Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Čabarski rječnik


Čabarskim riječima

Riječ Opis
b.o. duhtarske nalaz - v ride
baba 1. stara žinska; 2. babca za kljȩpat kaso
babac maške zes žinsko naturo
babaje varst črejšen
babajko ṷača, stare ṷača
babako varst sadja z Ekvadorja
babaluk babji pṷasle
babaroga zmišlȩna baba za deco pṷašet
baber rusca šmarenca
babetina baba (špatlivu)
babić varst grojzdja za vinu
babica, primalja babca
babički ke ima vizo z babco
babilonski toranj babilonske turen
babinje cajt pa parude v pustȩle
babje ljeto mehuljȩ lejtu
Babna Polica Babna Palica
Babno Polje Babnu Puljȩ
Babnopoljac - ka Babnapulc, Babnapulka
babo ṷača
babolik spaduben babe
babonja maške brez maškaste
babosuk zȩt ṷožinȩn za davico
babun bogumil
babura varst paprikȩ
baburača vilka grintava kruta
baburda garda baba
babuša garda baba
babuška 1. triṷoglate rubec; 2. smagur hujȩ
babuskara garda baba
baby, bejbi 1. ṷatrak; 2. lejpa maja
babysitter pejsterna, una ke deco pejstva
baća brat, bratec
bacač 1. une ke dega, mičȩ, luča; 2.varst ṷoružja
bacaju mičȩjo
bacanje degajni, lučejni
bacati degat, lučat, mjȩtat
bacati bez reda šikat
bacati se degat sȩ
bačenka bučinka
bacil bakterija, zaraznik
bacilaran ke šire zarazo, zarazen
baciti 1. varč,zalučat, zadegat; 2. tjȩ varč
baciti o tlo ṷap tṷa varč
baciti se varč sȩ
baćuška 1. moj perjatu, lejpe moj; 2. Rus
bačva bačṷa, pasuda za tekučinȩ
bačvar pintar, bačṷar
bačvarija pintaraj
bačvarski nož skubṷa
bačvica bačelca
bad špičasta svatr ke bṷadȩ
badanj 1. zgoublȩn karel per malne; 2. bačṷa, 3. jarek, grapa
badava 1. zastujn; 2. hedu pa cejne
badavadžija kire neč na dejva, muhtar
badecimer kupatilo
badem mediteransku sadjȩ, mandula
bademantel mantel za ṷogrinat pa koupejne
bademast spadabla mandule
badija kaluderska cirkav
Badnja večer vȩčir ke sȩ gri h punačke
badnjak bajdnak, dan pred Bažičen
badriti čet, bet buden
bag kitencȩ
bagatela 1. mau vrejdna stvar; 2. hedu pacejne
bagatelizirati padcejnet kaga
bager mašina za kṷapat, kopač
bagerist šufer na bagre
baglama pant za vrata, ṷakna
baglja punkel-ček
bagoš baguž
bagra ledi sṷabeh navad, najsṷabje sloj ledi
bagrem akacija
bagulina palca za šitat
bahat ke sȩ dejva važen
bahato sjesti zavejat sȩ
bahatost bahatast
bajagi ranku, ko dȩ jȩ
bajam badem, mandula
bajat ke nej frišek, pastanȩn
bajati 1. gavṷaret, pravet; 2. šlogat
bajbuk rȩšt
bajc pajc
bajcanje farbejni s pajcen
bajer bajar, bara, jezȩra
bajka nerealna perpuved, fabula
bajlag paduga, padṷožek
bajno hedu lepu
bajonet, bajunet sabṷa, bajuneta
bajoslovan ke jȩ ko z bajkȩ
bajs 1. bajs; 2. djȩbou gṷas; 3. set ko bajs
bajt majnja mira v informatike
bajta lesina hiša, bajta
bajtarsko uskrsno jelo budel, nadevavajni
bak 1. bek
baka ṷočitava je mamena mate, stara mama
bakalar stakviš
bakalin trguvec na drabnu
bakandže tȩški ṷokavani čejvle, gojzdarje
bakar kufer
bakelit trda umjetna smaṷa
bakfiš ṷocvarta riba
baklava lisnasta pita z ṷorejhme je miden
baklja fagṷa, bakṷa
bakljada prȩcejsja z baklame
bakljonoša kire nuse bakṷo, fagṷo
bakreno kufrinu
bakrorez vlit kufrine reljef
bakrorezac kire dejva reljefȩ v kufre
bakrotisak kufrine tisk
bakšiš tringert
baksuz nasričen, brȩz sričȩ
baktericid stvar ke vniče bakterijȩ
bakterija nevidna ževalca ke šire balejzne
bakteriologija znajni o bakterijah
bakteriološki kar ima vizo z bakterijame
bakva lesina pasuda, vjȩdru
bal organiziran plis, svečan plis
bala nevejstena baṷa
bala sijena baṷa sena
balaban karel, kus
balada varsta pejsmȩ
balalajka ruska je ukrajinska tambura
balanca vaga
balancana melancan
balans ravnotiža
balansiranje držajni ravnovejsja
balast 1. teret za ravnotežo; 2. nadlišen teret
balav slinav, šmarkav
balavac šmarkavec, slinavec
balavica šmerkula
baldahin pazṷočjȩnu svilnastu bṷagu
bale šmarkle
balega kravje izmet
balegar kukec drȩkač
balegati srat (krava)
balekati prehajtivat sȩ
balerina plesačica baleta
balestra katapult
balet večȩn plis
baletan plesač baleta
baletni baletne
baliranje balirejni, matajni sena v balȩ
balist kosovska paravajska v II. rate
balistika znanast o putanje zȩrna
baliti slinet sȩ, bet šmarkav
baljezgati kṷafat, palamudet
balkon balkon
balon 1. jegrača; 2. letilica na gariče plin
baloner kaput z ṷageljega matrijala
balota 1. kugṷa za bulinat; 2. lopta
balustar ukrasne stup
balvan karel, kus
balzam dešava zes umjetneh smali
balzamirati prȩparirat
bambus drvu za gajžlȩ, kanela
bamija hibiskus
ban vladar v banovine
banak, tezga 1. bank v trgavine; 2. ubelbank;
banalan neč vrejden
banalizirati narjȩdet brȩzvrejdnu
banalnost kar nej vrejdnu pešklivga bṷaba
banana anu tropsku sadjȩ
banana država ke zavise od anga proizvoda
banana split sṷoščica ṷod prepalavljȩnȩ bananȩ, sladoleda, čokoladȩ je šlaga
banbadava hedu pacejne
bančenje lumpejni, resipejni dnarja
bančiti resipat dnar, pejančet, lumpat
band 1. muzičke sastav, banda; 2. ferbant
banda 1. grupa paridneh ledi; 2. stran (una stran)
bandalir lenta čȩz ramo
bandana kaubojske rubec za vraten
bandaža puvȩj na rane
bandera telegrafštanga, letrične stup
banderilja palčka za dražet beka v koride
banderola varsca na jarbole
bandiera barjak
bandit razbojnik
bandoglav ke na misle kaj dejva
banija banovina
banj kupaonica
banja toplicȩ
banka 1. denarna ustanova; 2. lesina pasuda na uopartȩ za vado nṷaset
bankar bankir
bankarski bankarske
bankarstvo poslovajni bank
bankata vilka kup v cirkve
banket 1. službeni gasti za pazvanȩ; 2. prepona na kujnskeh trkah
bankina rub cesti
banknota papirnasta dnarna vrejdnast
bankokracija stajni ke vladajo bankȩ
bankomat aparat za zdegivat dnar
bankovni bankovne
bankpost brȩzdȩrvne papir za pisat
bankrot propast bankȩ, poduzeča, firmȩ
bankrotirati prȩpast
banovina banija
banski banske
bantam 1. kategorija v bokse; 2. petešiček mandl
banteng indijska krava
banuti iznenadnu prit
bapka stara mamka
baptist ke sȩ ṷodrastu karste
bar 1. ugostiteljske lokal; 2. jedinica za tlak
