Senj

[Damir]

Senj1967.jpg (124.6 KiB) Pogledano 3138 puta

Godina je 1967.

[LPR]

Stare razglednice Senja

Senj 1.JPG (97.1 KiB) Pogledano 3427 puta

Senj 2.JPG (110.56 KiB) Pogledano 3427 puta

Senj 3.JPG (125.14 KiB) Pogledano 3427 puta

Senj 4.JPG (95.59 KiB) Pogledano 3427 puta

Senj 5.JPG (103.8 KiB) Pogledano 3427 puta

[Damir]

Regolo u senjskoj luci ,talijanski brod koga je bura iščupala sa veza na Mađarskoj rivi 1956 god. Svi su se mornari utopili!

995506_300927790045048_2055351026_n.jpg (112.22 KiB) Pogledano 3406 puta

Senjska fontana koja je netragom nestala 1936 god.

1377106_301114776693016_79449981_n.jpg (86.7 KiB) Pogledano 3406 puta

[Damir]

Jedan od brodova "pjesnika" pri uplovu u senjsku luku 1965 god.

537865_300927460045081_405054064_n.jpg (135.71 KiB) Pogledano 3406 puta

Zadnje dvije fotke su snimljene negdje na prijelazu 19-20 st.

1379720_301115296692964_1227876985_n.jpg (134.16 KiB) Pogledano 3406 puta

1385027_300925356711958_1685060004_n.jpg (111.37 KiB) Pogledano 3406 puta

[jazbac]

senj1.jpg (156.99 KiB) Pogledano 3383 puta

senj2.jpg (160.52 KiB) Pogledano 3383 puta

[frka]

Pozdrav Damire,
Već neko vrijeme bez uspjeha tražim fotografiju parobroda REGOLO i Vaš post me je oduševio kada sam vidio da ste objavili takvu fotografiju. Čini mi se da je to dio neke veće fotografije ili razglednice jer je rezolucija dosta slaba odnosno vidi se jako granulacija. Inače ja se bavim istraživanjem potopljenih brodova u Jadranu i sa kolegom Jasenom Mesićem objavili smo dvije knjige o olupinama Jadrana ("Tajne Jadrana", Adamić 2002.i "Blago Jadrana", Adamić 2012.). Lokaciju olupine broda REGOLO sam tražio u dva navrata, 2011. i 2013,. bez uspjeha. Pregledali smo sonarom svo dno na udaljenosti od jedne milje od obale Krka, tj. od rta Sokol pa sve do uvale Zavratnica, ali tamo nema REGOLA. Tkođer smo prošle godine tražili na dvije lokacije koje su ribari označili kao veće "zadive" za njihove mreže, ali ništa ni na tim lokacijama. Ove godine namjeravamo pokušati još jednom, i to pretražiti sredinu kanala. Ako nađemo olupinu fotografija nam može pomoći oko identifikacije. Ako biste bili tako ljubazni da mi pomognete i skenirate originalnu fotografiju sa REGOLOM na nekoj velikoj rezoluciji, bio bih Vam jako zahvalan.
Srdačan pozdrav,
Danijel Frka

[Adamić]

Senj sam oduvijek doživljavao kao dio našeg kraja i povijesno smo često znali biti vezani. Na kraju ako pogledamo kartu Hrvatske, vidjet ćemo da nam je Senj jako blizu. No , nalazi se u Ličkoj županiji, baš uz samu granicu PGŽ-a.
Znamo kako nam granice krojene 90 tih. Puno općina, puno nepotrebnih regija. Ulaskom u E.U. radilo se na formiranju 5 regija no ništa se ne poduzelo kao ni sa brisanjem općina koje ne služe ničemu osim za uhljebe. SDP je bio obećao ali ništa. No vratimo se na temu.

Senjani su rekli da bi se željeli pripojit našem kraju i to debelo su bili ZA ali... izašlo je nedovoljno birača.

Grad Senj pokrenuo je 2003. referendum da se izdvoji iz Ličkosenjske-županije.

---

Nedovoljan broj birača na referendumu o izdvajanju Senja iz Ličkosenjske-županije
19.1.2003.
NA DANAŠNJI referendum u Senju na kojem su se Senjani očitovali o tome žele li pokrenuti postupak da se njihov grad izdvoji iz Ličkosenjske i pripoji Primorskogoranskoj županiji izašao je nedovoljan broj birača, 40,4 posto, izvijestilo je večeras lokalno Povjerenstvo za provedbu referenduma.

Naime, na referendumu je glasovalo 2.999 od ukupno upisanih 7.495 birača. Od toga 2.772 birača bilo je za izdvajanje Senja iz Ličko-senjske i pripojenje Primorsko-goranskoj županiji dok je 227 birača bilo protiv.

No, budući da je za pravovaljanost referenduma na njega trebalo izaći 50 posto, plus jedan, od ukupnog broja glasača upisanih u biračke popise, a izašlo je 40,4 posto, Grad Senj će i dalje ostati u sadašnjem teritorijalnom ustroju.

