Sveučilišni kampus na Trsatu

[Fiamma]

GIFT SHOP!!!

Možda imitiraju ETF, odnosno FER, gdje se u auli, odmah do ulaza nalazi sasvim komercijalna prodavaonica naravno s asortimanom ipak prilagođenim studentima i njihovim potrebama.

Okej, prihvaćam ja to, možda to što ti kažeš i jest ono što u stvari planiraju, jer ja imam samo informacije rekla-kazala pa ih mogu prenijeti samo onako kako sam čula od izvora koji tamo rade. I naravno da papirnica nije loša stvar, ali izbor prostora i način realizacije je kretenizam.
Pa valjda je fakultetu bitnije imati potpuno funkcionalnu studentsku službu nego mjesto gdje možeš kupiti kemijsku ili tekicu, koje ionako možeš od nekoga posuditi ako si zaboravio pribor. Ako im je to toliko bitno u životu, neka im onda taj asortiman nude u sklopu kopirnice (koju valjda imaju, ne znam. Više me ne bi iznenadilo da ni to ne postoji).

Zapravo, mene osobno zaboli, jer ja sam svoje tamo odstudirala. Ako žele i ako smatraju da to studentima treba, u budućnosti mogu komotno otvoriti i sex shop , ali neka si prvo ipak poslože prioritete.

[teo]

ali neka si prvo ipak poslože prioritete.

Nemoj zaboraviti povećanje efikasnosti i racionalizaciju troškova, kao i sinergijski efekt zajedničke referade

[Fiamma]

Imaš pravo. Zajedno će brže pečatirati i razvrstavati prijavnice.
Jao što volim tu riječ - sinergija. Mislim da će mi to biti riječ mjeseca. Da...

[gorgoroth]

PRIORITET NOVOG MINISTRA AKADEMSKA ZAJEDNICA POZDRAVLJA NAMJERU NASTAVKA IZGRADNJE KAMPUSA NA TRSATU UZ SUFINANCIRANJE VLADE

Izgradnja studentskog smještaja može krenuti već za tri mjeseca

Prva faza obuhvaća izgradnju tri paviljona sa 750 kreveta, čime bi postojeći kapaciteti studentskog smještaja bili više nego duplo povećani. Građevinske dozvole već su izdane, gradilište otvoreno





RIJEKA Ministar znanosti Željko Jovanović inzistira da izgradnja prve faze studentskog smještaja u Kampusu na Trsatu krene odmah, a sve što je potrebno da jedan od projekata koje je ocijenio kao prioritetnim u svom mandatu krene u realizaciju već ove godine, jest da osigura sufinanciranje Vlade za investiciju Sveučilišta u Rijeci vrijednu 120 milijuna kuna. Prva faza obuhvaća izgradnju tri paviljona s oko 750 kreveta, čime bi postojeći kapaciteti studentskog smještaja u Rijeci bili i više nego duplo povećani. Građevinske dozvole za cijeli projekt već su izdane, gradilište je otvoreno, a zahvaljujući riješenoj natječajnoj dokumentaciji, izgradnja prve faze studentskog smještaja može početi već unutar tri mjeseca, nakon završetka javnog nadmetanja. Naravno, pod uvjetom da su sredstva za izgradnju osigurana.
Priroriteti u mandatu novog ministra znanosti Željka Jovanovića u pogledu razvoja Rijeke slažu se s razmišljanjima Sveučilišta u Rijeci, pogotovo što se tiče nastavka izgradnje Kampusa, ali i nove sveučilišne bolnice, te knjižnice, koji zajedno s ostalim planiranim budućim projektima vezanim uz sveučilišni grad na Trsatu vrijede oko pola milijarde kuna. Prema riječima rektora prof. dr. Pere Lučina primat svakako zauzima izgradnja studentskog smještaja, a on osobno smatra kako za projekt prve faze i izgradnju tri paviljona ne bi trebalo čekati mogućnost financiranja iz strukturnih fondova Europske unije, već bi rješenje trebalo pronaći i prije. U tom smislu na Sveučilištu očekuju pomoć nove Vlade u sufinanciranju ovog projekta.