bar kod znak pa kirmo sȩ respazna cejna rubȩ
bar, barem baren
bara 1. bajar, mṷaka; 2. surta čȩrnu-bejlȩ kazi
baraba pejanc, razbojnik
barak kuštrast, ke ima veliko duako
baraka niska lesina nastamba
barakokola marelica
baraška sunek vejtra prȩd olujo
baratanje 1. baratejni (z alaten); 2. menavejni
baratati 1. znat rabet alat; 2. mejnat stvar za stvar
barati kukat z vadi (riba)
baraž doigravejni per nerejšȩnmo rezultate
baraža brana ke stavla vado
barba pa premursku stric
barbar devje, nekulturen
barbarolalija govor zes tujen naglasken
barbarstvo plačkejni, rezbijejni, vbijejni
barbika punčka v hiladu varijant
barbir brica
barbiturati recnijȩ za spat, za vmȩrit
bardaklija varst debilȩ slivȩ
barel mira za nafto je za muko, cuker …
barem baren, saj, najmejn tulku
bareta bȩrȩk, varst kapȩ
barifonija djȩbou gṷas per gavarejne
barijera kar jȩ na pute, kar prejče
barikada zaprejčejni zes različneme stvarme
baril barivec
bariran s crtame pafprejk (ček, mjenica)
bariti barat, palivat z vrejṷo vado
bariton maške gṷas med tenorjen je bajsen
baritonski ke ima gṷas baritona
barjak barjak, zastava
barjaktar une ke nuse barjak
barka majnje šif, vičje čamec
barkarijol prevaža ledi v čamce na vesla
barman kilnar, barmen
barok stil v umjetnoste (16 -18. st)
barokni ke ima barokne zglid
barokomora hermetičku zaparta prostorija
barometar aparat za miret atmosferske tlak
baroterapija lejčejni s pamačjo pavišȩnga tlaka
barski barske
baršun žamȩt, varst pṷatna
bartviš partviš, varst kȩfȩ
barufa prauda, erjavȩjni f prepirejne
barun plemička titula nižjega ranga
barunica barunka
baruština vilka bara, mṷaka
barut purfel
barutana magazin baruta je municijȩ
bas 1. najdebilje maške gṷas; 2. bajs
baš glih
baš me briga briga mȩ
basati 1. kanatet; 2. tṷačet v kȩj
bašča, bašta grȩdica
basirati bajsirat
basist muzikant na bajse
baškariti pasejdat, palejgat, pačivat
basket košarka
baskija saha, ranta
baškot piškot, cvibak, dvopek
basna perpuved ke ževale gavarijo
basnoslovan ke mo nej para, čudesan
bastard plod mejšejna, križejna (mula)
baština nasledstvo
baštinik naslednik
baštovan vartlar
bašuriti skrivat, tajit, bašuret
bat, malj 1.bet (lesin, želejzen); 2. betec za batudo; klip karuzȩ
batak djel kurjȩ nagi
bataljak krajc, ṷostanek organa
bataljun bataljon
batata sṷatke krempir
baterflaj metulav stil pṷavejna
baterija akumulator letrikȩ niskega napona
batina palca, šiba za touč, starinske pedagog
batinati touč s palco, šibo, ščapen
batine batinȩ, fasvejni pa harpte, pa gṷave…
batinjanje toučejni s palco, šibo, ščapen
batist varst ṷohkega pṷatna
batler glavne hṷapec per bagateh
batofobija strah ṷod debačinȩ
batrgati se scukivat sȩ kamu z raki
batriti icat kaga, spadbujat
batrljak štumpel
batuda zdrablȩn kamen
baul baṷa, punkel
bauljati ṷosamejtat sȩ
bauta ṷotručje puvȩj
bavarin ṷotručje slinavček
baviti se bavet sȩ
bavljenje baveljni
baza temel, fudamjȩnt
bazar plac, sajmen
bazati kanatet ṷokule
baždariti kontrolirat točnost mir (vaga, litra)
bazdjeti smardet, gardu dešat
bazen betoniranu kupališčȩ
bazga bezeg
bazifobija strah ṷod hadȩjna
bazilika pamejmbna cirkav
bazirati se temelit sȩ
bazuka 1. muzičke rug; 2. varst oružja
bažul fažun, fežou, fožu
bdijenje čujejni, bet zbedȩn
bdjeti čet, bet zbedȩn
be ṷovčjȩ blȩjajni
beatifikacija proglašȩjni blaženika al svȩtnika
beba punčka s cunc, lutka
Beč Bič
Bečanin Bičan
Bečanka Bičanka
bećar fant, veseljak, fakin
bećarac varst slavonskȩ pejsmȩ je plisa
bečiti pečaṷu glidat, pečat, spestet ṷači
bečki bičke
bedak bȩdak, une ke dejva naumnaste
bedastoća bȩdastṷača, naumnast
bedem vesak je djȩbou zid
bedevija 1. kabiṷa; 2. jak teretne kajn
bedinerica pedintarca
bednja lesina pasuda
bedrena kost kust ṷod kouka da kalejna
bedrenica kravja je ṷovčja balejzen
bedro stjȩgnu
beduin arapske pustinjske nomad
bedž amblem, ukrasna knufelca
befel nalog, zapuved
beg osmanska plemička titula
begeš berdȩ, bajs
begin varst plisa
begonija varst ruž
bek igrač v obrane
beka švah rakija, cujka
bekarija mȩsnica
bekhend bekend, varst teniskega vdarca
bekin gmazan ṷatrak
beknuti moučat, nȩ zbliknet
bekrija ke ima rad pejačo je panačnu ževlȩjni
bekva bika
bela hertaška igra
bela garda krajnska kvišlinška vajska, ta bejli
beladona beladona, narica
belat vejter ke nuse pejsek z Arabijȩ
belavista speček, vidikavec
belegija ṷasṷa, brusne kamen
beletristički zabaven za čitat
beletristika lepa pisana rejč
Belgija Belgija
Belgijanac Belgijanc
beljiti pačet sȩ, dejvat gardȩ grimasȩ
belkanto taljanska lepa papejvka
belogardist v II. rate krajnske borac protiv partizanov
bena matec
bendžo varst merikanskȩ tamburȩ
beneficij blagodat, povolščina
Beneška Slovenija pokrajina v Furlanije
benevolencija dṷabra vula, naklonost
benigan dobročuden, dṷabrȩ vulȩ
benzin pogonsku gorivu za motorjȩ
benzinac benzinc, auto na benzin
benzinska crpka benzinska pumpa
berač pabirač
beračica pabirauka
berba pabnirejni, tȩrgajni grojzdja
berde najvičja tambura
berekin navartan ṷatrak
beretka okrugṷa pṷohnata kapa, bȩrȩk
beriberi balejzen zbag pamankajna B vitamina
berićet dṷabra lejtna, duber prinos
berlav 1. persmujȩn; 2. pa naši: berlavec kire pečavu glida
berma ranf
bermet vermut, bȩrmȩt
bernardinac surta vȩlizga pesa
bersa birsa na vine, na zile
bersaljer rud taljanskȩ vajski
besa dana rejč per Albanceh, časna rejč
besadržajan prazen, neč vrejden
besan ke neč na spi, brez spajna
bešavan ke nejma raba
besavjestan ke nejma zavejste
beščašće stajni brez časte
besciljan ke nejma nekakovga plana
bescjen ke ima hedu majhno cejno, zastujn
bescjenje ke ima hedu majhno cejno, pa cejne
bešćutan tȩrdga sȩrca, nej smilȩn
besežirati cejpet deco prute TBC
beshljebica sramaštvo, gṷad
bešika 1. zibka, zibu; 2. mehur
besjeda 1. besejda; 2. govor na kake svečanoste
besjediti mejnet sȩ, gavṷaret
besjednik une ke gavari
beskamatni na kar sȩ na pṷačajo ṷobrejste
beskarakteran ke nejma svajga jȩst
beskičmenjak ke ž nin dejvajo ko s cuno
beskonačan ke nejma kraja ne kṷanca
beskoristan od kirga nej hasne
beškot piškot
beskrajan nejma kraja ne pa velikaste ne pa bruaje
beskrupulozan ke zbag interesa gaze vsȩ pred sabo
beskrvan brez karvi
beskrvnost kar nejma karvi
beskućnik kire nejma dṷama
besmislen kire nejma smisla
besmislenost kar nejma smisla
besmislica ke nejma realnoste, fokselna
besmrtan ke ževi je pa smarte (književnik je drugi)
besmrtnost brezsmartnast
besparica stajni brȩz dnarja
besperspektivan kire nejma svetlȩ budučnoste
besplatan zastujnske
besplatna karta u ajncu blat
besplatno hraniti rjȩdet kaga
besplatno jelo, domjenak pažertija
bespogovoran marȩ bet kar jȩ rečjȩnu
bespomoćan ke se na marȩ pamagat
besporočan ke nejma nekakovga tadṷa (falengȩ)
besposlen ke nejna pṷasṷa
besposlica stajni brez dejva
besposličar muhtar
besposličariti muhtaret
bespoštedan ke nebȩnga na varjȩ
bespovratan ke ga nej patrejbnu varnet
bespravan 1. ke nej v vize s pravico; 2. ke mo jȩ vzita pravica
bespravnost obespravlȩnast
bespredmetan ke nejma smisla za opstanek
bespredmetnost kire nej vizan s predmeten
besprijekoran brez falengȩ
besprimjeran ke mo ga nej para
besprincipijelan ke mȩtua sen je tjȩ
bespuće pust, nenasjȩlȩn krȩj
besraman ke nejma sramati
besramnik nȩsramnek
beštek žlicȩ, vilcȩ, nušče
bestidan brez sramati
bestidnik kire nejma srama
bestidnost nasramnast
beštija ževou
bestijalan panaša sȩ ko zvir
bestijalnost ževalsku panašejni
beštimanje klitveca
bestraga brez sleda je tȩra
bestrzajni ke neč na druka (ṷoružjȩ)
bestseler knjiga ke jo hedu čitajo
bešuman tih, brez šemȩjna
besvijest ke ṷomedli, ke nej per zavejste
besvjesno nȩzavejstnu
beteg balejzen
betl varijanta igrȩ v preferanse
beton cimenta s pejsken
betonara naprava je mejstu ke sȩ dejva beton
betonirac dejṷavec ke betonira
betonirati betonirat
betonska utvrda fistung
betonski sloj pod podom tlak
betveš ruha, kouter, poušter
bevanda vinu z vado
bez brȩz
bež žoutkasta farba
bez čari pust, -a, -u
bez cilja tjȩ v an dan, tjȩ v anȩ šternajzdni
bez nje prȩžni, brȩžni
bez stava, labilno mišmaš, šišmaš
bezakonit ke nej zakonske
bezakonje ko na Devjemo zapade
bezazlen ke neč na perzade
bezazleno ke nejma sṷabeh nakan
bezazlenost z duabreme nakaname
bezbojan brȩz farbȩ
bezbolan ke neč na bali
bezbožan ke na verjamȩ v Baga
bezbožnik ke na vejamȩ v Baga
bezbrižan ke ga nej neč briga
bezbrižnost brȩzbrižnast
bezbroj ke sȩ na da prȩštejt
bezbrojan kire nejma brṷaja per števile
bezdan prepadna jama, pažȩruh, brjȩzen
bezdjetan brȩz ṷotruk, brȩz deci
bezdrvan v kirmo nej neč od lesa (papir)
bezdušan ke nejma dušȩ, brȩz milaste
bezdušnik kire nejma ne mau smilejna
bezecirat rezervirat
bezemljaš ṷosabejnek, kajžar
beženstvo celibat, neṷožinȩnast
bezglav brez gṷavi, ṷobrȩzglavlȩn
bezgraničan ke mo nej mač dasȩč mejȩ
bezgrešan ke na grejše
bežičan ke funkcionira brȩz napelanga drata
bezidejan brȩz idej
bezidejnost stajni brȩz idej
bezimen brȩz jemina
beživotan 1. brȩz živaste; 2. martav
bezizgledan brȩz upejna na ostvarȩjni
bezizlazan brȩz izlaza, v škripce
bezizražajan ko kamnitu licȩ
bezličan brȩz svajga jȩst
bezličnost ke nejma pravga karakterja
bezmalo skarej, samu kar nej
bezmastan pust, nej zabejlȩn
bezmesan past, jest brez mȩsa
bezmirisan ne na deši ne na smardi
bezmozgaš brȩz mežganov
beznačajan ke nebȩnmo neč na pamejne
beznadan brȩz nadȩ
beznađe ke nej nadȩ za zbulšejni
bezobličan brȩz vsakȩ furmȩ
bezobrazan prust, brȩz obraza
bezobrazluk brȩzobraznu panašejni
bezobziran ke ga nej briga kaj drugmo škude
bezobzirno potjerati pa pasjȩ patȩrat
bezodložan ke ga nej magučȩ pestet za kašejni
bezodvlačno prec ga rejšet
bezopasan ke nej navaren
bezosjećajan brȩz opčutka
bezrazložan brȩz razloga
bezrazložno bdjeti čamet
bezrezervan brȩzuvjeten
bezrog mulast, brȩz ragi
bezub škarbast
bezukusan ke nejma ukusa, neukusen
bezuman naumen
bezumlje kir na vlada pamȩt
bezumnik une ke nejma pamȩte
bezuspješan brȩz vsazga uspjeha
bezuvjetan brȩz vseh uvjetov
bezvezan brȩz vizȩ
bezvjeran brȩz virȩ
bezvjernik navirnek
bezvjerstvo pasja vira
bezvlašće anarhija, brȩz vlaste
bezvoljan brȩz vulȩ
bezvrijedan brȩz vrejdnaste, zaneč
bezvrijedan ostatak ciravec
bezvučan brȩz gṷasa
bi, bih be
bianco brez naprej odridȩnga
biandria brak žȩni z dva maža
bianualan javla sȩ dvakrȩt na lejtu
biatlon skijašku dirjejni pa strejlejni
bibac puran
bibati pačase sȩ burkat (vada)
biber 1. pṷaper; 2. varst strejšnega cejgṷa
biberiti paprit
biberon tik (per bulinejne)
Biblija Svitu pismu
bibliobus pakritna knjižnica v autobuse
bibliofil zalublȩn v knigo
bibliofobija maržna knig
bibliografija spisek knig
biblioklasnija nagon za vničet knigȩ
bibliologija znanast o knigah
bibliomanija strast za nabirejni knig
biblioteka knižnica
bibliotekar knižničar
bibliotekarstvo knižničarstvo
biblioterapija papravlejni stareh knig
bič karabač z gajžlen
biće stvor
bićerin gṷažek, frakel
bičevanje toučejni s karabačen (za kazen)
bičevati touč s karabačen
bicikl becikel
bicikl ergometar becikel za testirejni mači
biciklički ke ima dva prstajna (kemija)
biciklist kire vuze becikel, beceklist
bicinij skladba za dva gṷasa
bide školka za prat intimnȩ organȩ
bidermon varst tumorja
bifazan ima dvej fazȩ
bife majnja ṷoštarija
biflati večit na pamȩt, nȩ razumnu
bifora ṷaknu rezdeljȩnu s kamniten stebričken
biftek gaveje ṷodrejzek
bifurkacija rezdvajejni rejkȩ na dva kraka
big band džez sastav z najmejn 10 članov
biga snap, pušel
bigamija brak z vȩč žȩni
bigamist kire ima vȩč žȩni
bigar siga
bigeminija nepravilen sȩrčne puls
bigot une ke sȩ dejva virnek
bihaber ke nejma pojma
bijeda sramaštvo, bouštvo
bijedan ke zglida ko piklar
bijednik rejvȩž, ke mo be dinar dau
bijeg bežajni
bijel, -a,-o beu, bejṷa, bejṷu
bijela trešnja belica
bijelac belc, blond
bijele puti, plavokos blond
bijeli poljski cvijet kresnica
bijeliti belit
bijeljenje belivu, bejlejni
bijelo brašno bejua muka
