Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Sušačka bolnica (Staro sušačko rodilište)

Riječko zdrastvo kroz povijest
LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 778
Teme: 6
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Sušačka bolnica (Staro sušačko rodilište)

Post broj:#1  PostPostao/la LPR » 5.2.2011, 10:35

Sušačka bolnica

Sušak je zajedno s Rijekom proživljavao burne trenutke koji su imali utjecaja na izgradnju bolnice. Nastojanja da se u Sušaku izgradi bolnica datiraju od 1906. god. U to doba na tom području nije bilo niti jedne zdravstvene ustanove, osim Bolnice Sv. Duha u Rijeci. Započeti razgovori s vlastima morali su biti prekinuti zbog nedostatka financijskih sredstava.

Oni će ponovo oživjeti 1911. god., ali će i ponovo zamrijeti zbog rata i talijanske okupacije. Tek će se poslije povlačenja Talijana sa Sušaka 1923. god. početi rješavati zdravstvena situacija.

U svrhu gradnje bolnice kupuje se zemljište na Krimeji, zvano Gorovo, gdje je bio ljetnikovac obitelji Frlan iz Rijeke. Tu je kuću kupio sušački građanin Francesco Sabatini, a od njega ju je, zajedno sa zemljištem, otkupila Općina grada Sušaka. U toj je zgradi, nakon njezine obnove, u siječnju 1924. god. otvorena mala opća bolnica. Njezin je ravnatelj bio dr. Velimir Guteša. Bolnica je imala 72 kreveta i očito je bila premala da bi primila sve bolesnike iz Primorja, Savske banovine i Gorskog kotara.

Na inicijativu gradonačelnika Sušaka Đure Ružića i uz podršku bana Savske banovine dr. Ive Perovića, odlučeno je da se otkupi zemljište 'male bolnice' i izgradi nova, moderna zgrada. Na raspisanom natječaju usvojen je nacrt inž. Stanka Kliske iz Zagreba (glasoviti arhitekt, projektant zagrebačkog Rebra, bolnice u Sisku, Požegi, Skoplju, Beogradu...).

Gradnjom bolnice započelo se 1932. god., a svečano otvorenje bilo je 16. prosinca 1934. Banovinska bolnica kralja Aleksandra I imala je 180 bolesničkih kreveta, u bolnici su radili specijalisti, uglavnom iz Zagreba, a od samog početka tu su i domaći, mladi, tada sekundarni, liječnici: dr. Zdravko Kučić, dr. Davor Perović i dr. Ante Vukas. Sestrinsku su službu obavljale sestre milosrdnice, a prvi je direktor bio dr. Velimir Guteša, no vrlo kratko vrijeme. Kasnije je rukovođenje bolnicom preuzeo dr. Andrija Car.

Poslije rata bolnica dobiva ime Opća bolnica dr. Zdravka Kučića. a kasnije prerasta u kliničku bolnicu.


Sušačka bolnica.jpg
Sušačka bolnica.jpg (128.95 KiB) Pogledano 8487 puta


kbc susak (1).jpg
kbc susak (1).jpg (94.86 KiB) Pogledano 8482 puta

kbc susak (2).jpg
kbc susak (2).jpg (177.46 KiB) Pogledano 8482 puta


Uglađen kamen stepeništa na ulazu - nakon 77 godina predane službe!

kbc susak (3).jpg
kbc susak (3).jpg (213.24 KiB) Pogledano 8482 puta


Bio sam dosta uvjeren da je portun na ulazu dograđen kasnije, no ova prva slika me demantira - on je tamo od početka! Zanimljivo.

kbc susak (4).jpg
kbc susak (4).jpg (195.23 KiB) Pogledano 8482 puta


Unutarnje stubište slikano odozdo:

kbc susak (5).jpg
kbc susak (5).jpg (130.57 KiB) Pogledano 8482 puta


Zanimljiva igra odraza starog dijela bolnice i novog sagrađenog na mjestu stare zgrade - tu se sada rade dijalize

kbc susak (6).jpg
kbc susak (6).jpg (132.96 KiB) Pogledano 8482 puta



photo0001ez.jpg
photo0001ez.jpg (188.27 KiB) Pogledano 8482 puta


Nova zgrada nefrologije i dijalize
photo0002e.jpg
photo0002e.jpg (237.94 KiB) Pogledano 8482 puta

U sredini slike vidi se neurokirurgija i fizikalna terapija, a u pozadini dimnjak u kojem su se spaljivale kemikalije ...