Financijska konstrukcija

– Jako mi je drago da je Novi list konačno otvorio temu o kojoj na Sveučilištu govorimo već nekoliko godina i sve ovo vrijeme pokušavamo pronaći rješenje nastavka realizacije projekta Kampus. Sveučilište je dosad, unatoč krizi, pokušavalo složiti financijsku konstrukciju da jedan dio sredstava usmjerimo na izgradnju barem jednog paviljona. Ispitivali smo mogućnost financiranja izgradnje putem javno-privatnog partnerstva s desetak mogućih partnera, ali kalkulacije cijena u eksploataciji bile su previsoke, a da bi studentima bile prihvatljive. Država će morati subvencionirati cijenu kreveta, ili kroz subvencioniranje izgradnje ili troškova. Nositelj investicije morat će se zaduživati kod banaka za financiranje izgradnje i zato mislim da je logičnije da država subvencionira izgradnju kroz potporu za kreditno zaduženje i da se paviljoni izgrade javnim novcem. Studentski centar tako bi upravljao svim krevetima i u tom slučaju cijena smještaja bila bi prihvatljiva studentima, a ujedno daleko manja od one koja bi se mogla ostvariti da se projekt realizira putem javno-privatnog partnerstva, kaže rektor.
Namjera je Sveučilišta Trsat pretvoriti u mjesto gdje se dolazi istraživati i učiti, a rektor napominje da izgradnja Kampusa nije pitanje samo akademskog djelovanja, već i riječke privrede te osiguranja razvojne šanse za cijeli grad.

Istraživački kapaciteti

– Studentski smještaj je trenutno prioritet, ali treba razmišljati i o povećanju istraživačkih kapacieta, jer Kampus nije mjesto samo za spavanje i zabavu, već i istraživanje i učenje. Potrebna nam je stoga razumna ravnoteža, što se tiče investicija. Projekt opremanja odjela prirodnih znanosti i Građevinskog fakulteta u Kampusu znanstvenom opremom pred odobravanjem je za kandidiranje za strukturne fondove. Radi se o infrasturkturi koja će služiti cijelom Sveučilištu i omogućiti razvoj i ostalih fakulteta. Na Građevinskom fakultetu okupljeno je više od 30 mladih ljudi koji sada dovršavaju doktorate i želimo im osigurati opremu kako bi dalje mogli razvijati građevinu, ali i arhitekturu za riječko sveučilište. Uložili smo puno u Građevinski fakultet, a isto treba napraviti i s Tehničkim fakultetom, jer vjerujemo da su računalstvo i elektrotehnika djelatnosti koje trebaju pokrenuti riječku privredu. Projekt Centra za translacijsku medicinu i istraživanje važan je za razvoj riječkog zdravstva i ušao je u strateške prioritete Primorsko-goranske županije, a bit će kandidiran na strukturne fondove. Dovršen je idejni projekt, a kroz buduće rasprave fokusirat ćemo se na šest do sedam područja medicine koje bi htjeli razvijati u tom centru i koji bi trebali pridonijeti razvoju riječke ekonomije i zdravstvene industrije, dodaje rektor, napominjući kako je jedan od prioriteta i zatvaranje financijske konstrukcije za društveno-kulturni centar na Kampusu, jer za taj objekt je već izdana građevinska dozvola.


Interes za preseljenjem


Što se tiče preseljenja fakulteta na Kampus, očekuje se da će svaki fakultet tijekom sljedećih mjeseci iskazati interes za tom solucijom, a rektor Lučin, smatra kako bi prioritet u tom smislu trebali imati Medicinski, Pomorski, Ekonomski i Tehnički fakultet.
– Premještanje Medicinskog fakulteta na Kampus treba vezati uz razvoj Sveučilišne bolnice. No, zbog prostornih kapaciteta Medicinski fakultet trenutno ima vrlo ograničene razvojne mogućnosti i smatram da bi s obzirom na to barem mali dio aktivnosti ovog fakulteta trebalo urgentno razvijati na području Kampusa. Potreba za liječnicima i zdravstvenim osobljem bit će znatno povećana po ulasku u EU, a Medicinski fakultet sa sadašnjim prostorom ne može na to odgovoriti. Pomorski i Ekonomski fakultet vrlo su dobro organizirani, ali smatram da se teško mogu dalje razvijati na sadašnjim lokacijama i logično je da prvi razmišljaju o premještanju. Tehnički fakultet raspolaže solidnim prostorom, ali ako želimo razvijati riječku ekonomiju utemeljenu na znanju i inžinjerstvu, to će biti teško ostvariti na sadašnjoj lokaciji.


