Moderna putnička gradska željeznica grada Rijeke

[Adamić]

Brza putnička gradska željeznica

Uvođenje brze gradske željeznice u sustav javnog gradskog prijevoza

Brza riječka putnička gradska željeznica.jpg (81.27 KiB) Pogledano 5310 puta

ZAHVAT: 19 stanica linije brze gradske željeznice na trasi postojeće željezničke pruge od Matulja do Škrljeva.

PROGRAM: Rekonstrukcija postojeće trase željezničke pruge i adaptiranje u cilju uporabe iste kao načina javnog gradskog prijevoza, uređenje postojećih željezničkih postaja te izgradnja novih u cilju pružanja usluga, priprema na realizaciji park&ride sustava

PLANIRANA IZGRAĐENOST: Nakon usaglašavanja s razvojnim programom HŽ-a planira se sukcesivno uređenje i izgradnja mreža željezničkih postaja uz pripremu za izgradnju drugog kolosjeka pruge u zoni obuhvata grada i prigrada

STATUS: Tematika uvođenja gradsko/prigradske željeznice u sustav javnog gradskog prijevoza razrađuje se kroz Prostorno – prometnu studiju Primorsko goranske županije i Grada Rijeke koja je upravo u izradi, a čiji se dovršetak očekuje početkom 2010.g. Na području Primorsko-goranske županije ne postoji autonomni javni linijski željeznički prijevoz na županijskoj razini. U suradnji s HRVATSKIM ŽELJEZNICAMA ovom Studijom trebati će prostorno i prometno preispitati postojeća i razraditi nova rješenja temeljena na suvremenim potrebama, opredjeljenjima i mogućnostima. Posebno će se analizirati prigradski putnički promet i njegovo jače uključivanje u javni linijski prijevoz putnika grada Rijeke sa stanovišta brzine kretanja, ekološke prihvatljivosti te posebno rasterećenja cestovnog prometa. U okviru toga u razmatranje treba uključiti i nove trase pruga i poboljšanja na postojećim trasama (povećanje prijevoznih kapaciteta, elektrifikacija nekih dionica itd.), prvenstveno onima koje su u sustavu javnog gradskog i prigradskog prijevoza. Isto tako će se razmotriti mogućnosti i opravdanja izgradnje potencijalnih željezničkih čvorišta u satelitskim naseljima u gravitacijskom dosegu Rijeke, i to u vidu terminala za prihvat putnika i / ili vozila (park & ride).

PROCJENA INVESTICIJE - 50.000.000 EUR

[nikola]

Brza gradska željeznica je strava projekt!Samo ljudi se trebaju naviknuti na vožnju vagonima umjesto automobilima i busevima.
Ja bi još vratio i tramvaj na nekim ekonomskim linijama (ravni dijelovi grada,npr.Pećine-Kantrida), barem kao turističku atrakciju.Uostalom kako u Trstu ima tram.za Opicinu, može i kod nas biti za Trsat.Bila bi fora voziti se starim tramvajem po Trsatu.

[Adamić]

Treba napomenuti da je ovo studija od PGS-a. Projekt im je za čistu peticu.
Ja da sam gradonačelnik zadužio bi grad ako treba samo da se to izgradi.

[Adamić]

vlakbrzazeljeznica.jpg (145.64 KiB) Pogledano 5310 puta

Već pomalo zaboravljena ideja riječke brze gradske željeznice o kojoj se godinama priča, no ništa konkretno nije poduzeto, u Hrvatskim je željeznicama i dalje aktualna i jedan je od njihovih dugoročnih planova, no precizni rokovi nisu definirani.

Tako je na zagrebačkoj prezentaciji riječkog željezničkog gradskog i prigradskog prometa predstavljeno kako bi sve to trebalo izgledati.

Gradsko-prigradska željeznica ići će od Škrljeva, preko Rijeke do Jurdana, prvo vrijeme jednim, postojećim kolosijekom, a u konačnici se namjerava sagraditi i drugi kolosijek.

Ovaj plan može se provesti, stoji u prezentaciji, u tri etape, a prva je organiziranje prometa u postojećem stanju rješavanjem stajališta uz manje investicije, nabavom vlakova za ovakav prijevoz, i konačno njegova organizacija u terminima kada pruga nije zauzeta.

Iduća faza bila bi veći broj vlakova na ovoj relaciji, za što je potrebno povećati propusnost pruge i napraviti nova stajališta. Konačno, u posljednjoj trećoj fazi trebalo bi sagraditi i drugi kolosijek na cijeloj dužini od Škrljeva do Jurdana, a najveća udaljenost između stajališta bit će 2,4 kilometra.

Ukupno će s kolodvorima biti 20 stajališta na dužini od 27,5 kilometara.

U Hrvatskim željeznicama posebno ističu da organizacija gradsko-prigradskog prometa ni u jednoj etapi ne smije ići na uštrb prijevoza lučkog tereta. Inače, putnički željeznički promet na riječkom području danas se svodi tek na liniju Škrljevo - Rijeka i Rijeka - Jurdani.

Gdje će biti stajališta

Buduća stajališta riječke gradske željeznice bit će na kolodvoru u Škrljevu, u Svetom Kuzmu, Dragi, na Vežici, Podvežici, na kolodvoru Pećine, zatim na stajalištu Sušak, na Školjiću, u centru Rijeke kod garaže Zagrad, na glavnom gradskom kolodvoru, na Mlaki, Krnjevu, Kantridi, u Marčeljevoj dragi. Slijede stajališta  Martinkovac i Pavlovac, zatim postojeći kolodvor u Matuljima te stajališta Rukavac, Jušići i Jurdani

----------------------------------------------------
Tekst je napisan 2007.
Ajmo krenuti na posao , šta se čeka.

[samoubojica]

meni se čini da se ovih 50 milijuna eura može korisnije iskoristiti negdje drugdje...

Rijeka je premali grad za ovo... i nije nužno potrebno...

[Jean]

Upravo ovo zadnje napisano velika je prepreka na putu izgradnje brze gradske željeznice. Manjak financijske isplativosti. Treba napomenuti da javni gradski prijevoz jako teško stvara profit i u pravilu ga je potrebno subvencionirati iz gradskog ili županijskog proračuna. Dakle, o profitu se ne može govoriti.

Može se zato govoriti o dodatnom smanjenju gradskih prihoda. Aplikacijom željeznice u javni gradski prijevoz Grad Rijeka izgubio bi dva važna izvora prihoda: prvi je Autotrolej, koji bi, naravno, nastavio postojati, ali bi se znatan dio njihovog prihoda prelio u blagajnu HŽ-a (Grad Rijeka je 83,44%-tni vlasnik KD Autotrolej). Drugi izvor prihoda koji bi se uvođenjem gradske željeznice znatno smanjio jest naknada za parkiranje na parkiralištima Ri-parkinga. Kvalitetniji javni putnički prijevoz vjerojatno ne bi značio pražnjenje parkirališta u centru grada, ali bi u znatnoj mjeri opustošio parkirališta na rubnim dijelovima centra (Campetto, Brajda, Belveder, Bulevard, Potok, Mlaka...) koja, iako jeftinija od parkirališta u strogom centru, ipak donose značajan prihod. Dakle, Grad Rijeka nema financijskih interesa u poboljšanju kvalitete javnog gradskog prijevoza.

Treba naglasiti kako je i postojeća željeznica najbrže i najjeftinije prijevozno sredstvo koje povezuje grad sa okolicom (primjerice karta od Matulja do Rijeke košta 9 kuna, a vožnja traje manje od 10 minuta, dok Autotrolejova "dvajzdvojka" istu relaciju vozi između 15 i 25 minuta za 16 kuna u jednom smjeru). Smatram da bi županijske vlasti trebale utjecati na HŽ da vozni red prilagode potrebama lokalnog stanovništva i prvi korak ka poboljšanju prometne komunikacije na longitudinalnom (a uz malo više truda i na transverzalnom) pravcu PG županije bi već bio napravljen.