bijelo pranje flus
bijenale priredba vsaku drugu lejtu
bijes hud jad, žlehnṷaba
bijesan hedu hud
bik bek, kravje samec
bikameralan kire ima dva doma (parlament)
bikarbonati sali ugličnȩ kiselinȩ, soda bikarbona
bikefalan z dva poglavarja
bikini kostim za koupejni z dva tala
bikoloran v dvej farbȩ
bikoničan z dva konusa
bikonkavan z ṷobedvȩjeh strani vliknȩn
bikonveksan z ṷobejeh strani štȩrli
bikvadrat kvadrat na kvadrat
bilanca prikaz pozitivnega je negativnega stajna
bilateralan dvostranske
bilav jȩrmin ke drži sjȩdṷo de na grȩ nazej
bildanje vježbejni telisa
bilder ke se vježba tȩṷu
biligrafija rengelska metoda
bilijar biljar, igra s kuglame je palco
bilijaran ke sȩ tika žjouča
bilijun meljun meljunov, aden pa 12 nul
bilikum zemline varč
bilin glavne sastav žjouča
bilinearan žṷahta pa obedvȩjeh linjah
bilingvalan ke rabe dva jezika
bilinski ob bilk, bilja
bilisana ana od vježb jogȩ
biljar igra s palco je kuglame
bilje biljȩ, rastlinȩ
biljeg znak pṷačanȩ taksȩ
bilješka kratek zapis
biljet 1. cejgelc; 2. ulaznica; 3.harta za važno
bilježiti zapešivat
bilježnica tejka
bilježnik une ke vude administracijo, notar
bilježništvo dejvu je ured bilježnika, notarja
biljka bila, biṷa
biljka krezubica prȩzupca
biljni ke perpada bilkan
biljojed ke jej samu biljȩ
biljožder ke na jej mȩsa
bilmez matec
bilo 1. sȩrčne puls; 2. pṷoninsku sjȩdṷo; 3. bṷo
bilo gdje kir gade
bilo s čime s čimer gade
bilokakav kak gade
bilten kratek izvještaj o kakmo takmičenje
bimestar cajt od dva mejsca
bimetal zataljȩni dva različni metale
bimilenij dvej hiladȩ lejt
bina pozornica
binauralan kire šliše na ṷobedva veha
binda žinske uložak
bingo letrija, poun dabiček
binija bangar nad vratme
binokl busar, dvogled
binom dvočlane matematičke izraz
biocenologija znanost o ževlȩjnskeh skupnosteh
biocenoza ukupnu ževlȩjni na anmo mejste
biocid vničejni vsega živga
biočug rinka, rinček
bioelementi elemente s kireh so živa stvarȩjna
bioenergetičar une ke lejče z bioenergijo
bioenergija energija živeh organizmov
biofizika padručjȩ na meje fizikȩ je biologijȩ
biograf pisec biografijȩ
biografija opis ževlȩjna
biografski kar ima vizo z biografijo
biokemija kemijski procese v živeh stvareh
biolog stručnjak za biologijo
biologija znanost o vsen živen
biološki kar spada v biologijo
bioluminescencija hṷadna svetlaba živeh bič
biom skupnost ževlȩjna na anmo padručje
biomantija šlogejni pa crtah na rake, lice…
biomasa organske otpad ke služe za gorivo
bionom zakonitaste ke regulirajo odnos v ževlȩjne
biopsija mikrosopske pregled tkiva
bioritan ževlȩjnske ritam pajedinca
biosfera ves nasjȩlȩn prȩstur na zjȩmle
biosociologija proučavejni skupnaste živeh bič
biota vsȩ živu na svejte
biotop tip rastlinja (kašenica, hrastava gara)
bipartijski ke ima dvej strankȩ
bipartitan padelȩn na dva
bipatrid osiba z dva državljanstva
biplan eroplan z dupleme krelutame
bipolaran ke ima dva pola
bir bira za gaspuda
birač une ke ima pravico gṷasa na izboreh
birački ke ima vizo z biračme
biranje zebirejni
birati zebirat
bircuz ṷoštarija
birfasl bačva za pivo
birger purgar
birka ṷovčjȩ jemi
biro kanclija, ured
birokracija kanclijske aparat
birokrat kancelist ke birokratizira
birokratski ko dejvajo birokrate
birooprema kanclijske matrijal
biroš pastir
birov siuske bubnar
birtija ṷoštarija
bisage besagȩ, dupla kužnasta turba
biseksualnost osiba z maškeme je žinskeme spolneme žlejzdame
biser drag kamen v školke
biserka 1. vžitna guba; 2. varst kakuši
biserni ke jȩ z bisera
biskati veši jeskat v ṷasih
biskup biškaf
biškup kurje mestan zadek
biskupija škafija
biskupski biškafske
biskvit varst kalačov
bista kip ṷod gṷavi da pasa
bistar 1. ke jȩ čizen videt; 2. ke sȩ ṷohku veči, prebrisan, intelegenten
bistrina 1. kar sȩ vide čiz je čiz; 2. intelgencija
bistro majnje restoran
bistrook ke ima bistru ṷaku
bistrouman pamȩten
bit 1. infornatička jedinica; 2. najbel značajnu
bit će bu
bitan važen
bitanga ke ima pounu sṷabeh stvari
biter grȩnka pejača
biti 1. bet, ṷopstajat; 2. touč, lemat; 3. bet na gṷase
biti gord ṷobrajtat sȩ
biti na straži stražarčet
biti se touč sȩ
biti ukusno bet zak, fajn
bitisati vmart, nestat
bitka borba v rate
bitnik osiba ke sȩ panaša pa svaji
bitno važnu
bitumen asfalt, ostanek per rafinerije naftȩ
bivak vojne logor na ṷodparten
bivalentan dvovaljan
bivati stanovat
bivol bibala, varst gavida
bivolski 1. kar perpada bibale; 2. hedu jaku
bivši prejšne
biž zȩrnu graha
bizam bizamske štakar
Bizant garčka kolonija na Bospore
bizaran ne mau navaden
biznis pṷasu, dejṷu, bizmus
biznismen poslovne čṷavejk
bizon devjȩ gavidu
bižuterija sṷab, pacejne nakit
bječva žak, štunf, kapica, sokna
bjegunac 1. dezerter; 2. une ke beži
bjekstvo bežajni, bejgstvo
bjelance belak ṷod jejca
bjelančevina bjelančevina
bjelanjak belak ṷod jejca
bjelasati se belit sȩ
bjelica 1. belica čejšna; 2. bukva belga srca
bjelkast belajhast
bjelobratad kire ima sivo brado
bjelodan viden, ke nej ne mau sumliv, očigleden
bjelogardejci tabejli, krajnska fašistička vajska z II. svetskega rata
bjelogorica bukavna, javarje pa brejste
bjelokost slonava kust
bjelolik blejd ko senca
bjelosvjetski svetske čṷavejk
bjelouška kača belauška
bjesnilo narȩjni
bjesnjeti nṷaret, devjat
bjesnoća steklina (stiku pes)
bjesomučan hud za panṷaret
bjež bejže
bježanje bežajni
bježati bejžat
bjonda blonda, blondinka
bla-bla gavṷaret praznȩ
blaćenje ṷogavarjejni, gardu gavṷaret ṷod kaga
blag pahliven, priden, kratak
blag istočni vjetar krevica
blaga nizbrdica pad nago
blagajna kasa
blagajnik kasir, kasatar
blagdan praznek
blagdanski praznečne
blage naravi pahliven
blago 1. bṷagu; 2. ruba; 3. veliku bagatstvo
blagodat ke pridȩ nekej dṷabrega, milost
blagoglagoljiv ke hedu lepu gavari
blagonaklon ke mo grȩ na rako
blagopočivajući Bug mo daj duše ṷohku
blagoslivljati žignat
blagoslov žigen
blagoslovljen žignan
blagost pahlivnast
blagostanje ke jȩ vsega per rite je per gṷave
