Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Dubrovnik

Gradovi ZAGREB, OSIJEK, SPLIT, ZADAR itd.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 24030
Teme: 926
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Dubrovnik

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 12.12.2014, 12:25

Dubrovnik je grad bogate prošlosti i danas je jedan od top svjetskih turističkih destinacija na svijetu.

Čitajući danas najtiražnije novine u Hrvata , 24 sata , naišao sam na zanimljiv člančić o pronalasku velikog , brončanog dubrovačkog topa s početka 18 st.. Top je u izvrsnom stanju jer ga je bio prekrio mulj. Vijest mi je zanimljiva jer se spominje da je na njemu izliven grb savojskog kraljestva te da je napravljen u Torinu 1758. tada u poznatoj ljevaonici Giovanni Batistta Cebrano II.

Top je pronađen u Moluntu, to je odmah ispod dubrovačke zračne luke i nakon restauriranja bit će postavljen na Kuli od Kneževa Dvora (dubrovačke zidine).

Slika
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4958
Teme: 173
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Dubrovnik

Post broj:#2  PostPostao/la Vežičanka » 22.1.2015, 08:23

Rijeka je imala i ima svoje čudake kao što su bili Omer, Daj babi kunu i drugi.

U Dubrovniku takve osobe zovu oriđinali. Naišla sam na zanimljiv tekst o oriđinalima koji tu prenosim.

Preneseno sa bloga silvanaurbs. blog

DUBROVAČKI ORIĐINALI

Dubrovnik je oduvijek imao osobe koje je svatko znao, a da nisu bili ni bogati, ni učeni, a niti su bili vlast. Bili su to naizgled obični ljudi, ljudi iz naroda, ali po nekim osobinama ili ponašanju originalni ili po dubrovački rečeno oriđinali (origjinali).

Da najprije razjasnimo sam pojam oriđinala.

Oriđinal u dubrovačkom govoru i osnovnom značenju je originalan primjerak.

Preneseno na osobu izraz ima drugačije i šire značenje, kao: osobenjak, ekscentričan, čudak, neobična, osebujna osoba, zabavan i nekonvencionalan (originalan u ludosti), nastran čovjek kao objekt zadirkivanja i poruge ; tip gradskog unikuma, najčešće osobe bez obrazovanja, ali po mnogo čemu specifičnog primjerka naroda ili kraja iz kojega potječe ili živi.


(„... dubrovački čudaci, posebni ljudi, gradski miljenici, osobe koje je svatko poznavao koje su ušle u gradsku legendu i literaturu“), citiram: Ž. Ž. Živkovića, pseud. Vida Vuletića-Vukasovića, autora nekoliko sveščića naziva, Galerija dubrovačijeh oriđinala, Dubrovnik, 1924., Nenada Patu, koji je to priredio s dodacima, 2001. i Vedrana Benića, koji se je na njih osvrnuo u Dubrovačkom Spomenaru, 2012., a obradio one novijega razdoblja. Dakle, njihovim se pisanjem koristim ili ih citiram.

U Gradu je također u uporabi i naziv oređino s istim značenjem kao oriđino, ali češće se koristi u prenesenom značenju, kad se želi nekoga na bilo koji način (u odnosu na njegov ili njezin život, ponašanje, odijevanje, ... ), poistovjetiti s pravim oriđinalima.

Samo ovo preneseno značenje najčešće ima negativnu konotaciju za razliku od one koja se odnosi na gradske miljenike.

U Dubrovniku je oduvijek oriđino imao poseban status.
Taj status je bio stečen životom, življenjem i ponašanjem, kojemu su se ljudi smijali bez osobnog vrijeđanja i onda kad bi bili vrijeđani, a na što su se, naprosto, naviknuli.

Oriđinali za svoje postupke, ali i izražavanje kao i nerijetke otvorene ili prekrivene, a najčešće i lucidne uvrede pojedinaca, vlasti, poretka i sl., nisu pozivani na odgovornost, jer su držani samo luđacima.

Istina, bilo je slučajeva kad su na razne načine bili i sami vrijeđani, ali pozivom na literaturu, nisu nikad ostajali dužni u takvoj komunikaciji.

Još u 16. st. Marin Držić (1508?—1567), dubrovački književnik, petrarkist, jedan od najvećih hrvatskih komediografa koristit će se u svojim djelima (Dundo Maroje, Skup, Novela od Stanca) ovakvim likovima iz naroda njegovoga doba, kako bi preko njih mogao na satirični i alegorični način progovoriti o strastima i slabostima ljudi, običnog čovjeka. Preko njih mogao je biti uvredljiv bez da vrijeđa, jer su oni bili, kao i ovi o kojima ću pisati samo dio naroda koji o nekim pojavama jednako misli kao i oriđino, ali se ne usuđuje to iskazati jer nije oriđino.

Mnogo kasnije u 19. i 20. stoljeću neke likove, dakako, u drugačijem razdoblju u svojim dramama koristit će drugi veliki dubrovački književnik Ivo Vojnović (1857-1929).

