevrsni »nadzemni« riječki metro, a poznata je iz prostornog plana donesenog još 2003. godine, odnosno GUP-a donesenog 2007. – Dakle, brza gradska željeznica prometovat će postojećom željezničkom prugom kroz Grad Rijeku. S time da se ista ta pruga mora dograditi drugim kolosijekom kako bi se omogućilo uredno prometovanje teretnih i putničkih vlakova te same brze gradske željeznice unutar intervala prihvatljivog korisnicima, a to bi bilo svakih 15 do 20 minuta, saznajemo od Grada Rijeke.
Prema svemu sudeći mogli bi dobiti modernu gradsku putničku željeznicu sa 13 stanica. Samo neka krene izgradnja pa onda grad može nadograđivati i proširivati mrežu u budućnosti.
Drugi kolosjek Brza riječka putnička gradska željeznica.jpg (57.82 KiB) Pogledano 4648 puta
STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – JURDANI
Rijeka, 22. siječnja 2015. Studija je prvi dio dokumentacije koja je neophodna za realizaciju projekta izgradnje drugog kolosijeka postojeće željezničke pruge kroz grad Rijeku, na dionici od Škrljeva do Jurdana. Naručitelj Studije su Hrvatske željeznice, a Grad Rijeka, kao i Primorsko goranska županija, sudjelovale su u Projektnoj koordinaciji koja je pratila ukupan proces njezine izrade.
Drugi_kolosjek.jpg Studija je dovršena u listopadu prošle godine te se nastavljaju aktivnosti na izradi projektne dokumentacije koja je potrebna za ishođenje dozvola. Tako će se izrada idejnih i glavnih projekata za ovaj zahvat u veljači 2015. godine kandidirati za sufinanciranje EU fondu pod nazivom CEF (Connecting Europe Facility), a očekuje se da će se odobriti nepovratna sredstva s udjelom od 85% vrijednosti projekta. Objava informacija i dinamike za takve EU projekte na web stranicama lokalne i regionalne samouprave uobičajena je i obvezujuća praksa unutar EU. (A.B.) Grad Rijeka
Dakle rezimirajmo malo, sad stvari kako stoje. Nas zanima samo riječko područje i gradska željeznica.
Pružna dionica od Škrljeva do Jurdana, prolazi kroz uže područje grada Rijeke, omogućeno je uključivanje željeznice u prijevoz gradskih putnika i stvaranje efikasnog i učinkovitog gradskog i prigradskog željezničkog prijevoza, što je još jedan cilj projekta izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije postojećeg uz izgradnju novih stajališta.
Ukupna duljina pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Šapjane je : 40,8 km . od čega je duljina dionice Škrljevo – Rijeka - Jurdani 27,494 km.
Na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane nalaze se kolodvori Škrljevo, Sušak- Pećine, Rijeka, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane, a postojeća stajališta su Krnjevo, Rukavac, Jušići i Permani.
Dogradnjom drugog kolosijeka i rekonstrukcijom postojećeg na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, planira se izgradnja još13 novih stajališta: Sv. Kuzam, Draga, Vežica, Podvežica, Sušak, Školjić, Zagrad, Mlaka, Kantrida, Zamet, Marčeljeva Draga, Martinkovac i Pavlovac.
Na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani nalaze se tri tunela; tunel „Kalvarija“, koji se proširuje i produljuje, tunel Rukavac za koji je predviđena izgradnja nove cijevi uz postojeći i tunel Baudine za koji je također predviđena izgradnja nove dvokolosiječne tunelske cijevi uz postojeći.
Trenutno je izrađena Studija okvirnih mogućnosti izgradnje 2. kolosijeka i rekonstrukcije željezničke pruge na dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane i izrađen projektni zadatak za izradu Idejnog i Glavnog projekta.
Izrada projektne dokumentacije te ishođenje svih dozvola planirano je u razdoblju od 2015. godine do 2020. godine, nakon čega su planirani radovi u trajanju 4 godine.
