Dosta objasnjenje vezano za klizista u neasem kraju ima u casopisu Hrvatski geografski glasnik.
PRIMJER DOSTUPNOSTI PODATAKA O KLIZIŠTIMA NA
RIJEČKOM PODRUČJU
S ciljem uvida u stanje dostupnosti i mogućnosti upotrebe podataka o klizištima kao primjer je uzeto riječko područje. Ono osim Grada Rijeke obuhvaća i općine riječkog prstena, a u širem smislu uzet je prostor čitave Primorsko-goranske županije koji gravitira Rijeci. Naime prostor oko Rijeke iznimno je podložan nastanku klizišta, što dokazuju i brojni objavljeni radovi (npr. Nonveiller, 1954–1955; Benac i dr., 1999, 2000, 2005, 2011; Wang i dr., 2011).
Na riječkom području više je čimbenika koji pogoduju nastanku klizišta. Geološka građa, strukturni sklop i morfogeneza područja rezultiraju povoljnom predispozicijom za razvoj klizišta. Karbonatne stijene, velika litološka heterogenost flišnoga kompleksa i nevezani padinski sedimenti iznimno pogoduju aktiviranju procesa klizanja. Usto se riječko područje nalazi i u seizmotektonski aktivnom području. Najveća seizmotektonska aktivnost veže se uz područje između Klane, Rijeke i Vinodola. Seizmičnost je obilježena pojavom većeg broja relativno slabijih potresa čiji se hipocentri nalaze na dubini od svega dva do trideset kilometara. To su lokalni potresi koji obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentri se javljaju na području Klane, Rijeke, istočno od Omišlja te između Bribira i Grižana u
Vinodolskoj dolini, dok se manja epicentralna zona nalazi u dolini Kupe (Prelogović i dr., 1981; Kuk i dr., 2000; Benac i Knežević, 2011).
Valja dodati i važan klimatski, egzogeni čimbenik, a to su česte pojave kratkotrajnih jakih padalina, po čemu je taj prostor jedan od najekstremnijih u Hrvatskoj. Dnevna količina padalina od stotinjak, pa i više milimetara ima karakter relativno učestalih pojava (Gajić-Čapka i Čapka, 1997; Rubinić i dr., 2004), što utječe i na aktiviranje klizišta. Velika količina padalina u kratkom vremenskom intervalu nakon duljega sušnog razdoblja često je pokretač klizanja na riječkom području (tab. 3).

- Tab3.PNG (131.65 KiB) Pogledano 7932 puta

- Tab 3a.PNG (92.37 KiB) Pogledano 7932 puta

- Tab 3b.PNG (72.89 KiB) Pogledano 7932 puta
Podaci o klizištima, kao što je rečeno, postoje u različitim institucijama. Oni se jako razlikuju, od detaljnih elaborata do grubih procjena (grubog zoniranja) područja klizanja, tj. nestabilnih zona. Tako npr. u javnoj ustanovi Zavoda za prostorno uređenje Primorskogoranske županije postoje opći podaci o klizištima. Na karti mjerila 1 : 100.000 na kojoj su definirane tzv. vrste područja (zone) kombiniraju se litološka obilježja s obilježjima erozije, klizanja, urušavanja, antropogene djelatnosti, nestabilnosti padina i dr. Kriteriji izrade karte nejasni su jer definirana područja nemaju jasnu strukturu, a time ni jasnu svrhu.
Podatke na razini županije ima i Županijska uprava za ceste, koja posjeduje projektnu dokumentaciju o nekim klizištima, ali zbog problema s njihovim arhiviranjem podaci su teško dostupni (u praksi nedostupni). Sistematizirane i grafički obrađene podatke o klizištima na prostoru Grada Rijeke ima Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, čiji su podaci dostupni te se mogu jednostavno i svrhovito primjenjivati. Dio podataka o klizištima ovog prostora u arhivu ima i Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka. To su interni podaci koji su dio elaborata izrade ili održavanja dijelova vodovodne i kanalizacijske mreže pod upravom Društva. Najveći broj podataka o klizištima i njihovoj sanaciji dostupan je na Građevinskom fakultetu u
Rijeci. Naime na istraživanju klizišta Građevinski fakultet u Rijeci surađuje s upravnim tijelima i privatnim tvrtkama te sistematično pristupaju istraživanju klizišta dijelom kroz ocjenske radove (Vivoda, 2007; Vuković, 2008; Morić, 2009; Pale, 2009), a dijelom kroz međunarodne projekte. Primjerice u travnju 2009. počeo je projekt Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj. Njime su na riječkom prostoru obuhvaćena klizišta Grohovo (Mihalić i dr., 2010) i klizišta u dolini Dubračine (Vinodolska dolina). Osim navedenih institucija podatke o klizištima imaju i pojedine građevinske tvrtke poput Instituta građevinarstva Hrvatske ili one koje su radile na njihovoj sanaciji. Uz navedena klizišta postoje još i brojna druga zabilježena u različitim internetskim izvorima: klizišta u Ravnoj Gori –
http://www.webgradnja.hr, Suha Ričina Bašćanska –
http://www.sn.pgz.hr, klizište Stara Sušica –
http://www.octopus.hr, klizište u Škurinjama –
http://novine.novilist.hr, klizište na D40 prometnici Bakar – Čavle i klizište uz plato koksare u Bakru –
http://www.geotech.hr, klizišta u Čabru –
http://www.sn.pgz.hr, klizište
Oštrovica –
http://www.novilist.hr, klizište Mandli –
http://www.novilist.hr te klizišta u Bribiru, Triblju i Driveniku –
http://www.vinodol.hr. Od jedanaest klizišta (navedenih u tab. 3) pet je višestrukih klizišta gdje se isti tip kretanja ponavlja (za tri nema podataka). Prema distribuciji aktivnosti klizanja, većina je klizišta (njih sedam) retrogresivna, kod kojih se ploha klizanja razvija na padini iznad klizišta. Prema obliku klizne plohe, najveći je broj klizišta translacijski (pet), a samo je jedno rotacijsko klizište (klizište Draga na D8). Za ostala klizišta (njih pet) nema podatka.
Klizišta se javljaju prosječno na padinama nagiba od 15° do 25°. Litološki su to flišna područja. Aktiviranje klizišta uzrokovano je velikom količinom padalina u kombinaciji s građevinskim radovima koji dodatno destabiliziraju padinu. Štete se uglavnom odnose na prometnice, a klizišta su najčešće sanirana te ponekad dijelom sanirana. Iz navedenoga je vidljivo da su pojave klizanja značajno zastupljene na tom području. Stoga postoji potreba za sustavnim pristupom te stvaranjem inventara klizišta i digitalne baze podataka. Konkretna primjena digitalne baze klizišta bila bi u različitim domenama navedenih institucija, čije bi upravljanje bilo jednostavnije, kvalitetnije i brže. Takva baza služila bi za izradu i provedbu prostornih planova uređenja na različitim razinama uprave
(nacionalnoj, županijskoj i gradskoj/općinskoj).