Odroni i klizišta u Rijeci

[račica]

Čini mi se da zadnjih godina imamo sve više kiše, pa me malo počela loviti panika glede sigurnosti našeg tla i zgrada..
Postoji li uslijed velikih oborina mogućnost nekakve vrste klizišta?
posebno mi strašno djeluju građevine koje kao da su na rubu stijena ili dosta povišene. Npr, stara zgrada pedagoškog fakulteta u omladinskoj, niz zgrada na gornjoj vežici, neke kuće i zgrade na drenovi.... itd..
ima li kod nas realno takve opasnosti? može li neka zgrada proklizati zbog velikih kiša ili kod stjenovitog tla nema te bojazni? i kako određene zgrade stoje po pitanju sigurnosti kod potresa..

[Adamić]

Rijeka i naš kraj spadaju u trusna područja.
Nitko ne vodi ni procjene ili podatke o štetama za cijelo područje Hrvatske koje se sigurno mjere u milijunima kuna, valjda će članstvo u EU i državu i jedinice lokalne samouprave ipak prije ili kasnije natjerati da izrade karte opasnosti od klizišta kako bi se mogle koristiti u prostornim i drugim planovima.
Treba reći da ako želite studirat sseizmologiju, najbliži fakultet je onaj u Trstu. To sve govori.

Uz zagrebačko najveće klizšte je riječko ono u Grohovu. Japanska vlada platila nam je istraživanje klizišta Grohovo.

[Adamić]

Ovo je jedan dio klizišta Grohova, cesta koja vodi do Lopače.

Klizište iz 2014. godine cesta Grohovo nije još sanirana.

Hrvatska definitivno nije ugrožena klizištima kao neka područja poput Kine, Japana, Indonezije, Indokine, Šri Lanke, Meksika ili Brazila ili pak Italije i BiH koja je te kišne 2014. godine imala preko 6000 otvorenih klizišta. No jaka kišna razdoblja, što se posebno odnosi na riječko područje, i u Hrvatskoj nose znatan rizik od ove prirodne katastrofe.

klizište Grohovo.jpeg (300.68 KiB) Pogledano 8022 puta

klizište Grohovo.jpg (311.01 KiB) Pogledano 8022 puta

Klizište koje je doslovce odnijelo dionicu ceste Grohovo-Lopača u dužini 150 metara jedno je od većih koji su se u zadnje vrijeme pojavili u Hrvatskoj, a uzrokovano je dugotrajnim kišama.


Klizište na Grohovu je ujedno i najveće na području Rijeke koje hrvatska grupa intenzivno proučava. Ovo klizište smješteno u zaleđu Rijeke aktiviralo se već nekoliko puta kroz povijest u velikom volumenu. Oba je puta, kaže Arbanas, materijal s klizišta »pregradio« Rječinu i postojala je opasnost od vodenog vala koji bi došao sve do centra Rijeke. Štoviše, cijelo je Grohovo pravi fenomen kad je o klizištima riječ.

– Na Grohovu postoji pet velikih lokacija koja su bila klizišta u povijesti. U današnje vrijeme su dva aktivna, odnosno imaju pomake, no to su tzv. spora klizišta – njihova brzina se kreće nekoliko centimetara na godinu. Ipak, ako se stvore nepovoljni uvjeti, može doći do velikih pomaka, velike brzine. Najveće klizište na Grohovu se prvi put aktiviralo 1750. godine, a nastalo je nakon velikog potresa uslijed kojeg je cijela Rijeka praktički bila razrušena. Kako se ono u to doba nije previše istraživalo, ni danas o njemu ne znamo puno. Drugo veliko klizište »otvorilo se« 1885. godine i dijelom je zatrpalo cijelo Grohovo, pri čemu i sedam kuća. Godine 1893., nakon perioda velikih kiša, nastala su još dva veća klizišta. Ovo koje je trenutno najaktivnije, reaktivirano je 1996. godine.
Kiše nose opasnost

Većina klizišta na Grohovu je trenutno »umirena«, no to su ujedno i najveća klizišta u Hrvatskoj. I u cijelom svijetu je vrlo teško naći lokaciju koja ima toliko velikih klizišta na tako malom prostoru, tvrdi Arbanas pojašnjavajući da se radi o klizištima na kojima veličina »materijala« može iznositi od 6 do više od 30 milijuna kubičnih metara.

Ovaj fenomen u zaleđu Rijeke rezultat je geološke građe. Dolina Rječine je, pojašnjava nam Arbanas dalje, izgrađena u naslagama fliša, a »bokove« pak čine naslage vapnenca. Bokovi su kroz geološku povijest stiskali dolinu Rječine koja je postala izrazito uska. Na kontaktima gdje se dodiruju ove dvije geološke strukture dolazilo je do intenzivnijih tektonskih procesa i to su ujedno zone na kojima se formiraju klizišta.