Inicijativu za raspisivanje referenduma pokrenule su stranke vladajuće koalicije, predvođene Hrvatskom narodnom strankom (HNS) koje obnašaju vlast u Senju, a oporbena Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) bojkotirala je izlazak na referendum.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/nedo ... 13389.aspx


Što vi mislite ? I pustimo navijačke razgovore. Ne radi se tu o klubovima, tko za koga navija jer to nam neće donijeti kruha na stol.

Za kraj samo još nekih poveznica na brzinu između nas.

Kažu da se bura rađa u Senju, živi u Rijeci, umire u Trstu !

Senj spada u Riječku nadbiskupiju (metropoliju) .

Uskoci izazivaju sukobe s Osmanlijama i Mlečanima. Zbog toga je (1618) uskočko brodovlje bilo spaljeno u Rijeci, veći dio uskoka iz Senja bio je premješten dublje u zaleđe grada (najmanje 50 km udaljenosti), manji dio onih koji su ostali bez sredstava za život bio je premješten na službu u garnizone Brinja i Otočca, djelomično i oko Pazina i Učke, a za glave onih koji su namjeravali i dalje sudjelovati u prepadima bile su raspisane nagrade.

Fotografija : Saša

Senj - Tvrđava Nehaj (poznata i pod nazivima Kula Nehaj te Nehajgrad) služila je kao vojna utvrda uskocima koji su je koristili kao mjesto s kojeg su branili grad Senj te pripremali napade na Turke i Mletke. Utvrda je sagrađena na brdu Nehaj 1558. godine. U zidinama se nalazi oko stotinu puškarnica i 11 velikih topovskih otvora. . Posada od 100 vojnika bila je dovoljna da odbije napadače te je opsjednutom gradu Senju pružala odgovarajuću pomoć.
Tvrđava se danas koristi u turističke svrhe, a njen vrh služi kao izvrstan vidikovac s kojega se pruža lijep pogled na Hrvatsko primorje i otoke Rab, Goli otok, Prvić, Cres, Krk te na planine Učku i Velebit. Također, Nehaj je i simbol grada Senja te se u stiliziranom obliku nalazi i na grbu grada.

Senj je naš!

[Peter Salcher]

Da li bi li onda i LS Županija morala promijeniti ime? Shodno tome i sva dokumentacija što ide uz to, vjerojatno...i masu drugih stvari koje uzimaju zdravo za gotovo.

[Adamić]

S se gubi , naravno.
LS je na samom dnu po razvijenosti pa je razumljivo zašto se Senj želi pripojiti nama.
Našem kraju prirodno i gravitiraju. Turistički i gospodarski bi sigurno bolje prošli. Ovako nisu nigdje i od sadašnje županije skoro pa nemaju nikakve koristi.

Poslano s mobitela (Tapatalk).

[Adamić]

Povjesničar Goran Moravček napisao je članak na temu uskoci u našem gradu, pa pročitajte !

Uskoci u Gradu Svetog Vida

rijeka konac_16_stoljeca uskoci.jpg (74.99 KiB) Pogledano 3140 puta

Grad Svetog Vida, Rijeka na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće

Piše: Goran Moravček

Grad Sv. Vida pod vlašću je Habsburgovaca od 1465. godine i u stalnoj je zavadi s Mlečanima. Kao snažno uskočko gnijezdo, grad je živio pod ratnim prijatnjama i učestalom mletačkom blokadom.

Tko su bili uskoci?

Padom Klisa u osmanlijske ruke 1537. godine, a tada je poginuo i kliški kapetan Petar Kružić čija je glava sahranjena na Trsatu, uskoci odlaze u Senj, njihovo novo uporište. Senjskih uskoka nikad nije bilo više od pet stotina, ali usprkos malobrojnosti u odnosu na turske i mletačke snage, bili su prava napast za neprijatelje. Uskočke skupine bile su sastavljena uglavnom od kršćanskih izbjeglica pred Osmanlijama i od dragovoljca spremnih ratovati protiv Turaka i(li) Mlečana.

Uskočki vojvoda.jpg (53.86 KiB) Pogledano 3140 puta

Uskočki vojvoda

Uskoci su izbjegavali izrazvne sukobe s neprijateljem u borbi, a glavni ciljevi prepada bili su odvođenje zarobljenika te otimanje stoke i robe. Minucio Minuci (1551.-1604.), zadarski nadbiskup, napisao je 1559. godine da među uskocima nema nijednoga koji bi počinio izdajstvo ni za како visoku cijenu. Oni imaju samo puške, koje su malene i vrlo lagane. Mjesto sablje nose bodež. (…) Za spavanje i zaštitu od kiše nose sa sobom jedino malu prostirku. Kad idu od kuće nose sa sobom hrane tek koliko im treba za jednodnevni obrok, a za ostale dane moraju se snaći na putu.

U gusarenja su išli s laganim, brzim brodicama, građenima uglavnom u riječkim škverovima, koje su lako mogli skriti ili potopiti u slučaju nevolje tako da, napisao je Minuci, protiv ove vrste i ovolikog broja zlokobnih i nesnosnih lupeža, Mlečani nisu pronašli načina da obuzdaju njihovu drskost i smionost.