Ciljeve ovog Projekta možemo podijeliti u slijedeće kategorije: TEHNIČKI: - povećanje propusne moći pruge - modernizacija postojećeg kolosijeka - izgradnja drugog kolosijeka uz postojeći bez promjene trase - izgradnja novih stajališta za prigradski promet - rekonstrukcije kolodvora uz produljenja i povećanja broja kolosijeka VREMENSKI: - projektiranje i izvođenje radova u što kraćem roku EKONOMSKI: - povećanje teretnog i putničkog željezničkog prometa - stvaranje prigradskog putničkog prometa DRUŠTVENO-POLITIČKI: - povećanje sigurnosti željezničkog prometa - povećanje razine usluge prijevoza - smanjenje buke kroz grad - denivelacije pješačkih i željezničkih prijelaza - podizanje razine kvalitete života u gradskom i prigradskom području - povećanje brzine prometne komunikacije
Ukupna vrijednost projekta iznosi 300 mil. eura od čega je 9 mil. eura planirano za izradu tehničke dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Financijska sredstva osigurat će se putem instrumenta za sufinanciranje prometnih koridora u iznosu 85 % nepovratnih sredstava.
Studiju napravio: HŽ Infrastruktura d.o.o. Razvoj i investicijsko planiranje Mihanovićeva 12, 10 000 Zagreb Neki dan gledam na televiziji kako je Rumunjska dobila 150 milijuna € za metro . Guglao sam poslije i mislim da je riječ o Bukureštu. Oni već imaju izgrađen metro iz 1979. i sad su izgleda dobili novac za modernizaciju.
Pogledajte ovdje kako izgleda Bucharest Metro, zaista impresivno i nekoliko desetljeća ispred Zagreba.
Što se tiče nas. Ne znam kako Rijeka može dobiti nepovratna sredstva E.U. s obzirom da glavni grad Zagreb bi mogao biti taj koji bi nam mogao smanjiti šanse. Imamo Riječanina Darka Peričića (Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture) koji gura to sve ali kad one ode , što onda ?! Guglam sad malo stranice HŽ-a i ne mogu naći tko upravlja njime. "O nama" ne piše ništa.
Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture govori o razvoju riječkog prometnog pravca, kapitalnom projektu Vlade RH koji će transformirati ne samo poslovanje luke i teretnog prijevoza već i donjeti novu kvalitetu života stanovnicima Rijeke i okolice.
Post broj:#24Postao/la edotijan » 22.3.2015, 13:20
Da ne grešim i ne prigovaram, o toj famoznoj gradskoj željeznici se u intervalima govori oko 40 godina. Prihvatiti ću njeno postojanje, kada se budem provozao njome. SAmo nekada se spominjao i Hreljin kao moguća stanica.
Post broj:#25Postao/la Vežičanka » 22.3.2015, 18:48
Mislim da bi to bilo fantastično ako bi se ostvarilo. Neka parkiranje u gradu bude skupo da se riješimo automobila u centru a u prigradu neka budu velika parkirališta blizu željezničke stanice.
Dovoljno govori podatak da je ova tema otvorena 2009. godine a od moderne (pri)gradske željeznice nema ništa. Neće je ni biti tako skoro. HŽ je tek izradio sve moguće studije, je li projekt poslan europi kako bi se dobila sredstva nigdje se ne spominje. Gospodin u ovom videu govori kako je naš prometni čvor apsolutni prioritet Vlade RH i HŽ-a...pa da je tako, valjda bi se u evo skoro četiri godine vlasti pokrenulo nešto u svezi s riječkim željezničkim čvorom, ovim konkretnim projektom, pa i prugom na koridoru Vb do Budimpešte...obećanje je očito ludom radovanje...
Najnvoije stanje je sljedeće. Imamo novog /novu predsjednika/icu Uprave HŽ-a Infrastrukture . Riječanin je opet brzinski popušio. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, nezadovoljan njihovim radom, smijenio je predsjednika i tri člana Uprave HŽ Infrastrukture, piše Večernji list. Za novu šeficu te problematične državne tvrtke izabrao je Renatu Sušu, 33-godišnju menadžericu koja dolazi iz privatnog sektora i dosad se uglavnom bavila nekretninskim biznisom .