Drugo veliko klizište kojim se bavi hrvatska grupa je Kostanjek na području grada Zagreba, na kojem ujedno postoji i veliki broj naseljenih stambenih objekata.


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/R ... fresh=true

[Adamić]

Klizište Grohovo

Gledaj na youtube.com

Opservatorij klizišta Grohovo naziv je projekta zbog kojeg su se preko puta klizišta na Velom vrhu okupili riječki i japanski stručnjaci.

klizište Rijeka Grohovo.jpg (102.29 KiB) Pogledano 8020 puta

Klizište na Grohovu je ujedno i najveće na području Rijeke koje hrvatska grupa intenzivno proučava. Ovo klizište smješteno u zaleđu Rijeke aktiviralo se već nekoliko puta kroz povijest u velikom volumenu. Oba je puta, kaže Arbanas, materijal s klizišta »pregradio« Rječinu i postojala je opasnost od vodenog vala koji bi došao sve do centra Rijeke. Štoviše, cijelo je Grohovo pravi fenomen kad je o klizištima riječ.

Dva su glavna uzroka nastanka prirodne nepogode klizanja tla. Prvi je voda, odnosno kiša ili topljenje snijega, a drugi su potresi. Kod nas su glavni uzročnici kiša i topljenje snijega. Na riječkom području to je u prvom redu kiša, kao i u ovom konkretnom slučaju, pri čemu do pojave klizišta dolazi nakon dugotrajnih oborina.

[Adamić]

Nasa vodi evidenciju i prati klizišta diljem svijeta.

https://maps.nccs.nasa.gov/apps/landslide_reporter/#

Nasa klizišta.jpg (297.61 KiB) Pogledano 8010 puta

Prijavio sam lokaciju Grohovo .Valjda će ju odobriti. U Hrvatskoj je samo prijavljeno 3 klizišta i to Dugi Rat i 2 kod Dubrovnika.

[račica]

što je sa zgradama koje su izgrađene na stijenama? npr niz zgrada na škurinjama, gornjoj vežici, neke kuće na drenovi, zgrada bivšeg filozovskog faksa (dosta je na visini i velika).
može li kod takvih zgrada utjecaj imati velike kiše?

[Vežičanka]

Dio tih zgrada koje ste spomenuli stoji tu već preko stotinu godina, a ove novije već 50.
Sigurna sam da će stajati još daljnjih tisuću godina, jer one koje stoje već preko stotinu su se dokazale, a ove novije prije gradnje tlo analizira geolog, to je procedura prije gradnje.

Drugo su one bespravne u krajevima "što južnije, to tužnije", izgrađene na klizištima, bez dozvole, bez projekta, bez ičega, pa su im sad su svi krivi.
-----------------------------------------------------------------------------------
PS - bilo bi lijepo da se malo i predstavite, da nam kažete odakle ste, zbog čega vas toliko zanimaju baš riječka klizišta, ne treba ništa osobno.

[Kantrida76]

Hrvatsko-japanski bilateralni projekt “Identifikacija rizika i planiranja korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u RH”, koji je predstavljen u Rijeci, još je jedan dokaz nesebičnosti Japana. Naime, Japan International Cooperation Agency za ovaj će projekt donirati opremu za istraživanje u vrijednosti od gotovo četiri milijuna američkih dolara. Na projektu su sudjelovali znanstvenici Sveučilišta u Rijeci, Zagrebu, Splitu, Hrvatskog geološkog instituta i Hrvatskih voda te japanski znanstvenici s Niigata Universityja, Kyoto Universityja i International Consortium on Landslides. Na području Primorsko-goranske županije predviđena su tri pilot-područja istraživanja koje će obuhvatiti klizište Grohovo na riječkom području i širem području doline Rječine, područje Slanog potoka u Vinodolskoj općini te područje bujica u Mošćeničkoj Dragi. Na klizištu Grohovo istraživat će se ponašanje klizišta i uspostaviti sustav za rano upozoravanje od mogućeg klizanja tla i posljedičnih opasnosti za Rijeku, analizirati moguće pojave opasnosti od vodenog vala kao posljedice klizanja te analizirati i izraditi karta rizika klizanja za područje doline Rječine. Na području Slanog potoka u Vinodolskoj općini analizirat će se erozija i bujične pojave kao i popratne štetne posljedice dok će se na području bujica u Mošćeničkoj Dragi analizirati posljedice bujica i donosa materijala s padina Učke. Predstavljanje projekta u riječkoj Gradskoj vijećnici organizirale su Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i riječki Građevinski fakultet.

[račica]

Dio tih zgrada koje ste spomenuli stoji tu već preko stotinu godina, a ove novije već 50.
Sigurna sam da će stajati još daljnjih tisuću godina, jer one koje stoje već preko stotinu su se dokazale, a ove novije prije gradnje tlo analizira geolog, to je procedura prije gradnje.

Drugo su one bespravne u krajevima "što južnije, to tužnije", izgrađene na klizištima, bez dozvole, bez projekta, bez ičega, pa su im sad su svi krivi.
-----------------------------------------------------------------------------------
PS - bilo bi lijepo da se malo i predstavite, da nam kažete odakle ste, zbog čega vas toliko zanimaju baš riječka klizišta, ne treba ništa osobno.

bok!
iz rijeke sam i uvijek su mi jezivo izgledale zgrade na vežici (gornjoj), ono kad se vraćaš iz kostrene prema lencu, pa ih vidiš gore na vrhu. uvijek izgleda kao da se svakog trena mogu srušiti . onda sam skužila sa iz daljine zgrade na škurinju izgledaju jednako tako "opasno", pa zatim neke kuće na drenovi, koje kao da su na samom rubu provalije. pa zatim neke zgrade koje su baš na nekoj uzvisini, kao ta od bivšeg filozofskog. zatim... gradio se zagrad 2, ispod pomeria i bilo je malo friki gledati kako buše u one stijene tik ispred one zgrade iznad i onog samostana. počela sam razmišljati je li to bušenje zagrada 2 narušilo statiku gornje zgrade?
onda su bili prije par godina one poplave i klizišta u slavoniji i počela sam razmišljati može li se to dogoditi i u rijeci.. kiše su sve jače svake godine.. svako malo poplava.. pa sam razmišljala može li se dogoditi i ovdje neki takav odron?
tražila sam neke podatke, ali nisam ništa našla, pa sam došla ovdje pitati..
jesu li te stijene skroz sigurne od silnih kiša? neke zgrade na rubovima i uzvisinama izgledaju bap jezivo, imaš osjećaj da će se srušiti kao domino.. moram priznat da me počela malo paranoja hvatati, pa sam željela prikupiti neke informacije

[Kantrida76]

Dosta objasnjenje vezano za klizista u neasem kraju ima u casopisu Hrvatski geografski glasnik.

PRIMJER DOSTUPNOSTI PODATAKA O KLIZIŠTIMA NA
RIJEČKOM PODRUČJU
S ciljem uvida u stanje dostupnosti i mogućnosti upotrebe podataka o klizištima kao primjer je uzeto riječko područje. Ono osim Grada Rijeke obuhvaća i općine riječkog prstena, a u širem smislu uzet je prostor čitave Primorsko-goranske županije koji gravitira Rijeci. Naime prostor oko Rijeke iznimno je podložan nastanku klizišta, što dokazuju i brojni objavljeni radovi (npr. Nonveiller, 1954–1955; Benac i dr., 1999, 2000, 2005, 2011; Wang i dr., 2011).
Na riječkom području više je čimbenika koji pogoduju nastanku klizišta. Geološka građa, strukturni sklop i morfogeneza područja rezultiraju povoljnom predispozicijom za razvoj klizišta. Karbonatne stijene, velika litološka heterogenost flišnoga kompleksa i nevezani padinski sedimenti iznimno pogoduju aktiviranju procesa klizanja. Usto se riječko područje nalazi i u seizmotektonski aktivnom području. Najveća seizmotektonska aktivnost veže se uz područje između Klane, Rijeke i Vinodola. Seizmičnost je obilježena pojavom većeg broja relativno slabijih potresa čiji se hipocentri nalaze na dubini od svega dva do trideset kilometara. To su lokalni potresi koji obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentri se javljaju na području Klane, Rijeke, istočno od Omišlja te između Bribira i Grižana u
Vinodolskoj dolini, dok se manja epicentralna zona nalazi u dolini Kupe (Prelogović i dr., 1981; Kuk i dr., 2000; Benac i Knežević, 2011).

Valja dodati i važan klimatski, egzogeni čimbenik, a to su česte pojave kratkotrajnih jakih padalina, po čemu je taj prostor jedan od najekstremnijih u Hrvatskoj. Dnevna količina padalina od stotinjak, pa i više milimetara ima karakter relativno učestalih pojava (Gajić-Čapka i Čapka, 1997; Rubinić i dr., 2004), što utječe i na aktiviranje klizišta. Velika količina padalina u kratkom vremenskom intervalu nakon duljega sušnog razdoblja često je pokretač klizanja na riječkom području (tab. 3).