photo0003z.jpg
photo0003z.jpg (219.8 KiB) Pogledano 8482 puta


Još jedan pogled na nefrologiju i dijalizu

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 778
Teme: 6
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Riječke bolnice

Post broj:#2  PostPostao/la LPR » 29.3.2011, 19:20

bolnica Sušak.jpg
bolnica Sušak.jpg (144.19 KiB) Pogledano 8482 puta

Još jedna slika sušačke bolnice iz tridesetih godina prošlog stoljeća

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Riječke bolnice

Post broj:#3  PostPostao/la nikola » 4.2.2012, 21:55

I na kraju, podaci o bolnici koja je egzistirala na Sušaku prije ove današnje i najava njezine gradnje...

OPĆA JAVNA BANOVINSKA BOLNICA NA SUŠAKU

Nalazila se u Pavletićevoj ulici 117, broj telefona 2-55.
Toj bolnici gravitira stanovništvo sa otoka Krka, Raba i Paga te sva primorska mjesta od Rijeke do niže Karlobaga sa planinskim zaleđem i gorski krajevi počam od Delnica na jug.
Bolnica je počela sa radom u siječnju 1927. godine. Rad je bio skučen te se odmah osjetila potreba proširenja i adaptacije. Ljeti 1929. Dovršen je paviljon za zarazne bolesti, dograđeno je glavnoj zgradi još jedno krilo, te je inače čitava bolnička zgrada udešena i proširena. No kako se i ovom prilikom ukazala potreba za još većim brojem kreveta, banska uprava u Zagrebu uvidila je potrebu daljnjeg proširenja i pristupila pripremama oko izgradnje nove monumentalne zgrade sa najmodernijim uređenjem u koju bi se moglo smijestiti oko 200 bolesnika.
Tako se krenulo u :

Projekt nove bolnice na Sušaku-

Na Sušaku postoji mala bolnica od 60 kreveta, smještena u zgradi koja nije zidana za bolnicu. Ni svojim uređajem ni kapacitetom ne odgovara potrebama ovog kraja. U tu bolnicu gravitiraju gradovi Sušak, Bakar i Senj, te srezovi sušački, crikvenički, novski, senjski, krčki, rabski i kastavski.
Zbog pomanjkanja prostora, odlaze bolesnici u dobro uređenu bolnicu na Rijeci, gdje plaćaju 18 lira na dan, dakle oko 54 dinara, dok opskrbnina III razreda u ovoj bolnici iznosi otprilike polovicu te svote. G. ban dr. Perović, čim je stupio na svoj položaj, živo se je zainteresovao za ovu stvar, te odredio da se gradnji pristupi čim prije. Banovina je imala na raspolaganju više projekata od kojih je g. ban , pošto je saslušao tehničke stručnjake, usvojio projekt g. ing. Stanka Klikse ovlaštenog civilnog arhitekta u Zagrebu. Zgrada bolnice će imati 170 bolesničkih kreveta, razdjeljenih u četiri odjeljenja:
Kirurško, interno, očno i dermatološko-venerično. Zgrada će biti uređena na najmoderniji način sa svima potrebnim uređajima dok će se stara zgrada adaptirati za nastambu činovnika i poslužnog osoblja. Paviljon za zarazne bolesti, potpuno moderno uređen, dovršen je još 1930. godine.
(Almanah grada Sušaka 1931.g.)
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 778
Teme: 6
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Riječke bolnice

Post broj:#4  PostPostao/la LPR » 4.2.2012, 22:17

Ako se uzme u obzir da se Sušak u svakom pogledu uspješno i rapidno počeo razvijati, tada nije čudno da se ta skromna bolnica počela smatrati nacionalnom sramotom u usporedbi sa susjednom riječkom. Zato se u upravi grada brzo i vrlo ozbiljno počela razmatrati mogućnost gradnje nove i suvremene opće bolnice.

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 778
Teme: 6
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Riječke bolnice

Post broj:#5  PostPostao/la LPR » 5.2.2012, 11:14

Nova je bolnica izgrađena kao velika trokatnica s podrumom, prizemljem i terasom na krovu. Zgrada je dugačka oko sto metara i dijeli se u dva krila. Pročelje je položeno jugozapadno. Bolesničke su sobe okrenute prema jugu, a sve pomoćne i sporedne prostorije i operacione dvorane prema sjeveru. Bolnica ima tri prostrana stubišta: jedno u sredini, glavno, i dva pobočna, sporedna. Teren je kod glavnih ulaznih vrata nešto uzdignut. Ulaz u zgradu bolnice je vrlo širok i izvana natkrit velikom betonskom pločom. Preko nekoliko stepenica ulazi se u pro strani hol, a iz ovog u hodnike u prizemlju.

Na ulaznim stijenama hola, izgrađenim od bračkog mramora, bile su postavljene dvije brončane ploče, rad akademskog kipara Frana Kršinića. Jedna od njih bila je spomen-ploča s natpisom: "Narodu na granici otadžbine budnom čuvaru našeg plavog Jadrana ... Trudbeniku na kršu i smjelom pomorcu — podignuta je ova bolnica godine šestnaeste ... 1934 (MCXXXIV)". Odmah u početku drugog svjetskog rata obje su odstranili Talijani i do danas se ne zna gdje se nalaze.

Zgrada bolnice izgrađena je za kapacitet od 180 bolesničkih kreveta. Od toga je sto postelja podijeljeno većim odjeljenjima. Odjeli su bili smješteni ovako: Interno odjeljenje je zauzimalo čitav treći kal, kirurško drugi, a odjeljenja za bolesti uha, nosa i grla, neurološko, oku-iistićko i ginekološko smještena su na prvom katu. Odjeljenje za kiruršku tuberkulozu bilo je smješteno na terasi. Psihijatrija je imala posebno odjeljenje u prizemlju. Dvije velike ambulante su, također, smještene u prizemlju, gdje su i prostorije za općinstvo, prostorije za mehanohelioterapiju i rendgenski odjel. U drugom katu dvorišnog trakta zgrade smještene su operacionc dvorane, jedna za septičke, a druga za aseptičke zahvate. Između njih se nalazi blok sterilizacije na parni i električni pogon za steriliziranje instrumenata i zavojnog materijala.

Postavom jednog glavnog stubišta u sredini zgrade i dvaju pokrajnjih dobro je riješena cirkulacija prometa među odjeljenjima.

Ljekarna i laboratoriji nalazili su se na trećem katu, dok se rađaona nalazila po strani u drugom katu.

Centralna kuhinja bila je smještena u sredini zgrade dvorišnom traktu, tako da se jelo transportiralo posebnim dizalima vertikalno u oba krila zgrade na katove. Time je bio omogućen brz dovoz toplog jela u sve prostorije. Uz kuhinju je vezana prostorija za pranje posuđa, a ispod kuhinje se u podrumu nalaze spremišta i hladnjača na električni pogon. Kuhinja je već u početku izgrađena za veći kapacitet radi predviđenog proširenja bolnice. To je isto učinjeno i sa centralnom praonicom. Kuhinja je imala suvremena postrojenja na paru (šest kotlova i veliki štednjak).

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 778
Teme: 6
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Riječke bolnice

Post broj:#6  PostPostao/la LPR » 5.2.2012, 11:24

Prostorije za dnevni boravak smještene su po dvije u svakom katu, a sobe dežurnog liječnika i šefova, kao i čajne kuhinje također su tako birane da je bila moguća kontrola, odnosno, posluživanje svih odjeljenja. Klasne su sobe smještene uz centralno stubište na I, II i III katu i imaju posebne kupaonice, praonice i WC-e. Na svim katovima ima po osam soba I i II klase i deset soba III klase. Odjeljivanje spolova u pojedinim odjelima, a i katovima, također je sprovedeno, a jednako tako i separacija trahomskog i veneričnog odsjeka.

Krovište bolnice je izvedeno ravno kao terasa za sunčanje bolesnika, koji se glavnim dizalima mogu od prizemlja dovesti na terasu. Na terasi se nalaze zatvorene prostorije s potrebnim WC-ima, s praonicama i tuševima za odjeljenje kirurške tuberkuloze.

S terase se pruža prekrasan vidik na cijeli Kvarnerski zaljev, Istru grad Sušak. Terasa je bila najviše položena točka grada Sušaka, a višaa i od trsatskog grada. Duljina terase iznosi sto metara, kao i cijela zgada. Na lijevom i desnom krilu zgrade nalaze se dvije natkrite ležaone u duljini-od 17 metara. Terasa je sva ograđena ukusnim željenim šipkama.

Sa sva tri kata iz prostranih holova vode široka vrata na balkone južnog pročelja na koje se mogu izvući kreveti. Duljina svakog balkona 35 metara.