[Adamić]

Pa i auto koji mi kupimo isto nije ekonomski isplativ pa ga ljudi masovno kupuju. Bolnice ,škole također su veliki izdatak.
Na javni prijevoz trebamo drugačije gledati , on prvenstveno služi da bi građane što prije doveo s mjesta A na točku B i isto tako vratio natrag. Vlakovi donose i čišći zrak , te masovniji prijevoz. Tu ne treba tražiti ekonomsku isplativost, konačnu cijenu karte javnog prijevoza treba staviti što prihvatljiviju.
Današnja cijena karta javnog prijevoza od 15 i pol kuna je prevelika. Bolje je s autom onda ici vozikati se okolo gdje hoćeš.
U Pragu metro košta oko 2 kune i imaš pravo se vozikati cijeli dan e to je mamac i tu ne može nitko ništa prigovoriti. Profit i samo profit u nekim stvarima nije dobar, to su ipak troškovi koji pridonose građanstvu i čini im život lakšim a grad organiziranijim.

Primjer
Zamisli jedan primjer održavanje parkova i nasada . Šta bi bilo kad grad ne bi odvajao novac za zalijevanje ,čiščenje i održavanje zelenih površina. Kad bi gledali kroz ekonomsku računicu to bi bio samo trošak. Da li je tako ?

S takvim pristupom treba pristupiti nekim stvarima koji pridonose društvu.

[nikola]

Slažem se sa Adamićem 100%.
A ako bi i gledali ekonomsku računicu, neka na prilazima grada naprave velika parkirališta i zabrane ulaz automobilima u grad.Tada će svi morati koristiti javni prijevoz.

[Ivo]

jednostavno dokazano je već 100 puta da neke stvari ne možeš gledati kao direktnu već indirektnu isplativost.

Indirektna isplativost ovakvog projekta postoji samo nije jasna.

Naime građani profitiraju najviše od tog projekta jer novčano i ekološki dokazano javni prijevoz je nešto najbolje što se može činiti a rijeci toga fali ko pustinji vode

[Adamić]

Službani stav grada Rijeke.
[size=150]
Od brze gradske putničke željeznice neće biti ništa

------------------------------------------------

Uvođenje brze gradske željeznice u sustav javnog prijevoza sastavni je dio programskih rješenja koja sadrži Prostorni plan uređenja grada Rijeke i Generalni urbanistički plan grada Rijeke. Za razliku od ranijih ideja uvođenja gradske željeznice koja je bila sadržana u Prometnoj studiji Rijeke, Opatije i Crikvenice, izrađenoj 1984., Prostorni plan i GUP dali su analize udjela broja putnika i putovanja koje može preuzeti brza gradska željeznica (oko 25%). Također, sadržan je i broj i razmještaj postaja na trasi od Svetog Kuzma do Matulja (15 postaja na dužini trase od 18 km - među njima uključena je i postaja Zagrad).

Nakon donošenja Prostornog plana, u suradnji s Hrvatskim željeznicama, Odjel gradske uprave za urbanizam provjeravao je daljnje mogućnosti implementacije gradske željeznice. Tako se utvrđivao mogući broj postaja prema aktualnoj izgrađenosti, standard njihovog uređenja i opremljenosti, broj i frekvencija vlakova, vizualni identitet te niz drugih detalja bitnih za održavanje sustava i njegove povezanosti s drugim sustavima javnog i cestovnog prijevoza.

Nažalost, dosadašnja saznanja o postojećem stanju i mogućnostima željezničke infrastrukture ne pogoduju uvođenju gradske željeznice kao brzog, učinkovitog i kontinuiranog oblika javnog prijevoza. Naime, tehničke osobine pruge, njezina postojeća opterećenost i drugi faktori ne omogućuju održavanje cjelodnevnog i kontinuiranog prometovanja s prihvatljivom frekvencijom tj. vožnjama u oba smjera u razmaku od najviše 20 minuta. Osim ispunjavanja tog uvjeta, potrebno je osigurati i sredstva za opremu postaja, pristupnih komunikacija, površina za parkiranje odnosno prijelaz na druga sredstva javnog prijevoza i sl.