Tab3.PNG (131.65 KiB) Pogledano 7932 puta

Tab 3a.PNG (92.37 KiB) Pogledano 7932 puta

Tab 3b.PNG (72.89 KiB) Pogledano 7932 puta

Podaci o klizištima, kao što je rečeno, postoje u različitim institucijama. Oni se jako razlikuju, od detaljnih elaborata do grubih procjena (grubog zoniranja) područja klizanja, tj. nestabilnih zona. Tako npr. u javnoj ustanovi Zavoda za prostorno uređenje Primorskogoranske županije postoje opći podaci o klizištima. Na karti mjerila 1 : 100.000 na kojoj su definirane tzv. vrste područja (zone) kombiniraju se litološka obilježja s obilježjima erozije, klizanja, urušavanja, antropogene djelatnosti, nestabilnosti padina i dr. Kriteriji izrade karte nejasni su jer definirana područja nemaju jasnu strukturu, a time ni jasnu svrhu.
Podatke na razini županije ima i Županijska uprava za ceste, koja posjeduje projektnu dokumentaciju o nekim klizištima, ali zbog problema s njihovim arhiviranjem podaci su teško dostupni (u praksi nedostupni). Sistematizirane i grafički obrađene podatke o klizištima na prostoru Grada Rijeke ima Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, čiji su podaci dostupni te se mogu jednostavno i svrhovito primjenjivati. Dio podataka o klizištima ovog prostora u arhivu ima i Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka. To su interni podaci koji su dio elaborata izrade ili održavanja dijelova vodovodne i kanalizacijske mreže pod upravom Društva. Najveći broj podataka o klizištima i njihovoj sanaciji dostupan je na Građevinskom fakultetu u
Rijeci. Naime na istraživanju klizišta Građevinski fakultet u Rijeci surađuje s upravnim tijelima i privatnim tvrtkama te sistematično pristupaju istraživanju klizišta dijelom kroz ocjenske radove (Vivoda, 2007; Vuković, 2008; Morić, 2009; Pale, 2009), a dijelom kroz međunarodne projekte. Primjerice u travnju 2009. počeo je projekt Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj. Njime su na riječkom prostoru obuhvaćena klizišta Grohovo (Mihalić i dr., 2010) i klizišta u dolini Dubračine (Vinodolska dolina). Osim navedenih institucija podatke o klizištima imaju i pojedine građevinske tvrtke poput Instituta građevinarstva Hrvatske ili one koje su radile na njihovoj sanaciji. Uz navedena klizišta postoje još i brojna druga zabilježena u različitim internetskim izvorima: klizišta u Ravnoj Gori – http://www.webgradnja.hr, Suha Ričina Bašćanska – http://www.sn.pgz.hr, klizište Stara Sušica – http://www.octopus.hr, klizište u Škurinjama – http://novine.novilist.hr, klizište na D40 prometnici Bakar – Čavle i klizište uz plato koksare u Bakru – http://www.geotech.hr, klizišta u Čabru – http://www.sn.pgz.hr, klizište
Oštrovica – http://www.novilist.hr, klizište Mandli – http://www.novilist.hr te klizišta u Bribiru, Triblju i Driveniku – http://www.vinodol.hr. Od jedanaest klizišta (navedenih u tab. 3) pet je višestrukih klizišta gdje se isti tip kretanja ponavlja (za tri nema podataka). Prema distribuciji aktivnosti klizanja, većina je klizišta (njih sedam) retrogresivna, kod kojih se ploha klizanja razvija na padini iznad klizišta. Prema obliku klizne plohe, najveći je broj klizišta translacijski (pet), a samo je jedno rotacijsko klizište (klizište Draga na D8). Za ostala klizišta (njih pet) nema podatka.
Klizišta se javljaju prosječno na padinama nagiba od 15° do 25°. Litološki su to flišna područja. Aktiviranje klizišta uzrokovano je velikom količinom padalina u kombinaciji s građevinskim radovima koji dodatno destabiliziraju padinu. Štete se uglavnom odnose na prometnice, a klizišta su najčešće sanirana te ponekad dijelom sanirana. Iz navedenoga je vidljivo da su pojave klizanja značajno zastupljene na tom području. Stoga postoji potreba za sustavnim pristupom te stvaranjem inventara klizišta i digitalne baze podataka. Konkretna primjena digitalne baze klizišta bila bi u različitim domenama navedenih institucija, čije bi upravljanje bilo jednostavnije, kvalitetnije i brže. Takva baza služila bi za izradu i provedbu prostornih planova uređenja na različitim razinama uprave
(nacionalnoj, županijskoj i gradskoj/općinskoj).