Više o njoj ovdje:
Iz Uprave odlaze Darko Peričić, dosadašnji predsjednik te članovi Nikola Ljuban, Marko Car i Rene Valčić. Ostaje Ivan Vuković koji će biti v. d. predsjednik do dolaska nove šefice.
Suša bi u vruću fotelju trebala sjesti krajem kolovoza. Trenutačno još radi u tvrtki Nova europska ulaganja, društvu kćeri američkog fonda NHC Capital, u kojoj vodi projekt gradnje vila iznad Dubrovnika.
Pokušali smo od Renate Suše saznati kako je izabrana za predsjednicu Uprave HŽ Infrastrukture i što ju je motiviralo na to da iz privatnog sektora prijeđe u državni mastodont opterećen višemilijunskim dugovima i gubicima, ali ona nas je uputila na Ministarstvo prometa.
U Dončićevu ministarstvu rečeno nam je kako su već neko vrijeme u potrazi za novim vodstvom HŽ Infrastrukture. Smijenjenoj četvorci najviše se zamjera to što nije uspjela ispuniti zacrtane ciljeve, ponajprije što se tiče investicija i restrukturiranja.
Prema tvrdnjama iz ministarstva, Suša nije izabrana po političkom ključu, nije članica nijedne stranke, a ministar Dončić do prije nekoliko dana nije ju ni poznavao, već je presudio samo njezin respektabilan CV.
Suša je karijeru započela prije deset godina u revizorsko-konzultantskoj tvrtci Deloitte, zatim je prešla u Colliers, savjetničku tvrtku za poslovanje nekretninama, a od 2007. do 2008. je radila u Hypo banci kao projektna menadžerica. Nakon toga vraća se u Colliers, i to kao direktorica Odjela investicijskog savjetovanja i procjene vrijednosti, da bi 2012. prešla u tvrtku Nova europska ulaganja u kojoj radi kao potpredsjednica za investicije.
To što dolazi iz potpuno drugog sektora koji nema veze sa željeznicom i što nikad nije upravljala velikim sustavima u Ministarstvu prometa ne vide kao problem. Smatraju kako Suša ima velikog iskustva u vođenju projekata, ekipiranju timova, a to upravo treba u HŽ Infrastrukturi kako bi se konačno pokrenule investicije i ubrzalo povlačenje sredstava iz EU fondova.
Smjenu stare uprave pozdravljaju u Sindikatu infrastrukture Hrvatskih željeznica, ali su blago rečeno iznenađeni odabirom Suše.
'Ona sa željeznicom nema veze. Koji je cilj toga, nije nam jasno. Ako su već dovodili nekoga da vodi projekte i povlači sredstva iz fondova, onda je ona trebala biti članica uprave, a ne vodeći čovjek. I dosad je dovedeno mnogo novih za fondove, ali to nije polučilo nikakve rezultate. Prošlo je dvije i pol godine mandata ove vlade, a nije se dogodilo ništa. Ovo imenovanje samo kupuju vrijeme, da ispucaju mandat do kraja', uvjeren je Slavko Proleta, predsjednik sindikata.