Na kraju, moramo reći kako nije poseban problem da HŽ "uvede" nekoliko vlakova, takozvanih "šinobusa" koji će prometovati ujutro i popodne/navečer i tako dodatno povezati prigrad s gradskim središtem. Međutim, takve dodatne vožnje ne čine sustav gradske željeznice, niti se na njima sustav može graditi. Upravo zato jer takav sustav nije prihvatljiv, izgradnja i funkcioniranje brze gradske željeznice kao dijela sustava javnog prijevoza, nije ni jednostavan ni brz proces, već zahtijeva strpljivo rješavanje niza tehničkih i drugih preduvjeta.

---------------------------------------------
Neka se vrate na kočije. Đihaaa

[Adamić]

Autotrolej je u minusu a karte su im skoro pa 20 kuna. Znači ni autobusi se ne isplate , pisao sam već o tome. U biti mogli bi biti u plusu ali to je gradsko poduzeće i od njega se onda ne očekuje da bude profitabilno niti da teži k nekom savršenstvu kao što bi to bio slučaj kod svakog privatnika.

Autotrolej razmišlja sad o nabavci autobusa koji će ići na plin , no od toga neće biti ništa ako cijena plina bude ovako nastavila rasti i već sad kažu stručnjaci da se plin više ne isplati ljudima koji voze na kratke relacije.

Zanimljivo PGS je napravio svoju studiju u suradnji s stručnjacima a grad kaže da to nije moguće.

Grad je odavno prestao ići korak naprijed s novim tehnologijama a to znači i čistim tehnologijama. Kako kaže Nikola iz doba Mađara imali smo sve i novu luku i željeznicu i tramvaje . No danas je luka zastarjela i skučena te oduzeta slobodna komunikacija grada , željeznice su u rasulu a tramvaja odavno više nema.

[nikola]

Da puno ne pametujem, samo kratki komentar.
Nama se ništa ne isplati, sve propadne, bilo gradska firma ili što drugo.

[Jean]

...nije poseban problem da HŽ "uvede" nekoliko vlakova, takozvanih "šinobusa"...

Poluinformirani novinar širi dezinformacije i tako krivo uči čitatelje. "Šinobus" nije naziv za svaki putnički motorni vlak. Šinobusi su dizelmotorne garniture serije 7221 (odnosno 4221 za prikolice), koje su iz prometa povučene u studenom 2009. HŽ u svom vlasništvu ima još 5 ili 6 potpuno ispravnih šinobusa, ali je odlukom uprave HŽ obustavljeno ulaganje u održavanje tih vlakova, zbog čega su oni koncem 2009. postali nedovoljno pouzdani za prijevoz putnika. Zadnji Šinobus vozio je na relaciji Karlovac-Bubnjarci 05. studenog 2009.

Ako govorimo o cijenama nekakvih željezničkih vozila namijenjenih lokalnom prometovanju, vrijeme od sada pa do neke 2013. godine idealno je za uvođenje brze gradske željeznice jer Gredelj trenutno gradi niskopodne dizelske vlakove koje sufinancira Grad Zagreb, pa bi se moglo "ogrebati" da se serija poveća - dobiti vlakove po istim uvjetima po kojim ih dobija i Zagreb. Gradnja potpuno nove serije vlakova vjerojatno bi bila znatno skuplja.

Osim toga, možda bi bilo ekonomičnije elektrificirati dionicu Žabica-Brajdica i nabaviti elektromotorne vlakove... Ali sve to spada u domenu snova i lijepih želja, dok god Grad "kuburi s buđeti" i dok u vladajućih struktura prevladava potpuna nezainteresiranost za bilo kakav oblik prijevoza osim za cestovni, a ekologija, ekonomičnost i kvalitetna organizacija prometnog sustava u gradu i županiji su zadnje rupe na svirali.

[Adamić]

Pojavile su se neke naznake da bi mogli dobiti kakav takav polumetroić ?

Milijarda eura za projekte u Rijeci

Kada i kako namjeravate spustiti prugu u središte Rijeke i dalje do Zagrebačke obale?
– Jedan od prioriteta nam je drugi kolosjek na cijelog dionici od Šapjana do Škrljeva, a prvi dio te priče bit će izgradnja drugog kolosjeka od kolodvora Rijeka do Škrljeva. To je zahtjevna i skupa dionica. Samo ćemo u Krešimirovoj ulici morati denivelirati cestu, tako da će sve četiri cestovne trake ići ispod pruge kroz prošireni tunel. Mora se riješiti i Školjić, ukloniti nasip i podići priga na stupove. Idemo i u gradnju novog teretnog kolodvora kod Zagrebačke obale. Sve te investicije u samoj Rijeci koštat će oko milijardu eura. Drugi kolosjek u Rijeci moramo početi graditi najkasnije 2015. godine, a posao možemo napraviti u roku od dvije i pol godine. Čim se to dogodi oslobodit će se grad željezničke komunikacije preko Rive na koju su Riječani s pravom ljuti. Imat ćemo o trasi ozbiljne pregovore s gradom. Moguće je da dijelom projekt sliči metrou u Rijeci, jer će dio pruge biti pod zemljom. Kod garaže Zagrad već je izgrađena stanica za prigradski promet, a slično bi moglo biti i na nekim drugim lokacijama.
Isječak iz članka N.L. RAZGOVOR DARKO PERIČIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HŽ INFRASTRUKTURE O NIZINSKOJ PRUZI, VIŠKU RADNIKA I PLANOVIMA RAZVOJA
Datum objave: 22.10.2012


Mic po mic..treba staviti željeznicu u službu grada ..

Dodatni željeznički kolosjek kroz sjedište Rijeke
U planovima HŽ Infrastrukture jedan od prioriteta je izgradnja drugog kolosjeka između Škrljeva i Šapjana, kolodvora Rijeka i kolodvora Brajdica, što je posljednji dio investicije nizinske pruge i mogao bi prema neslužbenim procjenama koštati čak milijardu eura. U biti je riječ o prolazu dodatnog željezničkog kolosjeka kroz središte Rijeke. Aktualni planovi govore da će prva faza biti dionica Škrljevo – Rijeka, kao i da bi izgradnja mogla započeti 2015. godine. Projekt je u početnoj fazi, ali će svakako Riječanima biti jako zanimljiv, jer trasa prolazi kroz gusto naseljeno gradsko područje. Između ostalog je predviđeno dodatno nasipavanje kolosjeka na području Školjića, te proširenje cestovnog prolaza u Krešimirovoj ulici, koji se nalazi kod Art kina Croatia. Tamo bi na istu razinu trebale biti postavljene sve četiri cestovne prometne trake, a nadvožnjakom će prolaziti samo pješaci i pruga. Sve to dio je projekta silaska pruge do Zagrebačke obale, gdje se planira urediti i novi ranžirni kolodvor u funkciji terminala, naravno pod uvjetom da se terminal na Zagrebačkoj obali ovoga puta doista izgradi.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/N ... 18.-godine

[nikola]

Pojavile su se neke naznake da bi mogli dobiti kakav takav polumetroić ?

Milijarda eura za projekte u Rijeci

...
Mic po mic..treba staviti željeznicu u službu grada ..

Dodatni željeznički kolosjek kroz sjedište Rijeke...

Razmišljao sam staviti tu vijest iz NL od prije neki dan na forum, ali svaka ta vijest zapravo je samo najava skorih izbora. I kada god su izbori blizu, iz ladice se izvlače takvi planovi o modernizaciji, gradnji, bla bla, truć truć...Potemkinova sela (meni asocijacija na Alan Frord i tri prasca, Ne glasajte za Notaxa itd.), tako da ne vidim tu nikvu budućnost. Ovaj forum shvaćam previše ozbiljnim za te naslove kao iz žute štampe!