Perspektiva svih fakulteta u Kampusu

Četiri sastavnice riječkog Sveučilišta istaknute kao prioritetne za preseljenje u Kampus sljedećih mjeseci moraju donijeti odluku o ovom pitanju na svojim fakultetskim vijećima. Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić po pitanju preseljenja kaže kako je okrupnjavanje svih akademskih struktura u Kampusu zajednička ideja svih na Sveučilištu, te kako Medicinski fakultet to podržava.
– U određenim segmentima već smo se polako počeli seliti u Kampus, kao što je to slučaj s Odjelom za biotehnologiju, a razrađujemo i projekt otvaranja Centra za translacijsku medicinu i istraživanje u sklopu sveučilišnog grada na Trsatu. Ambicija nam je preseliti u Kampus, međutim zasad ne možemo precizirati kad će to biti realizirano, kaže Šustić.
Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Heri Bezić slaže se da moderno sveučilište treba djelovati na jednom mjestu, a očekuje kako će u Kampusu biti osigurani odgovarajući standardi što se tiče prostornih uvjeta za studente i profesore.
– Kampus osigurava sasvim nove mogućnosti što se tiče interdisciplinarne suradnje i definitivno je perspektiva svih fakulteta u Kampusu. Međutim, zbog procesa reakreditacije i mogućeg ukidanja upisa na hrvatske ekonomske fakultete, postavlja se pitanje koliki će nam prostor biti dovoljan, u slučaju smanjenja broja studenata, kaže dekan Bezić.
Dekan Pomorskog fakulteta prof. dr. Serđo Kos ističe da je fakultetu za razvoj potrebno još dodatnih tri tisuće četvornih metara prostora, a hoće li to biti na sadašnjoj lokaciji ili u Kampusu, prepušta odluci Fakultetskog vijeća. Tehnički je fakultet trenutno na gornjoj granici svojih prostornih kapaciteta, kaže dekan prof. dr. Goran Turkalj, a Fakultetsko vijeće na jednoj od predstojećih sjednica raspravljat će o tome hoće li dodatni prostori za razvoj biti osigurani na sadašnjoj lokaciji ili u Kampusu.

Andrej PETRAK

http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28592859286328592863285A28582859285A2863287A287128632863285D2861285A285E2858285928632863286328592863E

[Lloyd]

...prof. dr. Lučin je najavio početak druge faze izgradnje, razvoj dramskih i muzičkih umjetnosti, razvoj kemije i molekularne biologije te arhitekture i urbanizma, kao novih modernih studija Građevinskog fakulteta.

Za koliko otprilike vremena bi ovo bilo realno očekivati? Neki tvrde jedno, drugi drugo.

[klošarinjo zamet]

Pa sobzirom na veličinu novog Građevinskog fakulteta. arhitektura i urbanizam bi mogli započeti sa radom čim neko sastavi program i okupi profesora koji bi predavali. Mjesta na faksu neće faliti.

[Adamić]

Zagrebački rektor: Zašto Rijeka, a ne Zagreb?

Na zatvorenoj sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci rektor Pero Lučin izvijestio je o dopisu rektora Sveučilišta u Zagrebu Alekse Bjeliša Ministarstvu financija i Državnom odvjetništvu. Bjeliš u dopisu izražava nezadovoljstvo financiranjem znanstvenih projekata riječkog Sveučilišta, izvijestilo je danas Sveučilište u Rijeci.