Zgrada je vrlo dobro električno osvijetljena. Svi se električni vodovi nalaze u zidovima. U sva odjeljenja, kao i u pojedine bolesničke sobe, uvedeno je centralno grijanje.

Zgrada stare »male« bolnice, u kojoj je bila smještena dotadašnja bolnica, preuređena je i adaptirana za stanovanje bolničkog osoblja u novoj bolnici.

Teren oko zgrade bolnice je također uređen. Ulaz pred bolnicom ima troja vrata. Srednja su za ulazak vozila, a dva pokrajnja ulaza za prolaz pješaka. S vremenom je zemljište oko zgrade zasađeno stablima cvjetnim raslinjem, pa su bolesnici i ovdje nalazili mjesto za ugodan odmor. Sav je teren, na kojem se nalazi zgrada, ograđen visokim zidom.

Sve dosad rečeno govori da je zgrada nove bolnice djelo suvremene arhitekture i svojim vanjskim izgledom te položajem djeluje na svakog posjetioca i prolaznika impresivno. Zapravo je to bila bolnica-sanatorij.
(Ars Aesculapii)

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 778
Teme: 6
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Riječke bolnice

Post broj:#7  PostPostao/la LPR » 5.2.2012, 11:29

bolnica susak  (1).jpg
bolnica susak (1).jpg (114.01 KiB) Pogledano 8482 puta

Zgrada nove sušačke bolnice u izgradnji 1933.

bolnica susak  (2).jpg
bolnica susak (2).jpg (156.67 KiB) Pogledano 8482 puta

Nova bolnica na Sušaku nakon dovršenja 1934.godine

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1720
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Riječke bolnice

Post broj:#8  PostPostao/la Fiuman » 5.2.2012, 11:32

A hitni trakt u atomskom skloništu... :bravo: za ove podatke...

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Riječke bolnice

Post broj:#9  PostPostao/la nikola » 13.2.2012, 11:06

A ovo je nacrtani projekt kako je predstavljena javnosti u Almanahu grada Sušaka za 1931. godinu
projekat nove bolnice sušak.jpg
projekat nove bolnice sušak.jpg (345.44 KiB) Pogledano 8482 puta
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Riječke bolnice

Post broj:#10  PostPostao/la nikola » 4.3.2012, 18:10

Zanimljivost na ovoj snimci je zgrada u desnom kutu , a radi se o staroj bolnici koja je egzistirala do izgradnje nove Banske bolnice. Lokacija bolnica je na Grinovu (Korijeni i pov. int. med. u Rijeci, M.Zgrablić, str.372.)

bolnice00051280x768.jpg
bolnice00051280x768.jpg (284.08 KiB) Pogledano 8482 puta
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 24016
Teme: 926
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Sušačka bolnica

Post broj:#11  PostPostao/la Adamić » 17.12.2014, 14:44

Iz naše riječke kronologije !!!

16.12.1934. Na Sušaku je svečano otvorena nova banovinska bolnica kralja Aleksandra I imala je 180 bolesničkih kreveta, bila je najmodernija u državi. Gradnja bolnice započela je 1932. god. Poslije rata bolnica dobiva ime Opća bolnica dr. Zdravka Kučića a kasnije prerasta u kliničku bolnicu. Koštala je 16,500.000 dinara.


Bolnica kralja Aleksandra I izgrađena 1934.jpg
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4917
Teme: 170
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Sušačka bolnica

Post broj:#12  PostPostao/la Vežičanka » 17.12.2014, 18:05

Sušačka bolnica 1938. godine

sušačka bolnica 1938.jpg
sušačka bolnica 1938.jpg (158.11 KiB) Pogledano 8347 puta

Sušačka bolnica 1938-2.jpg
Sušačka bolnica 1938-2.jpg (84.28 KiB) Pogledano 8347 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 24016
Teme: 926
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Sušačka bolnica

Post broj:#13  PostPostao/la Adamić » 17.12.2014, 18:08

Bravo Vežica ! Lijepa zgrada . Ok je . Trebali bi obići to mjesto malo prije "moguće" izgradnje novog kompleksa bolnice. :putopisac: :slikanje:
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 24016
Teme: 926
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Sušačka bolnica

Post broj:#14  PostPostao/la Adamić » 29.3.2015, 12:33

Četiri desetljeća od stravičnog požara u sušačkom rodilištu. :(

Požar u Riječkom rodilištu, poginule 25 bebe Suša Rijeka.jpg
Požar u Riječkom rodilištu, poginule 25 bebe Suša Rijeka.jpg (76.44 KiB) Pogledano 8319 puta

Soba u Starom sušačkom rodilištu u kojoj su stradale bebe (Fotografija Petar Grabovac, Novi list)




DAN KOJI SE NE ZABORAVLJA ČETIRI DESETLJEĆA PROŠLO JE OD NAJVEĆE MIRONDOPSKE TRAGEDIJE U RIJEČKOJ POVIJESTI – POŽARA U SUŠAČKOM RODILIŠTU 28. OŽUJKA 1975. GODINE
Mojoj Marijani upropašten je život, a rođena je zdrava
Požar je zauvijek ugasio 25 života tek rođene djece, a preživjelo je samo troje novorođenčadi. Sjećanje na taj stravični događaj još uvijek je živo u mislima brojnih stanovnika ovog kraja, osobito Slobodanke Španjol-Mlacović iz Palita, čija je kći Marijana te noći spašena, ali tragove i danas nosi na licu i tijelu


Ivor BALEN, Barbara ČALUŠIĆ
Marijana Španjol-Mlacović, jedna od troje preživjele djece iz sušačke bolnice i njezina majka Slobodanka * Foto: Ivor BALENSmrt na pragu života« glasila je naslovnica našeg lista prije točno četrdeset godina dan nakon tragedije u kojoj je u ranim jutarnjim satima 28. ožujka 1975. godine u rodilištu Kliničke bolnice »Dr. Zdravko Kučić« izbio požar koji je zauvijek ugasio 25 života tek rođene djece. Prema rezultatima istrage požar je izbio u sobi za novorođenčad u noći 28. ožujka negdje oko 2 i pol sata. Požar je uočen tek kad je ojačao i kada je prouzročio pregaranje trake prozorske rolte i padanja rolete, pregaranja voštanog platna na ventilacijskoj cijevi te padanja limene cijevi. Buka je naposljetku i upozorila dvije medicinske sestre i jednu čistačicu koje su bile u susjednoj sobi odijeljenoj pregradnim zidom. Procjenjuje se da je požar uočen tek između tri sata i tri sata i petnaest minuta.
Dežurni liječnici koji su odmah obaviješteni o požaru pokušavali su s medicinskim sestrama ući u dječju sobu, ali zbog dima, potpunog mraka zbog izgorjelih električnih instalacija i visoke temperature nitko se nije uspio probiti u požarom zahvaćenu sobu. Poziv vatrogascima upućen je iz bolnice u 3.15 sati, a vatrogasna ekipa stigla je u 3.23 sata. Nešto prije vatrogasaca na mjesto požara pristigla je i interventna patrola tadašnje milicije koja je bezuspješno pokušavala ući u opožarenu sobu pa je tek dolaskom vatrogasaca započelo spašavanje djece.

Sreća u nesreći

U razdoblju od nepunih sat vremena koliko je trebalo proći od izbijanja požara do dolaska vatragasaca u dječjoj je sobi dvadeset osmero novorođenčadi boravilo u plamtećoj prostoriji ispunjenoj dimom. Sobu tragedije preživjelo je petero djece, no dvoje djece izdahnulo je nakon požara na tadašnjoj Klinici za dječje bolesti Kantrida. Stravičan požar u konačnici preživjelo je samo troje novorođenčadi – dva dječaka koja su zadobila lakše ozljede i djevojčica koja u požaru zadobila teže ozljede lica i ruku.
Ta djevojčica koja je preživjela tragediju je Marijana Španjol-Mlacović iz Palita na Rabu. Iako je od kobne noći u sušačkom rodilištu prošlo punih 40 godina, u domu obitelji Španjol-Mlacović, smještenom u dijelu Palita poznatom kao Monte Stipe, još uvijek se može osjetiti njezin eho. Tragove požara Marijana i danas nosi na licu i tijelu, a lijeva ruka joj je amputirana. Njezina majka Slobodanka, otac Marijan i četiri godine stariji brat Robert prisjećaju se događaja od prije četiri desetljeća s mnogo uzdaha i nelagode. Kako objašnjava majka Slobodanka, koja je bila najraspoloženija za razgovor, bio je to relativno mali požar koji je donio izuzetno velike žrtve.
– Vatrogasci su požar ugasili lavorom, a djeca su bila u predrađaonici gdje su ostala bez kisika, kaže Slobodanka Španjol-Mlacović.