RAZGOVOR » RENATA SUŠA, PREDSJEDNICA UPRAVE HŽ-a INFRASTRUKTURE O INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA U RIJECI Drugi kolosijek u Rijeci ćemo izgraditi 2020. Ciljana godina za početak izgradnje je 2017. Puno toga treba dobro pripremiti i riješiti prije početka izgradnje, koja će utjecati i na kvalitetu života Riječana pa se i zbog toga mora voditi računa o efikasnosti
Darko PAJIĆ
reanta suša uprava HŽa.jpg (12.44 KiB) Pogledano 4554 puta
Oko 300 ljudi bi ove godine trebalo otići iz tvrtke uz poticajne otpremnine – Renata Suša * Foto: V. KARUZA
Darko PAJIĆ Oko 300 ljudi bi ove godine trebalo otići iz tvrtke uz poticajne otpremnine – Renata Suša * Foto: V. KARUZANakon osam mjeseci na dužnosti predsjednice Uprave HŽ-a Infrastrukture Renata Suša u svom prvom većem razgovoru za medije govori o ambicioznim planovima razvoja željezničke mreže u Hrvatskoj, izgradnji nizinske pruge, restrukturiranju i smanjenju troškova poslovanja i procesu smanjenja broja radnika. Suša je u sustav HŽ-a ušla iz privatnog sektora te naglašava da se na to odlučila prvenstveno zbog izazova vođenja velikih investicijskih projekata. – Nigdje ne postoji takav investicijski ciklus kao u željeznici. Pripremamo projekte u ukupnoj vrijednosti većoj od 2 milijarde eura. Osobno mi je to veliki izazov, zato sam i došla. Svjesna sam i toga da na željeznici više od 30 godina nije bilo gradnje niti jednog kilometra nove pruge. Uskoro će se i to promijeniti, jer smo donijeli odluku o odabiru graditelja pruge Gradec – Žabno duge 13 kilometara. U roku nekoliko mjeseci na terenu počinje novi ciklus investicija u nove pruge. Došli ste u veliki poslovni sustav koji traži i nepopularne mjere, rezove, otpuštanja i ukidanje radnih mjesta? – To nikome nije lako. Pokušavamo biti socijalno osjetljivi. Nudimo otpremninu do 165.000 kuna i imamo Željeznički fond za ljude kojima nedostaje nekoliko godina do mirovine, koji putem fonda imaju 4.000 kuna mjesečne naknade u bruto iznosu u razdoblju od tri godine. Nudimo iznos otpremnina koje su na razini najviših na tržištu. Iznad toga ne bismo trebali ići, jer ipak gospodarimo javnim novcem.
Nagodba za dug
Koliki je optimalan broj radnika za HŽ Infrastrukturu i kada ga mislite ostvariti? – HŽI ima 5.100 zaposlenih, a tvrtka Pružne građevine u 100-postotnom vlasništvu HŽI-a imaju oko 1.800 zaposlenih. Cilj je optimizacija. Proces restrukturiranja u cijelom sustavu je konstantan i trajat će 10 do 20 godina. Generalno imamo previše zaposlenih, ali imamo i zahtjevan kolektivni ugovor. Samo za izračun dodataka po kolektivnom ugovoru imamo oko 20 zaposlenih ljudi u računovodstvu. Imamo i kolodvore sa 6 zaposlenih na 2 vlaka dnevno. Radimo na reorganizaciji, na ukidanju nekih kolodvora, uvođenju kolodvorskih područja, ali je to sustav vezan i uz poslovanje i poslovne odluke HŽ-a Carga i HŽ-a Putničkog prijevoza. Prema našem kolektivnom ugovoru ne možemo iskazati tehnološki višak dok je ugovor na snazi, a to je do kraja ove godine. Pokušali smo mijenjati tu odredbu, pa smo odbačeni, ali ćemo i dalje ustrajati. Oko 300 ljudi bi ove godine trebalo otići iz tvrtke uz poticajne otpremnine. Imamo osigurana sredstva za tu svrhu za ovu i iduću godinu. Dobili smo kredit Svjetske banke, kojim će se financirati otpremnine. Taj je kredit s najnižom kamatnom stopom u Hrvatskoj, kamata je 0,5 posto, a vrijednost kredita je 80 milijuna eura. Što je s dugovima HŽ-a Carga, namjeravate li ih naplatiti ili ne? – Nema tu izbora. Moramo ih naplatiti. Sklopili smo s njima nagodbu i najveći dio duga od ukupno 200 milijuna kuna dospijeva na naplatu u listopadu ove godine. Oni trenutačno mjesečno uplaćuju 3 milijuna kuna u gotovini i još milijun kuna je kompenzacija. Očekujemo da će HŽ Cargo do lipnja završiti restrukturiranje i početi isplaćivati veći dio dugova. Dilema je bila trebamo li aktivirati jamstva i naplatiti nekoliko milijuna kuna koliko su imali na računu ili ići na nagodbu. Procjena je da ćemo nagodbom naplatiti veći dio duga. Iz diobene bilance postoji niz nekretnina na kojima Cargo nije bio uknjižen. Provedena je uknjižba te ćemo vjerojatno dio duga naplatiti i u nekretninama. Je li razlog poništenja natječaja za izgradnju pruge Dugo Selo – Križevci sukob interesa tvrtke Pružne građevine? – Nije to razlog za poništenje natječaja. Javna nabava još traje, stigle su dvije ponude, niti jedna nije zadovoljavala i više od toga u ovom trenutku ne mogu reći. No, ta priča će imati svoj epilog kada prođe rok za žalbe, jer postoje ljudi koji su odgovorni za to. U pravilima IPA-e je bilo jasno definirano da Pružne građevine ne mogu sudjelovati na natječaju. I sindikati su toga bili svjesni. Očekujemo da će ove jeseni pruga Dugo Selo – Križevci biti u izgradnji. To je naš prioritet.
Prilagodba PG-a
Što će biti s Pružnim građevinama, ima li ta tvrtka budućnost? – Sukladno našim investicijskim planovima, ove godine ćemo biti na razini investicija od oko 950 milijuna kuna i PG-u je osiguran obim posla od oko 320 milijuna kuna. Oni sad imaju posla, ali pitanje je što će biti za godinu dana. PG se mora restrukturirati, jer ne mogu raditi ne samo na EU fondovima već niti na projektima financiranima od strane razvojnih banaka. Problem je sukob interesa, ne možemo uzimati kredite za razvoj pruga, a posao davati svojoj tvrtki. Što se mora dogoditi u prilagodbi tvrtke Pružne građevine? – Mora se dogoditi restrukturiranje, postići optimalan broj zaposlenih. PG ima izuzetno veliku sezonalnost posla i ne mogu cijele godine trpjeti trošak zaposlenih, već sezonski moraju uzimati radnike. Prošle godine su Pružne građevine odradile posao od 650 milijuna kuna, a imali su 1.600 zaposlenih na neodređeno te još 600 na određeno vrijeme. Primjerice, jedna druga tvrtka ima 80 zaposlenih, a radi s nama poslove na razini od 500 milijuna kuna godišnje. Koliki bi bio optimalan broj radnika? – Preporuka konzultanata je smanjenje broja radnika za 600 uz postojeći obim poslovanja. Siguran posao za njih je održavanje pruga, koji mi financiramo vlastitim sredstvima. Nije im siguran posao vezan uz investicije. PG mora izaći na tržište. Nije istina da oni ne mogu raditi na EU projektima, već to ne mogu samo tamo gdje je HŽI korisnik sredstava. Moru raditi na EU projektima Hrvatskih voda ili Hrvatskih šuma, imaju mehanizaciju i znanje, ali nikada tu nisu istupili. Je li cilj privatizacija? – Cilj je da ljudi imaju posao, da zadrže radna mjesta. To može biti i privatizacija. Radna mjesta treba promatrati kroz efikasnost, a PG je sada na razini od 352.000 kuna po zaposlenom. Ista tvrtka u Sloveniji ima milijun kuna po zaposlenom, a oni su također u državnom vlasništvu. DIV ima više od milijun kuna, OHL također. PG je na jednoj trećini produktivnosti u odnosu na standarde. Po gruboj računici trebalo bi zadržati samo trećinu zaposlenih, ali niti konzultanti ne traže tako drastične mjere. Ponuđene su otpremnine od oko 150.000 kuna, prihvatilo ih je 85 radnika. Provjeravamo diplome i otkrili smo 30 ljudi s lažnim diplomama za srednju stručnu spremu. Tu neće biti nikakve tolerancije.