Obilježivši prostor kojim poznajemo u to doba i kao Predziđe kršćanstva (Antemurale Christianitatis), uskoci su ostavili su traga i u povijesti Rijeke gdje su trgovali pljačkaškim plijenom. U gradu su imali svoje skladište, a na prikazu Grada Svetoga Vida (S. Veit am Flaum) iz prve polovice 17. stoljeća švicarsko-njemačkoga gravera i nakladnika Matthäusa Meriana Starijeg, uz ušće Rječine na sušačkoj obali označeno je njihovo svratište.

Grad Svetog Vida bio je izložen mletačkoj pomorskoj blokadi 1599., stoga što su noću 19. siječnja te godine, izigravši stražu, uskoci napali mletački Labin, a nakon što su bili odbijeni krenuli su na Plomin i osvojili ga. Skinuvši zastave Republike Sv. Marka i podigavši austrijske, uskoci su prisilili građane Plomina na prisegu vjernosti caru. U osvetničkome protunapadu Mlečani nisu supjeli zauzeti Grad sv. Vida, koji je uz Riječane branilo i osamdesetak senjskih uskoka. Rijeka je napadnuta artiljerijom s mletačkog brodovlja najžešće 15. travnja 1599.

uskocka_brodica.jpg (45.24 KiB) Pogledano 3140 puta

Uskočka brodica

Izgradnjom utvrde na otočiću Sv. Marka, vojnici Prejasne Republike su zatvorili Tihi kanal (Canale di Maltempo) te su riječki mornari i ribari morali pronalaziti načine kako bi doskočili pomorskoj blokadi, ali u velikom strahu, jer su Mlečani prijetili da će svaki uhvaćeni Riječanin za kaznu morati odslužiti dvanaest godina robije na galijama!

Sukob Venecije i Austrije bio je na vrhuncu u razdoblju dok je gradom upravljao Stefano della Rovere (1608-1638). Čim je imenovan riječkim kapetanom počeo je utvrđivati grad, obnovivši gradske zidine i dobro utvrdivši nekadašnji Kaštel u Starome gradu. Rat za Gradišku ili Uskočki rat (1615.-1617/ 1618.) okončan je zalaganjem Španjolske i Francuske te je zaključen 26. rujna 1617. mirom u Madridu. Rimsko-njemački car Matija II. (1612.-1619), a on je ujedno bio hrvatsko-ugarski kralj (1608.-1619), obvezao se konačno udaljiti uskoke s jadranskih obala i uništiti njihove brodice.

Provedba mira dogovarana je u kapucinskom samostanu na Žabici, a uglavljena je 8. kolovoza 1618. godine u riječkom Kaštelu potpisivanjem protokola o mirovnim uvjetima između Mletaka i Austrije. Nakon postignutog mira uskočka flotila brodica bila je 1618. godine spaljena u Rijeci, a uskoci raseljeni. Time je završila burna uskočka povijest ratovanja na Jadranu. Na njih nas u gradu, na Toretti, danas podsjeća tek Ulica senjskih uskoka. Sic transit gloria mundi! Tako prolazi slava svijeta.
http://fluminensia.org/tag/uskoci

[milic]

12.4. t.g. bio sam posjetiti senjsku kulu Nehaj.
Evo par slikica. Žao mi je k'o psu što nisam kasnije uspio fotkati kulu iz daljine. Imam samo jednu fotkicu, koja nije za ljudsku upotrebu.

panorama Senja s kule Nehaj

senj 034.jpg (301.88 KiB) Pogledano 3133 puta

Uskočki vojvoda

senj 010.jpg (198.1 KiB) Pogledano 3133 puta

Uskočka veslarica (tako piše!)

senj 012.jpg (120.27 KiB) Pogledano 3133 puta

Uskok

senj 016.jpg (141.09 KiB) Pogledano 3133 puta

[Vežičanka]

krasne slike
baš mi je drago vidjeti odjeću Uskoka.

[Adamić]

Odličan prilog !

Gledajući slike na momente sam se preselio u prošlost.

[milic]

Kad me nahvaliste, evo još malo.
Nažalost nisam baš neki od fotografije, ali kad nema boljih dobar sam i ja, odnosno moje fotke.
Inače ovo mi je prvi put da sam bio u kuli, a toliko puta sam prošao kraj nje. Nekako je "van ruke" jer se treba ciljano uputiti u nju i uživati. Prekrasno je uređen muzej. Isplati se, vjerujte.

Odjeća senjske plemkinje

senj 011.jpg (150.31 KiB) Pogledano 3125 puta

Senj, stari grad

senj 081.jpg (195.29 KiB) Pogledano 3125 puta

Senjski svjetionik

senj 103.jpg (194.61 KiB) Pogledano 3125 puta

[Adamić]

Tea Cimaš/CROPIX

bura_senj1 Senjski svjetionik.jpg (102.64 KiB) Pogledano 3124 puta

Olujna bura u Senju
Objavljeno: 06.02.2012