Kako dodaje, Marijana i dva dječaka imali su tu sreću u nesreći da su bili odmah ispod grijalice. Dim je išao dalje pa su oni najviše izgorili, ali su mogli disati pa su ostali živi. Te noći Slobodanka je bila u zgradi rodilišta, ali ne na istom katu.
– Nama roditeljima su prvo dali sedative, a onda su nam rekli da je bio požar. Marijana je već imala otpusno pismo, a budući da sam rodilja s Raba, ja sam ostala u rodilištu nakon rođenja tri dana. U to vrijeme majke nisu bile s bebama u sobi, kao danas. Tu noć nije bilo poroda pa su svi spavali. Dežurna je bila sestra Jadranka Bolf koja je, u ime naroda, ispala za sve kriva. A bila je jako dobra sestra, ističe Slobodanka. Po njenom mišljenju, krivac za ovu tragediju je sustav.

Kriv je sustav

– U bolnici se gasilo grijanje radi uštede. Zato je u dječjoj sobi bila grijalica koja nije valjala. Ona je prouzročila požar, a dječji krevetići su od plastike, da se mogu prati. Sistem rada je kriv. Koga ćete drugoga okriviti? Opet smo mi ljudi krivi. Ispala je ta sestra kriva, a ona je bila najbolja sestra tamo. Tada je imala 23 godine. Svatko radi onako kako mu šef kaže, dodaje Slobodanka, dodavši da ni danas ne prolazi mirno pored nekadašnjeg rodilišta.
– Meni je tu večer bilo grozno, a i danas ne volim onuda proći. Kada sam morala operirati nogu, isto mi je bilo loše kada sam morala doći u tu zgradu. Objašnjenje nikad nismo dobili. U ime naroda – nitko nije kriv. Sudski postupak u vezi naše tužbe trajao je 33 godine, prije sedam godina smo dobili presudu, rentu koja se isplaćuje u mjesečnim naknadama, dodaje Slobodanka. Ona i suprug Marijan objasnili su da ih gotovo niti jedan odvjetnik u ono vrijeme nije želio zastupati iz straha od tadašnjeg, socijalističkog sistema. A problemi su se, kako dodaje, nastavili i u prvim mjesecima, a potom i godinama Marijaninog života.
– Kao majka ja sam ogorčena, prije svega zato što mi mjesec dana nakon požara nisu dali da vidim kćer u bolnici na Kantridi. Ja sam silom došla tamo i vidjela njih troje preživjelih u jednoj sobici na propuhu. U Ljubljani su joj amputirali ruku, a da nas nisu ni obavijestili. Ogorčena sam na zdravstvo. Imali smo more operacija u Ljubljani i Zagrebu, a Marijana je imala i problema s neurodermatitisom. Morali smo joj vezati rukice da se ne bi iščešala, a do četrnaeste godine je više bila u Ljubljani nego doma, kaže majka.
Dodaje da je tragedija umnogome utjecala na njihove živote. Suprug Marijan kaže da je znao i po dva puta dnevno voziti u Ljubljanu.

Prisjećanje na samo noć tragedije izaziva drhtav glas, 40 godina kasnije, osobito kod oca.
– On je tu noć slavio u svojoj Suhoj punti i spremao se po svoju Marijanu. A onda su zvali da je bio požar. Potom je počela ludnica, kaže Marijanova supruga. Marijanin brat Robert 1975. je imao četiri godine.
– Znao nam je reći da njega manje volimo, a Marijanu više jer smo se stalno s njom morali baviti. Ili je bio neurodermatitis, ili operacije, ili stalno paziti… Uvijek nešto. Najteže mi je bilo kada je krenula u srednju školu u Opatiju, u vrijeme ovog našeg rata, kada smo čak morali slati potvrde da je invalid jer za nju profesori nisu imali sluha. Nisu bili tolerantni. Da je okolina možda imala malo više sluha i da su joj malo više pomogli… Ovako joj je upropašten život, a rođena je zdrava. To su pokazali svi pregledi, rekla je Slobodanka Španjol-Mlacović.
Nešto svjetla u ovu tužnu priču rapske obitelji unosi upravo Marijana, koja je na riječi ogorčenja svoje majke samo odmahivala rukom. Kaže da su joj sva prva sjećanja vezana uz bolnicu, sve do srednjoškolskih godina.
– Ma dobro sam. Ja sve zaboravim. Trenutačno sam nezaposlena, ali pomažem majci oko gostiju. Ne osjećam nikakvo ogorčenje, rekla je kratko Marijana, koja nije od velike priče. Sa smiješkom.
– Ona je od svih nas pokupila najbolji karakter. Uvijek mi kaže – nemoj se mama nervirati, ima i gorih stvari, dodala je majka.