Bojite li se štrajka u Pružnim građevinama? – Restrukturiranje se provodi zato da 1.000 ljudi zadrži posao, a ne da 1.600 ljudi ostane bez posla. Štrajkom bi sindikat puno riskirao, jer imaju dobar kolektivni ugovor.
Kad je žena »šefica«
Kako su vas dočekali u novoj sredini? Osjećate li potcjenjivanje zato što ste mladi ili zato što ste ženskog spola? – Pa bilo je svega. Pa i potcjenjivanja zato što sam mlada i zato što sam žena. Ali, toga ima sve manje. Jedna od stvari s kojom sam dočekana bila je rečenica: »Svašta sam mislio da će mi se u životu desiti, ali ne da će mi žena biti šefica«. Ostala sam u šoku kad sam to čula. No, sad vjerujem da željeznica treba i više žena. Vjerujem da će se i drugi na to naviknuti.
Preveliki broj stajališta
Na riječkoj gradskoj željeznici predviđena je gradnja čak 17 stajališta? – Meni se to čini puno. Mislim da Grad Rijeka mora biti oprezan u željama da se ne bi realizacija projekta nepotrebno odužila. Moramo dokazati ekonomsku isplativost i osigurati postizanje projektirane brzine, a to je problematično s tako velikim brojem stajališta. Važna je suradnja lokalne zajednice s HŽ-om Infrastrukturom. Zajedno predlažemo karakteristike pruge, a postavljaju nam pitanje radi li se o tramvaju ili željeznici. Moramo realno voditi računa o ekonomskoj isplativosti, jer je inače upitno hoće li projekt biti financiran europskim sredstvima, a to je najvažniji cilj.
Višegodišnji projekti
HŽ Infrastruktura bit će nositelj najvećih investicija u bližoj i daljoj budućnosti u Hrvatskoj? – Ove godine je to 950 milijuna kuna iz kredita komercijalnih banaka. Nacionalna komponenta je 15 posto na EU projektima. To su višegodišnji projekti. Potpisan je projekt Dugo Selo – Križevci, gdje idemo u novi natječaj i Gradec – Žabno, a zajedno su vrijedni oko 220 milijuna eura. Spreman je projekt vrijedan oko 55 milijuna eura za elektrifikaciju i remont pruge Vinkovci – Vukovar za početak sljedeće godine. Završit ćemo projekt Okučani – Novska vrijedan 30 milijuna eura. Za iduću godinu bi trebao biti spreman projekt pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac na koridoru 5b i trebali bismo imati završeni projekt Koprivnica – Botovo – državna ganica te bi idejni projekt za prugu Goljak – Skradnik trebao bit gotov do kraja iduće godine. Prijavili smo se s Lučkom upravom Rijeka za financiranje gradnje kolodvora na Brajdici i kolodvora na Zagrebačkoj obali za financiranje iz CEF-a i do kraja godine očekujemo odluku o financiranju. Ukupna vrijednost ta dva projekta iznosi 500 milijuna kuna gdje smo partneri s Lučkom upravom Rijeka. Kad govorimo o drugom željezničkom kolosijeku kroz Rijeku, znate li koliko će se objekata rušiti u Rijeci? – Zasad ne. Ali imamo određeni budžet za otkup objekata na koridoru i moramo biti u okviru tog budžeta. Rade se neovisne procjene vrijednosti nekretnina. Kompromis se mora pronaći, jer ako bude sporova, to može odgoditi cijeli projekt za čak 4 ili 5 godina. Možete li reći kada očekujete početak izgradnje drugog željezničkog kolosijeka kroz Rijeku, a kada završetak? – Ciljana godina za početak izgradnje je 2017., a dovršetak se može očekivati 2020. godine. Puno toga treba dobro pripremiti i riješiti prije početka izgradnje, koja će utjecati i na kvalitetu života građana u Rijeci, pa se i zbog toga mora voditi računa o efikasnosti. Kada će se putnici vlakom od Rijeke do Zagreba moći voziti u nekom