[račica]

znači, moj strah je i opravdan? nije isključeno da se dogodi klizište u gradu, unatoč izgradnji na stijenama? da ne kupujem stan na gornjoj vežici?
zezam se, al nije mi baš svejedno...

[Adamić]

Uspješno prijavljeno riječko klizište Grohovo u projektu od Nase koja prati klizišta diljem svijeta.

Nasa klizišta Rjeka Landslide reporter.jpg (329.16 KiB) Pogledano 7513 puta

Grohovo porijeklo naziva

Tomsich str.79 navodi da Grohovo naselje potječe iz 1662. god., da se prva obitelj koja se na tome potezu nastanila i iskoristila snagu Rječine na tom potezu zvala Grohovac pa je prema njoj i natalo ime naselja. Tomsichev podatak nije baš točan, jer se nazivi i mlinovi javljaju već u XV stoljeću a obitelj Grohovac javlja se često u XVI st u vezi s kapelom SV. Katarina, u kojoj je bila utemeljitelj i zaštitnik, i spora oko upravljanja dobara crkve. -selo Maršanići postojalo je pokraj Grohova.

Naselje Grohovo srušeno je u poplavi (navode poplavu a zapravo je zatrpano klizištem) u noći od 2. na 3 /. 1885. Od 21 kuće 2 su samo ostale neoštećene.

Liber civilium iz XVI st. bilježi zemljište u Grohovu koje Ivan Belen ostavlja nećakinji Doroteji..spominje se naziv GROCOVO.

Kod razmeđenja granica Rijeke i Kastva 1554. spominje se graničko kamenje: A presso il ponte di Grohovo B. ascendendo , il monte Lubanj Kobl. II , str 29.

Živa baština, Vanda Ekl

[Adamić]

klizišta i poplave rijeka Fiume.jpg (159.38 KiB) Pogledano 7467 puta

[Adamić]

Primjer klizišta , odnosne ceste u Gorskom kotaru koja se gradila 20 godina i koja se sad asfaltira.

Pogledajte u kojim su oni uvjetima radili cestu ... svaka čast...


Počelo asfaltiranje ceste Hrvatsko-Ložac. Na slici je i konačni završetak sanacije klizišta!

asfaltiranje ceste Hrvatsko-Ložac (1).jpg (248.27 KiB) Pogledano 7354 puta

asfaltiranje ceste Hrvatsko-Ložac (2).jpg (206.04 KiB) Pogledano 7354 puta

Goran Bolf- Riječ dvije o slici klizišta. Na slici je klizište koje je najvećim dijelom bilo glavni krivac za dugogodišnju izgradnju prometnice. Naravno uz probleme izvođača koji više ne postoje i šeprtljavost projektanata. Klizište je sanirano kombinacijom iskopa (ublažavanje pokosa), ugradnjom drenova za otjecanje viška vode iz brda, kamenog nabačaja, gabiona itd. Ugrađeni su ver. i hor. inklinometri za praćenje pomaka brda, tako da se sve drži pod kontrolom.

asfaltiranje ceste Hrvatsko-Ložac (3).jpg (208.32 KiB) Pogledano 7354 puta

Slika prikazuje asfaltiranje nosivog sloja BNS-a, d=8cm, iza toga ide habajući sloj AB 11, d=4 cm. Nakon toga iscrtavanje horizontalne signalizacije, ugradnja odbojne ograde i to je to.

kupska cesta (1).jpg (81.85 KiB) Pogledano 7354 puta

kupska cesta (2).jpg (105.94 KiB) Pogledano 7354 puta

Prometnicu koja bi u Gorskom kotaru trebala povezati hrvatska naselja uz granicu sa Slovenijom na rijeci Kupi mnogi su odavno prozvali "cestom dugom dvadeset godina". Naime, toliko je vremena prošlo od pokretanja prvih radova na tzv. Kupskoj magistrali

Posao je, na zahtjevnom terenu, tijekom dva desetljeća bio često prekidan. Brojni problemi su konačno prevladani, pa je ovih dana na posljednjoj, 2,5 kilometra dugoj dionici između naselja Hrvatsko i Ložac, počela završna faza izgradnje.

[Adamić]

Evo što je čovjek napravio da probije put prema Zagrebu !

Trsatsku gradinu i kuće u podnožju brda.jpg (263.94 KiB) Pogledano 6456 puta

Danas su ovuda posvuda naslagane kuće. Naravno da je moguće klizište u bilo kojem trenutku.