blagotvoran ke dṷabru dej
blagovaonica prȩstur kir sȩ jej
blagovati jest, gastit sȩ
blagovijest dṷabra navica
blajhati farbat ṷasi na blond
blamaža ṷosramatit sȩ prȩd ledme
blamirati sramatit
blanak škrina za capȩ
blanja ubelč, hobelč
blanja za uzdužno ravnanje štusnek
blanjalica mašina za ublat, hoblat
blanjati ublat, hoblat
blank čist, beu
blanket cejgelc
blanširati blanširat
blatan bṷaten, vmazan od bṷata
blatiti bṷatnet
blatnjav vmazan od bṷata
blato bṷatu
blatobran blatobran
Blaž Buaž svidga Bṷaža žigen
blažen blažȩn
blaženstvo blažȩnast
blazina napihnȩna ležalka na murje
blaziran hud san na sȩ
blebetanje praznu gavarjni
blebetati gavuaret tjȩ v an dan, palamudet
blebetavac barblavec
blebetuša barblavka
blef ṷožliva predodžba
blefirati zavaravat, ṷožlivu predstavlat
blejanje blȩjajni
blejati blȩjat
blenda menavat douga al kratka svetṷa
blenuti glidat ko tjouc v novȩ vrata
blesan trotel
blesav naumen, blesou
blesaviti se dejvat nṷarca zes sjȩbȩ
blesavost naumnast
blesimetar aparat za miret naumnast
blic 1. blisk; 2. luč na fotoaparate
blickrig hedu kratet rat
blijed, -a, -o blejd a, -u ko karpa
blijedjeti bledit
blijeđenje blejdejni
blijesak blisk
bliještiti bleščat
blind na vidama, na slejpu
blindaža skṷoniščȩ na fronte
blindiran zaštitȩn pred patrunme
blinker udica na palce za ribȩ ṷovet
bliskoznačnost skara jednaku
blistanje svetlȩjni
blistati svetlit sȩ
blistav svetu
blitva zelenava spadubna cime pejsȩ
bliz kire jȩ blizu
blizak blizek
blizanac dṷajček
blizanka dṷajka
bližati se perbliživat sȩ
bliže bližjȩ
blizina kar nej djȩlȩč
bližnji bližne
blizu blizu
blječkati kar sȩ sliše per hadȩjne pa brluzge
bljedilo blejdast
bljedolik blejdga obraza
bljesak blisk
bljeskati bleščat, svetit sȩ
bljesnuti zabliskat
blještav ke blešči, ke sȩ sveti
bljezgarija kṷafejni, gavarȩjni prazneh
bljucnuti mau skazṷat
bljutav mlidu
bljutavost mlidvast
bljuvanje kazṷajni, pavračejni
bljuvara strupna guba spadubna lisičarke
bljuvati kazṷat, pavračat
bljuvotina kazṷajni
bljuzga brluzga, žlepudra
bljuzgati hṷadet pa berluzge, žlepudre
bljuzgavica berluzga, žlepudra
blok 1. majnja tejka; 2. kamad cejgṷa, betona; 3. blok zgrad
blokada kar jȩ blokiranu
blokej želejzna šinca za na pȩto čejvla
blokirati blokirat
blomba plomba
blombirat plombirat, det plombo
blond belajhasteh ṷasi
blud karbarija
bludan kerbir
bludnica kurba
bludništvo karbarija
blues bluz, papejvka merikanskeh čȩrencov
blušč varst devjȩ špargȩ
bluza sukna dejvavnega gvanta
boaserija lamperija, pažejni z lejsen
bob 1. bab; 2. varst športa
boba bukva
bobica zȩrencȩ
bobina 1. kalcȩ za cviren; 2. strujne tal motorja
bobot mermlajni, šemȩjni
boca buca, flaša
boča bulina
boća kugṷa za bulinat, bulina
boćalište bulinplac
bočan ke jȩ zes strani
boćanje bulinejni
bočar bulinar, kire sȩ bulina
bočata voda sṷatka vada pamejšana z mursko
bocel vinč, cegan
bočica za rakiju firkelc
bočiti se patpirat sȩ
bockanje pikejni, spadbadejni
bockati, bosti pikat, bast, spadbadat
bočkore 1. ṷopanke; 2. žakane
bocnuti piknet
bocun flaškun
bod 1. točka v športe; 2. pik zes ševanko, šteh
bodar flajsig, živ, vȩsiu
bodež badičȩ orudjȩ
bodi bilding muštrejni mešic, mešičov
bodiček v hokeje faul ke sȩ na sude
bodlja bṷadec
bodljikav kire bṷadȩ
bodljikava žica badič drat
bodljikave tȩrnastȩ bilkȩ
bodriti spadbujat, icat
bodul 1. čṷavejk z otoka; 2. čṷavejk s Krka
body lotion losion za tȩṷu
body milk mlejku za kužo, za tȩṷu
boem 1. umjetnik brez kintȩ; 2. čṷavejk ke nejma vridȩnu ževlȩjni
bofl škart ruba, ruba s falengo
Bog 1.Bug; 2. bog, rejč pozdrava per odhajejne
bogac bougec, rejvȩž
bogaćenje bagatȩjni
bogalj telisnu hendikepiran, lazar
bogami klitveca ke pamejne ko: časna rejč
bogat bṷagat
bogataš bagataš
bogatir jak čṷavejk, dȩčku
bogatiti bagatit
bogato bagatu
bogatstvo bagatstvo, blagu, bagatija
bogda bugda
boginja mitsku bičȩ, božica
boginjav kire ima balejzen boginj
boginje 1. velikȩ boginjȩ; 2. ospicȩ
bogobojazan strah ṷod Baga
bogočašće čaščejni Baga
bogodan dan ṷod Baga
bogohuliti šputat Baga
Bogojavljanje Trile krajle
bogoljubac kire ima rad Baga
bogomolja cirkav, cirku
bogomoljac kire hedu mule, pabužnek
bogomoljka pabužna žinska, ke hedu mule
bogomrak ke na verjamȩjo v Baga
bogoslov zavaršȩn študent bogoslovijȩ
bogoslovija cerkvina al virska šula
bogoslužje mašejni, obavlejni obredov
bogoštovlje paštivejni Baga
bogovetni bogovetne
bogovski bet hedu dṷabru
bogtepitaj du vej, nej paznatu
bogumili stara basanska kristjanska vira
bogzna buk vej, nej paznatu
boj borba v rate
boja farba
boja pijeska drap, bež
boja za drvo bajc, pajc
bojadisar maṷar
bojar maṷar
bojati farbat
bojati se bat sȩ, v strahe bet, jemet rinček
bojazan strah, bat sȩ
bojažljiv spṷašan
boje karata kara, srci, pik, trȩf
bojenje farbejni
bojenje pajcom pajcejni
bojišnica fronta
bojište fronta, ratištȩ
bojkot mirnu ṷodbijejni kakȩ suradnjȩ
bojkotirati ne paderžavat, bet protiv
bojler zaparta pasuda za vado grejt je dȩržat ṷogrejto
bojni ratne, bojne
bojnik major
bok 1. kouk; 2. stran, zes strani
boka zaliv
bokal varč
bokčija boukčija, sramaštvo
bokerica varst puškȩ duplinkȩ
boks 1. šport z rakavicame; 2. varst strajȩnȩ teličjȩ kužȩ
boksač boksar, fajkač
boksanje boksejni
bokser 1. perpamuček v tepenice; 2. varst pesa
boksit laminijska ruda
bokvica perputnek
bol balȩčina
bolan 1. balič; 2. basanska poštapalica: lejpe moj
boleće baličȩ
bolero španske pačasne plis
bolesnica bounica
bolesnička kasa uzajamne pomoći blagajna
bolesnik bounik
bolest balejzen
bolest goveda sajavec
bolest srca sȩrčna balejzen
bolestan baṷan, boṷan, marot
boleta carinska propusnica
boležljiv balȩžliv, une ke pabalejha
bolje 1. buljȩ; 2. bel
bolje ušutjeti mart sen tihu
boljeti bṷalet
bolji, -a, -e bulje, -a, -1
boljitak pabulšejni, kar grȩ na buljȩ
boljka sṷaba točka
boljševički vizanu z boljševikme
boljševik pobornik oktoberskȩ revolucijȩ
boljševizam diktatoske poredak v Rusije pa 1917.