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4958
Teme: 173
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Dubrovnik

Post broj:#3  PostPostao/la Vežičanka » 28.11.2017, 12:13

Grobnica obitelji Federika Glavića na Boninovu u Dubrovniku

(fotografije grobnice su moje, priču sam pronašla u više izvora na internetu)

Ako hodate niz Boninovo, u smjeru prema zapadnom ulazu u stari grad Dubrovnik, svakako ćete se diviti pogledu na jug prema morskoj pučini. Međutim ako skrenete pogled na sjever, prema ulazu u groblje Boninovo, primjetit ćete prekrasnu skulpturu grobnice od bijelog kamena.
Grobnica je namjerno smještena tako da se na prvi pogled ugleda unutar okvira ulaza u groblje .

grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (3).JPG
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (3).JPG (78.2 KiB) Pogledano 732 puta


Grobnicu je podignuo jedan od svojevremeno najbogatijih građana Dubrovnika Federiko Glavić. Povod za izgradnju grobnice bila je nesretna smrt njegove kćeri jedinice Marije Glavić.

Federiko Glavić rodio se na otoku Šipanu 1847.godine u skromnoj siromašnoj obitelji. U mladosti zaljubio se u djevojku bogatih roditelja na svom rodnom otoku, ali su njezini roditelji priječili tu vezu. Kasnije će Federiko kao bogat čovjek sagraditi kuću točno ispred kuće roditelja svoje neostvarene ljubavi tako da im prepriječi vidik na more.

Federiko Glavić (fotografija iz časopisa Jadranska straža)
Federiko Glavić.JPG
Federiko Glavić.JPG (63.36 KiB) Pogledano 732 puta

Mladi Federiko odlazi kao mladić (prema jednom izvoru sa 14 godina) u Južnu Ameriku. Tu se obogatio, oženio Španjolkom čiji su se roditelji doselili u Južnu Ameriku. 1885. godine u Čileu rodila mu se kći jedinica Marija.
Federiko se 1896. vraća u Dubrovnik. Na Pilama podiže prekrasnu vilu u koju se obitelj useljuje. U Dubrovniku djeluje kao brodovlasnik, hotelijer, veletrgovac. Također bio je jedan od osnivača Dubrovačke paroplovidbe.

Dva su broda Dubrovačke paroplovidbe nosila njegovo ime. Ovo je drugi izgrađen 1925.(slika iz časopisa Jadranska straža)
SS Federiko Glavić.JPG
SS Federiko Glavić.JPG (97.85 KiB) Pogledano 732 puta

Što se desilo 25. studenog 1904. do danas nije sa sigurnošću potvrđeno. Službena verzija razlikovala se od onoga što se pričalo i što je kasnije izjavila dugogodišnja služavka Glavićevih.
Prema službenoj verziji mlada Marija čistila je benzinom svoje bijele rukavice dok je u blizini služavka glačala rublje peglom na ugljen. Iskra je poletjela iz pegle i zapalila rukavice te je Marija dobila opekotine od kojih je ubrzo preminula.

Neslužbena verzija je da se Marija ubila (vjerojatno otrovala) zbog nesretne ljubavi. Oim što je to mnogo kasnije ispričala služavka Glavićevih, to je potvrdila i jedna članica obitelji. Marija Glavić vidjela je kako otac baca prsten za mladićem, Austro-Ugarskim časnikom koji se usudio zatražiti od Federika njezinu ruku. Nakon toga desila se nesreća.

Nesretni roditelji naručili su velebnu grobnicu od talijanskog kipara A. Canesse iz Genove.
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (7).JPG
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (7).JPG (106.25 KiB) Pogledano 732 puta


prednja strana
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (4).JPG
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (4).JPG (227.89 KiB) Pogledano 732 puta

natpis na podnožju grobnice
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (5).JPG
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (5).JPG (190.24 KiB) Pogledano 732 puta

bočna strana
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (6).JPG
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (6).JPG (191.34 KiB) Pogledano 732 puta

anđeo i djevojka.JPG
anđeo i djevojka.JPG (105.33 KiB) Pogledano 732 puta

roditelji Marije Glavić, Federiko i Marija doživjeli su duboku starost. Federiko je umro 1941., njegova supruga godinu dana kasnije. Pokopani su u grobnici s kćerkom. Reljefi njihovih lica nalaze se na bočnim stranama grobnice, jedan na lijevoj, drigi na desnoj strani.
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (1).JPG
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (1).JPG (144.32 KiB) Pogledano 732 puta

grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (2).JPG
grobnica Glavić na Boninovu-Dubrovnik (2).JPG (107.99 KiB) Pogledano 732 puta


za one koji žele pročitati više http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... 88&lang=en

Na Boninovu nema raskošnih grobnica kao na Kozali.Ova grobnica obitelji Glavić je jedina takve vrste. Iako je u Dubrovniku bilo bogatih trgovaca i pomoraca, tome je vjerojatno pridonijelo ograničenost prostora Boninova. Groblje je tu napravljeno sredinom 19. stoljeća na mjestu nekadašnjeg ladanjskog ljetnikovca i parka oko njega.
Također primjećujem da se stari natpisi na grobnicama uglavnom ne satiru kao kod nas nego se ploče (veće ili manje) ili vaze s natpisom dodaju uz straro.


Vrati se na: Hrvatska gradovi

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron