Postao/la - oraonauri250.jpg (13.97 KiB) Pogledano 13393 puta
Na sjednici Gradskog vijeća održanoj 29.09.2009.g. gradski vijećnik i predsjednik Liste za Rijeku Denis Pešut na aktualnom satu postavio je pitanje gradonačelniku Obersnelu zašto se ne krene u realizaciju izrade i postavljanja replike Riječkog orla na Gradsku uru. Odgovor gradonačelnika bio je kratak : «To nije toliki prioritet». Za podsjetiti je da je skulptura riječkog orla bila postavljena na uru davne 1908. godine, da su joj Danuzzijevi arditi (preteče fašista) 1919.g. u momentu divljanja i pljačkanja po gradu odrubili jednu glavu, a 1949.g. skulpturu ruše komunisti pod izlikom da se radi o tzv.»nenarodnom simbolu».
Prije deset godina javlja se inicijativa iz PGS-a o izradi i postavljanju replike orla na Gradsku uru, da bi udruga Slobodna država Rijeka ovu inicijativu ponovno pokrenula 2006. Organiziran je i okrugli stol, sa temom treba li skulpturu orla vratiti na uru. Ogromna većina prisutnih, a među kojima je bio i gradonačelnik Obersnel, podržala je ovu inicijativu. Sam gradonačelnik izjavio je kako bi trebalo ispoštovati mišljenje Ministarstva kulture odnosno konzervatora, kao i statiku građevine. U međuvremenu, konzervatori i statičari dali su pozitivno mišljenje, sve ostalo što je trebalo dalje učiniti bilo je na gradskoj upravi.
Nakon više od tri godine ostalo je samo na inicijativi. Prijašnjih godina bilo je od strane gradskih vijećnika postavljano pitanje gradskoj upravi kada će se krenuti sa ovom inicijativom, ali odgovora nije bilo unatoč tome što je tada Grad stajao financijski dobro. I napokon, gradski vijećnik Liste za Rijeku Denis Pešut dobiva odgovor od Gradonačelnika: SKULPTURA RIJEČKOG ORLA NIJE TOLIKI PRIORITET.
Nažalost, očito je da ova gradska vlast ima izraženu averziju prema riječkoj tradiciji i identitetu, pogotovo svemu starijem od 1945. godine. Kako shvatiti da Grad ove godine nije obilježio dvije izuzetno važne obljetnice iz svoje povijesti – 350 godina od dodijele Grba gradu Rijeci od strane cara Leopolda 1659.g. i 290 godina od proglašenja Rijeke i Trsta slobodnim carskim lukama od strane cara Karla VI. Upravo ovaj zadnji povijesni događaj je iznimno važan za Rijeku u gospodarskom smislu, jer od tog momenta grad postaje snažno pomorsko središte na Jadranu. Susjedni Trst je ovu važnu obljetnicu u ožujku ove godine obilježio na primjeren način. Sličnih povijesnih obljetnica značajnih za naš grad bilo je i prijašnjih godina, no one su zaboravljane ili zanemarivane.
Postoje inicijative upućene gradskoj upravi za postavljanje reljefnih spomen ploča velikom riječkom povjesničaru Giovanniju Kobleru kao i Giovanniju Ciotti dugogodišnjem riječkom gradonačelniku, koje godinama čekaju na realizaciju. Umjesto njih, drugu spomen ploču nedavno dobiva Jan Palach koji nema nikakve veze sa Rijekom. Kako je moguće da u gradu ne postoje ulice sa imenima Hinka Bačića i Jurja Kučića, najzaslužnijih ljudi za razvoj Sušaka?
Nažalost, pojedini povjesničari poznati po umanjivanju važnosti riječke povijesti, smatraju se najvećim gradskim autoritetima za pitanje historije grada. Za njih povijest Rijeke počinje 1945. godine, a sve prije toga smatra se buržujskim, fašističkim, iredentističkim, nenarodnim i sl. nakaradnim tumačenjima povijesti.
Svakako jedan od najvećih bisera gradske uprave je posljednji rebalans proračuna Grada u kojem su sredstva za obnovu riječke povijesne baštine radikalno srezana, a sve u korist obnove M/B Galeb, kao hiru nečijeg ideološkog opredjeljenja.
Svakog Riječanina koji voli svoj grad, ovakav pristup odnosno zanemarivanje i ignoriranje identiteta, povijesti i tradicije mora zaboljeti i zasmetati. Rijeka nije grad poput primjerice Ploča u Dalmaciji koje su osnovane prije 60 godina. Starost našeg grada seže duboko u antičko doba. Rijeka nije neka bezlična naseobina kakvom se želi prikazati, a Riječani mogu biti ponosni na svoju spomeničku baštinu, riječki grb, identitet grada, velikane riječke povijesti i urbanu tradiciju još iz vremena kada su većina današnjih gradova u Hrvatskoj još bila sela. Nažalost, sve to nastoji se zanemariti, umanjiti važnost, pa i zaboraviti.
I zato povratak skulpture riječkog orla na gradsku uru JEST prioritet. (Predrag Miletić-Rijeka danas)
- gradskitoranjhh.jpg (40.02 KiB) Pogledano 13393 puta