bolnica špetou
bolničar-ka bolničar-ka
bolno baličȩ
bolovanje bolovajni, blagajna, pošteda
bolovati bet baṷan
bomba bomba
bombarder eroplan za bombadirejni
bombardiranje bombadirejni
bombaš borc ke dega bombȩ
bombastičan rezvikan, nadpaprejčen
bombola plinska buca
bombon cukerčeč
bombon mentol nakapan cuker
bombonijera lepu pasṷagani slatkiše v škatle
bome bamȩ
bon bon
bon sens zdrava pamȩt
bonificirat dat popust
bonipan aditiv za friškast kruha
bonitet vrejdnast prema drugen
bonom duša ṷod čavejka
bonsaj majhnu drejvcȩ
bonton propis za panašejni
bonus karist s kazga dejva
boogi-woogie (bugi-vugi) an plis
boot (but) pakrinet kompjuter
bor bor, smalavu dȩrvu
bora gerbanc na kuže
borac borc
borački boračke
boranija stručjȩ
boravak prebivejni
boravak u logoru Rab internacija
boravište mejstu kir sȩ ževi
boraviti bet na anmo ṷotrȩse
borba borȩjni, rat
borben kire sȩ hedu bori
borbenost borbenast
bordel kuplaraj
borderline (borderlajn) obmejna padručja
bordo varst francuskega vina
bordonal glavne tram, nošač
bordur rub rubca, parta, šlifarja…
borer svejder za bormašinco
boriti se prubat nadvladat druzga, drugu, barit sȩ
borovica bren, brinjȩ
borovina boravna, borav lejs
borovnica risenca
borša turba, borša
boršč varst jedi s ciklo
borta trak, varsca, žnura
borvazelin mast za raki
bos 1. bus; 2. najbel važen (v mafije)
Bosanac Basanc
bosančica varst pisma, spaduben glagoljice
Bosanka Basanka
bosanski basanske
bošča rubec, part
bosiljak varst ružȩ je začin ṷajdni
bosjak rejvȩž ke hude bus
boškarin isterske vou, sikan
Bosna Basna
bošnjački bošnjačke, basanskeh muslimanov
Bošnjak basanske musliman
bosonog basanag, brȩz štunfov
bostan zasade z dinjame je lubneicame
bosti bast, ke kaga bṷadȩ
bosti se govedo žukat sȩ kravȩ
bota kipa palintȩ
botaničar stručnjak v botanike
botanički vrt botaničke vart
botanika nauka za rastlinjȩ
botel 1. tiketa; 2. hotel na šife
botilja butilka, varst flaš
botun knaf na aparateh
botunada zezejni, zajebancija
bourbon viski ṷod karuzȩ
bovarizam bežajni ṷod stvarnaste
boza pejača ṷod karuznega grisa s cukren
božanski ko be biu svit
božanstvo svitu bitjȩ, Bug
bože sačuvaj buk vare
Božić Bṷažič
božica boginja
božićni kruh župnek
božićno drvce bažična hujka
božićno jugo bažične jeg
božikovina bažjȩ drejfcȩ
božjak rejvȩž, sramak
božji bažje, ke ima maliganov pad kapo
božji volić bažje valiček
božur ruža velikeh erdičeh cvejtov, binkeštna ruža
brabonjak zajčje al ṷovčje bṷabek
braća brate
bračni bračne
brada brada
bradat ke ima vilko brado
bradavica bradavica
bradavičav bradavičast
bradifazija pačasen govor
bradifrendija pačasnast psihičkeh funkcij
bradikardija pačasnu dejvejni sȩrca
bradikineza pačasnast pokretov
bradonja bradač
bradva plenkača, bradvin
braga kamad tavara, sṷaganca (desak, cejgua)
brahijalan nasilen
brajda 1. pergula; 1. sṷaba niva
brak 1. skupnu ževlȩjni v pare
brakjazavčar pasja pasmina
brakolomstvo ke sȩ pajave tritja osiba v brake
brakonijer raubšic
brakorazvod restavlejni
brana 1. fistung za stavlat vado, jejz; 2. ṷorudjȩ za ṷačet nivo
branati ṷačet
branda mornarske španpȩt ke vesi
branič bek (v nogomete…)
branik (na autu) štosdenfer
branitelj 1. sudat v obrane zȩmli; 2. advokat
braniti branet
branje pabirejni (jagad, lejšnekov…)
branjenik une ke ga branjo
branka majhen gol
branša društvo istȩ strukȩ
braon arjav
brašnasta stočna hrana ṷobuja
brašnjav bet ṷod mukȩ
brašno muka mularca, cvajarca, čȩrna, bejṷa, karuzna, ječminava, ajdava, ṷovsina…
brašno umućeno u vodi suk, zasukanec
brat od isteh staršov
brati 1. pabirat; 2. čitat
brati voće sadjȩ trist
bratić bratranc, male brat
bratimiti se pabratet sȩ
bratimljenje pabratȩjni
bratoubojica une ke vbijȩ brata
bratova, sestrina žena šogorica
bratski paštjȩnu, ko brat brate
bratstvo bratstvo
braun erjavu
brav kaštrun, bider, parč
brava na vratima, s kvakom plȩh
brava, lokot klučavenca
bravar šlusar
bravarska radnja šlusaraj
bravetina bidravna, uovčivna
bravo prav-prav
bravura narjȩnu tak ko na marȩ vsake
brazda brazda
brazda s travom griva
brazdanje dejvejni brazd, brazdejni
brazdast nȩraven, ko be jemu brazdȩ
brazgotina zrast
Brazil Brazilija
Brazilac Brazilc
brazleta narakvica
brbljanje barblejni, flȩtkajni
brbljati barblat
brbljavac flȩtka
brbljavica barblavka
brbor plunkejni vadi ke mehurčke puknȩjo
brčići barkcȩ
brčkanje barčkejni
brčkati barčkat
brcnuti 1. mau vzȩt s parstme; 2. huškat
brdašce pukelček, hribček, hrebec
brdo varh, hrib, vičje grič, bardu
brdovit hribast, gričast
brdski pṷoninske, hribarske
brđanin hribar
brđanka 1. aranka; 2. hribarca
breake (brejk) v bokse - prekid za trenutek, v tenise - gem unmo ke nej servirou
brecati zgṷanet čistu pačase (v cirkve)
breda taljanske top z druzga rata
bređa breja
bregovit hribast
bregovitost hribske krȩj
brektanje brenčajni
brektati brenčat
breme teret ke sȩ njȩsȩ na harpte
bremenit optȩrȩtȩn
bremenitost brejast, gravidnast
bremza brenza
brenajzl brenajzen, za vuskat pȩti je papuatȩ čejvlov
brenati brenat frizuro, dejvat trajno
brencati zgṷanet s prekidame
brendi varst konjaka
brener brenar na karbitarce, na baterije