Zagrebački rektor traži da se ispita kako je riječko Sveučilište dospjelo na prvo mjesto prioriteta za financiranje projekata iz fondova EU te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Sporno je financiranje istraživačke infrastrukture Sveučilišnog kampusa u Rijeci s 18,7 milijuna eura, u čemu Ministarstvo sudjeluje s 2,8 milijuna. Bjelišu smeta i predviđeno financiranje Centra za visoku tehnologiju u biomedicini riječkog Sveučilišta s 2,4 milijuna eura iz fondova, dok bi Ministarstvo osiguralo tehničku pomoć i sufinanciranje.

Tko je bio prvi

Kako je odluka o financiranju Centra donijeta uz obrazloženje da je riječ o projektu od nacionalnog interesa, Bjeliš je u dopisu zatražio da se ispita pravilnost provedbe postupka, tvrdeći da je netransparentan i protivan europskoj praksi financiranja projekata. Financiranje riječkog Centra je nekorektno jer je zagrebačko Sveučilište prvo osnovalo Centar za translacijska istraživanja, odnosno visoku tehnologiju i biomedicinu, smatra Bjeliš.

Riječko sveučilište na svojim je mrežnim stranicama objavilo izjavu koju je rektor Lučin dao nakon Bjeliševa dopisa Ministarstvu financija i DORH-u. Tada je istaknuo kako nije bitno tko je prvi osnovao centar za istraživanja, nego je bitan sadržaj, kvaliteta i međunarodna vidljivost akademskih djelatnika. Sveučilište u Rijeci je nakon dobrih rezultata na području translacijskih istraživanja prije nekoliko godina dobilo 1,8 milijuna eura od Europske komisije za razvoj projekta Translacijske medicine u Rijeci. Logičan nastavak je utemeljenje Centra za translacijska istraživanja, odnosno Centra za visoku tehnologiju i biomedicinu, kojega je zajedno s Primorsko-goranskom županijom Sveučilište prijavilo za strukturne fondove EU, naglasio je Lučin.

Desetljeća nedovoljnog financiranja

Pero Lučin je ustvrdio i da je Sveučilište u Rijeci bilo desetljećima nedovoljno financirano. Tek u zadnjem desetljeću dogodila su se značajnija ulaganja u Rijeku, Split i Osijek, iako je, primjerice, u Zagrebu 12 puta više kreveta u studentskim domovima nego u Rijeci, a studenata je samo 3 puta više, naveo je rektor.

Lučin je još istaknuo da je više od 40 posto publikacija riječkog Sveučilišta objavljeno u časopisima koji spadaju u prvu četvrtinu svjetskih publikacija te da je riječko sveučilište po indeksu izvrsnosti bolje rangirano od zagrebačkog. No, naveo je, hrvatska znanstvena zajednica je premala da bi se dijelila, te je potrebna suradnja svih sveučilišta. Pokušaj dijeljenja ili blokiranja razvoja, posebice osporavanja jednoj zajednici da utvrdi svoje strateške prioritete, katastrofalna je politika koja nije na dobrobit hrvatskih građana, ustvrdio je Pero Lučin.
hina/tpč


Aleksa Bjeliš

Pero Lučin



Rektorat Sveučilišta u Rijec

Sveučilište u Zagrebu

Kod: Označi sve

http://www.hrt.hr/index.php?id=466&tx_ttnews[tt_news]=150058&tx_ttnews[backPid]=465&cHash=b9f2a2bdb0

-------------------------------------------------------------
Dosta je da sve završava u Zagrebu. 20 godina mrvice dobivamo.

[klošarinjo zamet]

Aleksa, Aleksa
Ajde da smo i napokon u nečem prvi.

[Adamić]

KADROVI U ZDRAVSTVU REKTOR SVEUČILIŠTA O OSNIVANJU NOVOG FAKULTETA
Zdravstveni fakultet već u ovoj godini
Sveučilišno obrazovanje kadrova u zdravstvu dio je prakse Europske unije pa tako već susjedna Slovenija ima dva zdravstvena fakulteta

kampus na Trsatu 129.jpg (12.89 KiB) Pogledano 4237 puta

Novi sveučilišni odjel neki žele smjestiti u bivšu zgradu Građevinskog fakulteta

Na sjednici fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta u Rijeci jednoglasno je donešena odluka o pokretanju inicijative za osnivanje zdravstvenog fakulteta ili sveučilišnog odjela za zdravstvene studije. Ovu odluku fakultetskog vijeća podržalo je i stručno vijeće Kliničkog bolničkog centra Rijeka, a prema riječima dekana Medicinskog fakulteta prof. dr. Alana Šustića inicijativa će biti službeno uručena rektoru Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Peri Lučinu, kao i Senatu Sveučilišta. S druge strane, rektor riječkog Sveučilišta podsjeća da je za prve konkretne korake u osnivanju zdravstvenog fakulteta potreban elaborat.