razumnom vremenskom roku putovanja, bitno kraćem od 3 sata i 50 minuta? – Mi nastojimo dokazati ekonomsku isplativost za brzinu od 160 km/h. Okvirno bi 2022. godine većina pruga trebala biti obnovljena ili iznova izgrađena i tada bi vlak od Rijeke do Zagreba mogao stizati za sat vremena ne računajući stajanja. Kolika je ukupno visina dugoročno planiranih investicija HŽ-a Infrastrukture? – Te brojke variraju, ali govorimo o oko 2 milijarde eura. Svjesni smo da te novce nemamo i moramo ih dobiti iz fondova Europske unije. Nisu sva sredstva određena samo za željeznicu, ali je cilj pripremiti projekte i iskoristiti što više europskih sredstava. Za lučki promet iz Rijeke cilj je osigurati da 60 posto kontejnera ide željeznicom. Zašto smo daleko od toga cilja ako govorite da željeznica ima i duplo veći kapacitet od današnjeg? – Sav teret odradimo i mi doista jesmo na 50 posto kapaciteta kad je riječ o riječkoj luci. Prepreka mogu biti remonti i obustave prometa, ali smo i tu prilagodljivi, jer je prioritet da teret ne mijenja vid transporta. Bilo je razgovora oko kontejnerskih vlakova s predstavnicima koncesionara na Brajdici i Lučkom upravom Rijeka. Pitanje je jesu li kontejnerski vlakovi puni, hoće li Cargo imati redovite kontejnerske vlakove, odnosno može li si Cargo priuštiti da vozi prazne vlakove. Netko mora te troškove snositi. To su otvorena pitanja na koja svi moramo naći odgovor.
IPAK SE KREĆE - RIJEKA ĆE DOBITI „METRO 21. STOLJEĆA“? Osigurano 8.5 milijuna eura za start projekta prigradske željeznice!
Prigradska željeznica donijela bi rasterećenje cestovnog prometa od 30%, a promijenila bi vizuru grada i uže regije
Osigurano je 8.5 milijuna eura za izradu projektne dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja riječke prigradske željeznice, izjavio je na redovitom susretu s novinarima zamjenik župana Marko Boras Mandić dodavši kako se o projektu prigradske željeznice dvadesetak godina intenzivno razgovara, a sada su osigurana sredstva za njegovu realizaciju.
Feasibility studija je pokazala da projekt ima opravdanost na dionici od Jurdana do Škrljeva. Trenutno od Matulja do Rijeke postoji samo jedna stanica, kao i od Rijeke do Škrljeva. Realizacijom ovog projekta broj stanica povećao bi se na 23, što uključuje izgradnju novih stanica i rekonstrukciju postojećih.
Prigradska željeznica donijela bi rasterećenje cestovnog prometa od 30%. Promijenila bi vizuru grada i uže regije pa se, prema riječima Borasa Mandića, može reći da bi Rijeka bila prvi grad u Hrvatskoj koji bi dobio metro 21. stoljeća!
U prvoj fazi izradila bi se potrebna dokumentacija, a od 2020. godine započela bi izgradnja. Izrada dokumentacije koštat će 8.5 milijuna eura, od kojih će 85% biti sufinancirano sredstvima iz EU, a izgradnja 300 milijuna.
edotijan napisao:. SAmo nekada se spominjao i Hreljin kao moguća stanica.
To u principu nebi bilo moguće. Stajalište bi onda trebalo biti na mjestu današnjeg ŽCP Tuhobić ili Melnice,a kako god okreneš to je sve predaleko za klipsanje uzbrdo/nizbrdo/po mraku/buri/kiši/snijegu. Čim bi gradska željeznica ili S-bahn prešla Škrljevo tada se opet cifre računaju u milijardama kuna,više nebi bila gradska već regionalna željeznica. Hreljin sada ima auto-cestu i u centru Ri si za 15-20 min. brže nego vlakom.
Postao/la 
Kako ovo računati? Uobičajena glupost novinara ili se intervjuirani zaračunao? Možda zajeb*va!?
Gledaj na 