brenšere frizersk1 škarjȩ
brenta brenta, pasuda za vado nuaset na samarje
breskva brȩskva
brestik brejstava gṷara
brestovača guba ke rastȩ na brejstavmo pajne
brestovina brejstav lejs, brejstavna
brevijar službena cerkvina kniga z malitvame za vsȩ dni v lejte
brevilokventan škart na besejdah
breza brejza
Breza kravjȩ jemi
brežuljak majnje grič, hrebec
brežuljkast hrepčkast
brgljez teč činkavec
brgud gmajna
brid rub med dvȩjme plohame
bridak bridek
bridjeti ščemet, opčutet trncȩ, brenčat
brifing informacija o kake teme
brifkastn puštanska škatelca
briftreger puštar, ke nuse pušto
briga jemet na pamȩte, brigat sȩ, skarbet za kȩj
brigada vojna jedinica z vȩč rṷadov vajski
brigadir 1. hrvaske vojne čin; 2. šafar per furmaneh
brigadist omladinc na radne akcije, v brigade
brigadni kire perpada brigade
brigomoran ke ga mantra briga
brijač brica
brijaći aparat aparat za bret
brijaći nož brivanka britva
brijačnica bricotav virštat
brijanje brijejni
brijati (se) bret (sȩ)
brijeg brejg, hrib
brijest brejst
briket gorivu zbitu v kocko
briksizam škartejni zes zabmi na spajnič
briljant drage kamen, brušen dijamant
briljantan 1. z briljanta; 2. izvenserijske, čudesen
briljantin gastu ṷolȩ za ṷasi
brineta ke im erjavȩ ṷasi
brinje brinjȩ, bren
brinjevac brinavec
brinuti jemet brigo
brioš polusṷatku pecivo
bris uzorak zes sluznicȩ za ispitivat
brisač obrišač
brisanje brisejni
brisati brisat
briškula premurska hertaška igra
briškulant une ke jegra briškulo
Britanac Angliz
Britanka Angliskinja
britanski angliške
britko zajedlivu, britku
britva 1. nužeč na preklop; 2. brivanka
brižan skarben
brizantnu ke hitru izgara, je hitru eksplodira
brizganje špricejni
brizgati špricat
brižljiv ke sȩ fajn briga, skarben
brižljivost skarbnast
briznuti špricnet
brk bark
brkanje barkejni, mejšejni pojmov
brkat kire ima barkȩ
brkati barkat, pamejšat pojmȩ
brklja rampa
brknuti barcnet
brkomaz mast za barkȩ
brkonja barkač
brkovi barke
brljati mejšat pa bṷate, brluzgat
brlog lukna za lesicȩ jazbecȩ, medvejdȩ
brnistra bika, žuka
brnja dṷaka drugȩ farbȩ okul gupca ževale
brnjica cajna
broć bilka ke da erdičo farbo
brocak turba za na ano ramo
brod brud, šif
brodar glavne na šife
brodet jest od ribjega mȩsa
brodogradilište fabrika šifov
brodolom nasriča na murje, havarija
brodolomac kire daževi havarijo
brodovlasnik vlasnik šifov
brodovlje vse šife anga brodarja
brodski ke perpada brṷade, šife
broj numara
brojač štejvec, šteuc
brojan kirga jȩ dṷaste
brojanice brajanicȩ
brojčanik štejvec
brojenje štejtjȩ, števiṷu
brojilac une ke štejȩ
brojilo štejvec
brojiti štejt
brojka cifra, numara
brojler umjetne peščanc
brojnost števiṷu, dṷaste
brokat tȩška svilnasta ruba
broker une ke na burze prate stajni dionic
broket žebu za nakavat čejvlȩ
broketa majhna pasuda za vado
brokula varst zelenavȩ
bronca 1. brenčina legura; 2.brȩnčin zgranc
brončan brȩnčin
bronhije rašlasta cevica z dušnika v pluča
bronhitis naduha
brontofobija pretȩran strah od groma
brontometar aparat za miret jakaste strejlȩ
broš ukrasna knufelca
broširati zdejvat brošuro
brošura majnja knjiga mȩhku vizana
brotvan protvajn, plȩšina
bršljan baršlan
brst barst
brstiti barstet
brtva dihtung
brtviti dihtat
brucoš študent parvga lejta
brudet brodet
bruh kila, pruh
brujanje brenčajni
brujati brenčat
bruka sramṷata
brukati sramatit
brukva broket, žebu za čejvlȩ nakavat
brunda špica za ževou bast
brundanje dudnejni, pergavarjejni
brundati marmlat, pergavarjat
brus 1. ṷasṷa; 2. naprava za bruset reziva
brusač majster za bruset reziva
brušenje brusejni
brusiti pilet al pa raušpat metal
brusketa kamadiček pečjȩnga kruha s čjȩsnen, na maslinavmo ṷole
bruškin kȩfa
brusni papir glanc papir, šmirgel papir
brusnica brusnica
brutalan devjaške, brez smilejna
brutalnost devjaštvo
bruto ukupna težina rubȩ z ambalažo
bružati bejžat ṷod šulȩ, od nastavȩ
bruzenhalter žinske muderc
brv saha čez jarek, bruna
brvnara brunarca
brvno bruna, barvnu
brz hiter
brzanje hetajni
brzati hetat
brže hitrejȩ
brzi konjski hod kas
brzi vlak šnelcug
brzica 1. hitre pṷatek; 2. furja
brzina hitrast
brzinometar, brzinomjer sprava za miret hitrast
brzo hitru, barš
brzoglas tȩlȩfun
brzojav tȩlȩgraf
bržolica brežula
brzometan kire hitru strejla
brzonog hitreh nagi, hiter
brzopis hitru pisejni
brzoplet nepremišlȩn, dejva brez premišlejna
brzoteča ke reznaša brzojavȩ
brzovozni kire hitru pilȩ
bubamara bažja paṷonka, pika paṷonka
bubanj buben
bubanje butejni, toučejni, vdarejni
bubašvaba žuhar
bubati pa ṷotručjȩ bṷalet
bubnjanje vdarejni v buben
bubnjar bubnar
bubnjati bubnat
bubnjić 1. bubenček; 2. organ v vehe
bubnjić bubenček
bubnuti bubnet, druknet, vedret
bubreg ṷobista
bubrenje zatejkejni, shajejni
bubriti shajat, zatejkat, rast
bubuljica mezouček
bubuljičavo mezoučastu
buć tok slišjo ke kȩj padȩ v vado
buča 1.buča; 2. gṷava (špatlivu)
bučan ke vika ko čejdnek
bučanje vikejni, erjavȩjni
bucati gṷanet sȩ, parit
bućav vilkeh ṷasi, kuštrast
buce bucȩ za snejg
bučiti halabuko dejvat
bućkalica pina
bućkati puter mist
bućkuriš pakvarȩnu vinu
bucmast zavalin, kipast, djȩbou