Elaborat u izradi

– Koliko mi je poznato, taj je elaborat u izradi. Kada ga dobijemo, a to bi moglo biti kroz mjesec dana, možemo krenuti u osnivanje zdravstvenog fakulteta – ističe Lučin koji smatra da osnivanje sveučilišnog studija za kadrove u zdravstvu poput medicinskih sestara i fizioterapeta više ne može čekati. Lučinova želja je pokrenuti taj fakultet u ovoj godini jer, kako kaže, sveučilišno obrazovanje kadrova u zdravstvu dio je prakse Europske unije pa tako već susjedna Slovenija ima dva zdravstvena fakulteta. Sveučilišni odjel za zdravstvene studije odnedavno postoji samo u Splitu, a navodno se o sličnoj inicijativi razmišlja i u sklopu zagrebačkog sveučilišta.
– Jasno se pokazalo da su takvi fakulteti trebaju biti sveučilišni jer razvoj zdravstvenog sustava zahtijeva da obrazovanje kadra bude po sistemu tri plus dva – ističe Lučin.
Inače, sveučilišni zdravstveni studiji u većini europskih zemalja, a posebice u Americi, prepoznati su kao jedini mogući način rješavanja problema nedostatka liječnika. Ovako obrazovan kadar zajedničkim se imenom naziva »helath care provideri«, a njihov je proces edukacije brži i smatra se da jednako dobro mogu zadovoljavati potrebe zdravstva. Amerika poznaje preko 40 različitih takvih zanimanja u zdravstvu, a Austrija 14. Hrvatska je, uostalom, zbog nedostatka sveučilišnog diplomskog studija za medicinske sestre kritizirana u peer misiji Europske komisije 2008. godine.

Preddiplomski program

Prema sadašnjem planu, riječki fakultet za zdravstvene studije i dalje bi zadržao preddiplomski program za medicinske sestre i primalje, zatim programe za inženjere radiologije, program medicinsko-laboratorijske dijagnostike te program za fizioterapeute. Od sveučilišnih diplomskih programa tu bi bio program za fizioterapeute, medicinske sestre, a prvi novitet trebao bi biti programom za dentalne higijeničare.

Potencijalni problem

Ono što se u cijeloj priči pojavljuje kao potencijalna problem jest i smještaj novog riječkog fakulteta kojeg dekan riječkog Medicinskog fakulteta želi smjestiti u bivšu zgradu Građevinskog fakulteta. Zgrada koja je u vlasništvu Građevinskog fakulteta prema nekim planovima trebala bi biti prodana kako bi se pokrili troškovi izgradnje studentskog paviljona na Kampusu. Već je poznato da se dekan Šustić toj ideji protivi dok rektor Lučin novi riječki fakultet u budućnosti vidi na Kampusu, jednako kao i Medicinski fakultet.
– Pitanje stare zgrade treba riješiti, a njezina prodaja potrebna je za financijsku konstrukciju izgradnje Kampusa. Ako se iznađu sredstva, smještanje zdravstvenog fakulteta u bivšu zgradu Građevinskog fakulteta može biti mogućnost, no dugoročno gledano zdravstveni studij kao i Medicinski fakultet trebali bi biti smješteni na Kampusu – zaključuje Lučin.
Barbara ČALUŠIĆ (Novi list)

[gost]

klikni za veći prikaz

[gost]

klikni za veći prikaz

[gost]

klikni za veći prikaz

[gost]

klikni za veći prikaz

[gost]

klikni za veći prikaz

[gost]

kampus na Trsatu 135.jpg (88.44 KiB) Pogledano 4237 puta