Kratki spoj infracrvene grijalice

Policijska istraga pokazala je da je požar izazvan kratkim spojem infracrvene grijalice. Posljedica toga bila je taljenje metala i prskanje užarenih čestica na krevetić koji je bio smješten ispod grijalice. Užarene čestice zapalile su posteljinu, pjenastu spužvu krevetića i plastične pregrade. Kada je vatra ojačala izazvala je taljenje plastične cijevi s kisikom što je dodatno raširilo požar. Paraleno u zatvorenoj dječjoj se sobi stvarao zagušujući dim koji je zbog sagorijevanja plastike sadržavao i užareni PVC. Zbog načina gorenja povećana je bila koncentracija ugljičnog monksida u prostoriji pa je zaključeno da su svi ti faktori pored visoke temperature rezultirali gušenjem i smrću dvadesetpetero tek rođene djece.

Plač, jecanje i položena tijela dvadeset i troje djece

U monografiji »Bolnička ginekologija i porodništvo na Sušaku 1935.-1985.« može se pročitati i slično prisjećanje još jednog svjedoka ove tragedije, danas pokojnog prof. dr. Henrika Bosnara.
»Negdje oko 4 i 30 sati ujutro budi me zvonjava telefona na noćnom ormariću. Javio sam se i čujem glas kolege Pavešića, koji zove iz bolnice, javlja mi da je u dječjoj sobi došlo do eksplozije, što je bila prva verzija događaja i da ima mnogo poginule djece. Docenta Pavešića su prvog izvijestili o nesreći jer profesor Perović tih dana bolestan ležao kod kuće. Odmah sam se uputio na Kliniku. Pred zgradom i u zgradi rodilišta policija, zgradom se vrzmaju vatrogasci, policijski vještaci, inspektori, zamjenik okružnog javnog tužioca, bolnički personal... Svuda se osjeća teški zadah paljevine. U dječjoj sobi, nasuprot rađaonice nagorjeli i pocrnjeli zidovi od čađe, nagorjeli dječji krvetići i posteljina. Plač i jecanje babinjača po sobama. U pokrajnjoj sobi položeno je dvadeset i troje, užarenim zrakom i dimom otrovane mrtve djece. Užas!«

Mrzio sam to fotografirati, pogotovo djecu

Osim interventnih službi koji su po prirodi svoga posla ubrzo došle u sušačko rodilište, na licu mjesta vrlo brzo se zatekao i Petar Grabovac Ćućo, legendarni fotoreporter Novog lista. Kako kaže, ne sjeća se kako se točno i uz pomoć koga provukao do mjesta na kojem je izbio požar, ali se dobro sjeća užasa koji je zatekao.
– Posvuda je bio samo plač i zapomaganje. I ta jadna dječica... Strašno. Sjećam se da se radilo o kvaru na električnim instalacijama, ali i da se spominjao ljudski faktor. Nerado se sjećam tih mučnih prizora, mrzio sam to fotografirati, pogotovo djecu. Bila su to druga vremena, nije to bilo kao danas. Sjećam se i da mi je bilo zamjereno što sam objavio te fotografije, kaže ovaj neumorni kroničar grada na Rječini.



Novi list
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
ozren
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1038
Teme: 16
Pridružen: 23.10.2010, 21:24

Re: Riječke bolnice

Post broj:#15  PostPostao/la ozren » 31.3.2015, 21:26

LPR napisao:Nova je bolnica izgrađena kao velika trokatnica s podrumom, prizemljem i terasom na krovu. Zgrada je dugačka oko sto metara i dijeli se u dva krila. Pročelje je položeno jugozapadno. Bolesničke su sobe okrenute prema jugu, a sve pomoćne i sporedne prostorije i operacione dvorane prema sjeveru. Bolnica ima tri prostrana stubišta: jedno u sredini, glavno, i dva pobočna, sporedna. Teren je kod glavnih ulaznih vrata nešto uzdignut. Ulaz u zgradu bolnice je vrlo širok i izvana natkrit velikom betonskom pločom. Preko nekoliko stepenica ulazi se u pro strani hol, a iz ovog u hodnike u prizemlju.