bučno gṷasnu
bućnuti slišat ke kȩj v vado padȩ
budak kramp
budala matec, bȩdak
budalast matast, naumen
budalaština bedastṷača, narčija
budan une ke čujȩ, ke na spi
budem(o) bun, bumo
budeš, budete buš, buštȩ
budikakav kakgade
budilica vura vȩkarca
buditi bedet, dramet
buditi se prestajat spat, bedet sȩ
budno opreznu, jemet na ṷake
budoar majhen cimer za žinsku šnimkejni
buduće unu ke pridȩ
budući da zatu ke, zak, zbag
budućnost cajt ke perhaja
budža 1. batina z gṷavo; 2. derȩhtar
budžet proračun
budžetski proračunske
buđ pajčavnaste sloj na hrane, plejsen
buđelar tṷašelc, kvartironca, denarenca
buđenje bedȩjni
bufalo merikanske bizon
bufer štosdenfer, odbojnik
buffet ṷoštarijca
bug spejglan rub na hṷačah
bugačica pogačica
buganac prezeblina na nažneh parstah
bugarija varst tamburȩ
Bugarin Bugar
bugariti jamrat, jukat
Bugarka Bugarka
Bugarska Bugarska
bugarski bugarske
buggy (bagi) auto za autokros utrko
bugija 1. vruča para; 2. svejčnek z ručo
bugle lovačke rug
buha bouha
buhač naravne insekticid
buhara 1. varsta račnu dejvanga tepiha; 2. rȩšt
buhav rahu
buhoserina bouhen drȩk
buhštabirati gavaret slovo pa slovo (j ko jabuku…)
buhtl buftel, krafel
bujad 1. stila; 2. rabidjȩ
bujan rezraščȩn
bujanje hitru rastejni
bujati hitru rast
bujer sajnkȩ s tri sajnkencȩ je z jedren za pa lie
bujica pavuden, hedaṷarnek
bujnost rezraščȩnast
bujol kanta, kebliček
bujon župa patkaljȩna z jejcen
buka halabuka, galama, hrup
bukač une ke dejva hrup
bukalin kahṷa
bukara majnja lesina al brnina pasuda za vinu
bukardija preširȩnu sȩrci
buke duh vina ke ga čute nus
buket pušelc ruž, šṷapek
buking predrezervacija
bukle dṷakastu vouninu pṷatnu
buklija čutura
buknuti hitru nastat plȩmin, zbruhnet
bukov bukav
bukovača varst gubȩ
bukovina bukavna, bukav lejs
bukovlje bukavjȩ, bukava gṷara
buktinja plȩmin
buktjeti gṷaret s pleminen
bukva bukva
bukvalno dabesejdnu
bukvan naumnek, nṷarc
bukvar kniga
bukvić mṷada bukelca, bukveč
bukvica 1. bukav žir; 2. pavejdat mo aneh par
bul marka, biljeg
bula 1. buṷa, mehur; 2. zakrita muslimanska žjȩna; 3. vuskast pečat na javneh papirjeh
bulazniti gavṷaret brez vizȩ, kṷafat
bulažnjenje gavarȩjni na pu naumnu
buldog pes angliškȩ surtȩ
buldožer bager, kopač
bulevar šerṷaka ulica z drvoreden
buli pačitek igrȩ v hokeje nakon prekida
bulimija preteran opčutek gṷada
bulin najmanja bulina; parva sȩ dega
bulja kep gmazaneh cap
buljav pečav
buljiti glidat pečavu, ko tjouc v nova vrata, pečat
buljook pečav, pečavec
bulumenta kuštrasta gṷava
bum 1. nagu rast interesa; 2. gṷas per eksplozije
bumbak bombak, vembak
bumbar čmarel
bumbarovo saće gruča
bumerang unu kar sȩ varnȩ, pridȩ nazej
buna pabunet sȩ prute vlaste al vladarje,
bunar štirna
buncanje gavarȩjni na spajnič
buncati gavṷaret na spajnič, al per vračine
buncek spujden tal svinskȩ nagi
bunčela ṷasi spletjȩnȩ okul gṷavi
bunda zimska sukna futrana s karznen al plastiko
bundeva buča za jest
bungalov hišca v kampe
bunilo ṷomamca
buniti bunet, zdegivat buno
buniti se bunet sȩ
bunja kamnitu skṷoniščȩ, kažun
bunjište mejstu z gnṷajen na hnale
bunker 1. vojničke fistung; 2. plac v aute za prtlago; 3. varst obranȩ v nogomete
bunovan prec ko sȩ zbedi
bunt 1. pobuna; 2. pakung (papirja, huač..)
buntovan radu sȩ bune
buntovnik une ke dejva bunt
bura burja
burača kužnasta čutura
burag tal kravjega žeṷodca
buran nemiren
burat rešjȩtu
burazer brat
bure bačva
burek jest od lisnastega tȩsta zes siren, mȩsen…
burevjesnik teč hedaṷarnek (hudournik)
burg ogrȩjȩn dvorc
burgija svejder
burgijati zmiren dejvat protiv kaga
burin frišak vejter piha na murjȩ
burka pavaršnek od vajlanȩ vouni je kuzjeh dṷak
burkati se burkat sȩ
burleska brezvizna kamidja
burljati krulet pa čejveh
burma paračne parstan brez ukrasov
burmut tabak šnufanec
burmutica toza za šnufanec
burov tablete protiv oteklin (obloge)
burš oficirjou purš
bursa vrejčka - gaspud jo nuse za spavejdat bounika
burza mejstu za trg vrejdnasteh papirjov
burzijanac burzijanc, broker
buržoazija sloj vlasnikov kapitala
buržuj stanovnik grada
bus 1. autobus; 2. kamad zȩmli skṷapan s travo
buša surta majhneh krav
busać lesina pasuda za vado (kebu?)
bušač une ke buše
busanje touč sȩ v parsa
busati se štemat sȩ, touč sȩ v parsa
busen kamad tratȩ
bušenje vrtajni, bušejni
bušenje bušejni, vrtajni
busija zasjeda
bušilica bormašinca
buširati piršat v jage (love)
bušiti dejvat lukno
busola kompas
bušolotijer slepar, une ke začara, iluzionist
bušotina prebita vilka lukna
bušta pṷotnina vrejčka
but stjȩgnu
buta volta med dvȩjme hišame
butelja buca daljega garua
buterfasla pina
butiga trgavina, štacun
butik pasibna trgavina zes šnajdarsko radiono
butina mȩsu na sjtȩgne
butirometar aparat za miret mast v mlejke
butni kire jȩ od stjȩgna
buton ṷoringel z dijamanten
buza vinska birsa na dne bačlȩ
buža lukna na štunfe, hṷačah (znucanu)
buzara jest od morskeh ževale s paradajzen
buzdovan staru hṷadnu oružjȩ za vdarat
buzorant buzarant, peder
buzuk albanska tambura
buzuki garške instrumen ko mandolina
bzikati brenčat (čebiua, uasa, muha)
Upute       O projektu      Nadopuni