Na ulaznim stijenama hola, izgrađenim od bračkog mramora, bile su postavljene dvije brončane ploče, rad akademskog kipara Frana Kršinića. Jedna od njih bila je spomen-ploča s natpisom: "Narodu na granici otadžbine budnom čuvaru našeg plavog Jadrana ... Trudbeniku na kršu i smjelom pomorcu — podignuta je ova bolnica godine šestnaeste ... 1934 (MCXXXIV)". Odmah u početku drugog svjetskog rata obje su odstranili Talijani i do danas se ne zna gdje se nalaze.

Zgrada bolnice izgrađena je za kapacitet od 180 bolesničkih kreveta. Od toga je sto postelja podijeljeno većim odjeljenjima. Odjeli su bili smješteni ovako: Interno odjeljenje je zauzimalo čitav treći kal, kirurško drugi, a odjeljenja za bolesti uha, nosa i grla, neurološko, oku-iistićko i ginekološko smještena su na prvom katu. Odjeljenje za kiruršku tuberkulozu bilo je smješteno na terasi. Psihijatrija je imala posebno odjeljenje u prizemlju. Dvije velike ambulante su, također, smještene u prizemlju, gdje su i prostorije za općinstvo, prostorije za mehanohelioterapiju i rendgenski odjel. U drugom katu dvorišnog trakta zgrade smještene su operacionc dvorane, jedna za septičke, a druga za aseptičke zahvate. Između njih se nalazi blok sterilizacije na parni i električni pogon za steriliziranje instrumenata i zavojnog materijala.

Postavom jednog glavnog stubišta u sredini zgrade i dvaju pokrajnjih dobro je riješena cirkulacija prometa među odjeljenjima.

Ljekarna i laboratoriji nalazili su se na trećem katu, dok se rađaona nalazila po strani u drugom katu.

Centralna kuhinja bila je smještena u sredini zgrade dvorišnom traktu, tako da se jelo transportiralo posebnim dizalima vertikalno u oba krila zgrade na katove. Time je bio omogućen brz dovoz toplog jela u sve prostorije. Uz kuhinju je vezana prostorija za pranje posuđa, a ispod kuhinje se u podrumu nalaze spremišta i hladnjača na električni pogon. Kuhinja je već u početku izgrađena za veći kapacitet radi predviđenog proširenja bolnice. To je isto učinjeno i sa centralnom praonicom. Kuhinja je imala suvremena postrojenja na paru (šest kotlova i veliki štednjak).


Citirani tekst ću malo nadopuniti sa tekstom iz Novog Lista.
Godina je 1934.Nestrpljivo se očekuje otvorenje nove bolnice na Sušaku.Novi List donosi brojne tekstove posvećene novoj bolnici u kojima veliča njeno moderno zdanje i ponosno je uspoređuje sa bolnicama u Evropi.
Odmah sam primjetio u članku da se danas terasa na krovu više ne koristi.Također niti lijepi prostrani balkoni koji se u tekstu spominju.
Zanimljiva je i kategorizacija soba za bolesnike prvog,drugog i trećeg razreda.

Bolnica Kralja Aleksandra I(1).jpg
Bolnica Kralja Aleksandra I(1).jpg (223.63 KiB) Pogledano 8275 puta

Za lakše čitanje podijelio sam cijeli članak u više dijelova.

Bolnica Kralja Aleksandra I(2).jpg
Bolnica Kralja Aleksandra I(2).jpg (264.91 KiB) Pogledano 8275 puta


Bolnica Kralja Aleksandra I(3).jpg
Bolnica Kralja Aleksandra I(3).jpg (303.87 KiB) Pogledano 8275 puta


Bolnica Kralja Aleksandra I(4).jpg
Bolnica Kralja Aleksandra I(4).jpg (275.54 KiB) Pogledano 8275 puta


Bolnica Kralja Aleksandra I(5).jpg
Bolnica Kralja Aleksandra I(5).jpg (175.75 KiB) Pogledano 8275 puta


U citiranom tekstu se spominju dvije spomen ploče.Donosim ih u ovom postu.Neka me netko ispravi,ali mislim da je to njihova web premijera.

Spomen ploča.jpg
Spomen ploča.jpg (833.48 KiB) Pogledano 8275 puta


Spomen ploča(2).jpg
Spomen ploča(2).jpg (150.34 KiB) Pogledano 8275 puta

Sljedeće

Vrati se na: Bolnice

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron