Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Jugolinija / Croatia line (1947-2000)

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1574
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Jugolinija / Croatia line (1947-2000)

Post broj:#1  PostPostao/la Fiuman » 14.12.2011, 09:47

Pisati o Jugoliniji a ništa ne kazati o brodarskim poduzećima stare Jugoslavije i njihovim brodovima bio bi nepotpun prikaz o Jugoliniji. Prvi brodovi Jugolinije bili su brodovi bivših brodarskih poduzeća stare Jugoslavije, pa ako ni zbog čega drugog, ono je zbog toga potrebno ovdje se osvrnuti i na njezino brodarstvo. Ali i drugi razlozi govore za to. Kada jednom znamo koliko je bilo brodarskih poduzeća u staroj Jugoslaviji i koliko si imali brodovlja, onda nam je lakše ocijeniti početak, razvitak i značenje Jugolinije.

Savezna vlada FNR Jugoslavije osnovala je 20. siječnja 1947. brodarsko linijsko poduzeće za međunarodni prijevoz robe i putnika pod nazivom Jugoslavenska linijska plovidba-Jugolinija. Poduzeće u početku ima stare istrošene brodove. Privrednim jačanjem socijalističke Jugoslavije Jugolinija dobiva svake godine nove brodove, većinom iz domaćih brodogradilišta. Vrlo je brzo postala modernim brodarskim poduzećem. Još prije 25. obljetnice postojanja ima ravijen sustav brodarskih linija na 4 kontinenta. Uz linijsko ima i trampersko poslovanje a prevozi i putnike. Uoči spomenute obljetnice imala je 49 brodova u ukupnoj bruto tonaži 305.841. Jugolinija temelji svoj stalan uspon na jugoslavenskoj vanjskoj trgovini, ali u njoj nema monopolistički položaj. Ona posluje po međunarodnim standardima, surađuje s pomorskim međunarodnim tijelima, uživa međunarodni renome u svim pomorskim centrima svijeta, ima razgranatu mrežu agenta i predstavnika.


Slika


Službeni pečat broda Hrvatska

Slika

Zgrada sjedišta Jugolinije

Slika


U trenutku osnivana Jugolinija je od svog osnivača vlade FNRJ dobila kao osnovna sredstva 16 brodova i to su:

LIVNO
LOŠINJ
LJUBLJANA
NERETVA
PLITVICE
PODGORA
PRENJ
PROZOR
PULJ
SPLIT
SUTJESKA
ŠIBENIK
ŠOLTA
TARA
UŽICE
ŽUŽEMBERK

"Podgora" jedan od predratnih brodova kojima je Jugolinija počela poslovati

Slika

M/b "Zagreb"- prvi novi brod Jugolinije i to iz domaćeg brodogradilišta

Slika

M/b "Rijeka" BRT 2.400m brzina 14, Hardinxveld 1950. god, nosivost 3.912

Slika

Brodovi tipa DINARA (AVALA, ROMANIJA) i VELEBIT (LOVĆEN, TRIGLAV) omogućili su otvaranje linije preko Sueskog kanala

Slika
Zadnja izmjena: Fiuman; 18.12.2011, 19:18; ukupno mijenjano 1 put/a.

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1574
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Jugolinija

Post broj:#2  PostPostao/la Fiuman » 14.12.2011, 09:54

M/b "Romanija" BRT 3.172, brzina 17, Rijeka 1953. god. nosivost 4.130

Slika

M/b "Velebit" BRT 3.383, brzina 16,5, Rijeka 1954, nosivost 4.880

Slika

Avatar korisnika
Asterix
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 317
Teme: 3
Pridružen: 7.11.2011, 22:38
Lokacija: Zagreb

Re: Jugolinija

Post broj:#3  PostPostao/la Asterix » 14.12.2011, 10:02

super tema :bravo:
moja mama je radila skoro 20 godina u Jugoliniji
Imaš možda i fotku zgrade na Krimeji, gdje su se kasnije preselili? (oriđiđi s natpisom iznad vratiju i kormilarem na porti :ljubav )
I gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli

gorgoroth
 

Re: Jugolinija

Post broj:#4  PostPostao/la gorgoroth » 14.12.2011, 10:04

Super temaznači (mogao si u zagradu staviti Croatia line) :piti:
Zadnja izmjena: gorgoroth; 14.12.2011, 10:06; ukupno mijenjano 1 put/a.

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1574
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Jugolinija

Post broj:#5  PostPostao/la Fiuman » 14.12.2011, 10:06

M/b "Primorje" BRT 7.400, brzina 18,5, izgrađena u brodogradilištu 3.Maj 1960, nosivost 10.350

Slika

M/b "Kostrena" BRT 7.377, brzina 18,5, 3.Maj 1963 god.

Slika

Brodovi tipa PRIMORJE (KOSTRENA, JESENICE) osnažili s linijsko poslovanje Jugolinije

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1574
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Jugolinija

Post broj:#6  PostPostao/la Fiuman » 14.12.2011, 10:13

Sa 31.12.1965 god Jugolinija je imala najveći broj brodova do 1976. god., kasnije se ta broj nešto smanjoio za par brodova, ali uvijek se vrtio oko 50...

Brodovi do 1965 god

AVALA
BAŠKA
BRASTVO
CRNA GORA
DINARA
DREŽNICA
DRVAR
FRANO SUPILO
GROBNIK
HRVATSKA
IVA MAŽURANIĆ
JESENICE
KLEK
KORANA
KOSOVO
KOSTRENA
KRALJEVICA
KRK
KUMROVEC
KVARNER
LABIN
LIKA
LOVĆEN
MAKEDONIJA
MARJAN
MATKO LAGINJA
NIKOLA TESLA
NOVI VINODOLSKI
PLATAK
PLAVNIK
POBJEDA
PRIMORJE
PULA
RADNIK
RIJEKA
RISNJAK
ROMANIJA
SARAJEVO
SKOPJE
SLOBODA
SLOVENIJA
SRBIJA
ŠIBENIK
TITOGRAD
TREBINJE
TREĆI MAJ
TREPČA
TRIGLAV
TUHOBIĆ
UČKA
ULJANIK
VELEBIT
VIS
VIŠEVICA
VOJVODINA
ZADAR
ZAGREB

Svjetska karta gdje su uspostavljene brodske linije

Slika
Zadnja izmjena: Fiuman; 16.12.2011, 18:07; ukupno mijenjano 1 put/a.

LLeon
Baniran
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 360
Teme: 4
Pridružen: 23.8.2009, 10:08

Re: Jugolinija

Post broj:#7  PostPostao/la LLeon » 14.12.2011, 17:38

Odlična tema. Svaka čast. :bravoveliki:

Samo jedna mala dopuna:
Fiuman napisao:Službeni pečat Jugolinije

Slika


Točnije: pečat broda. Jugolinija je imala 3 broda pod imenom "Hrvatska", pa ne znam na kojega se točno misli.

To ime su nosila 3 broda, u razdoblju:
1. 1948-1968
2. 1969-1993
3. 1995-2002

Pečat je najvjerojatnije sa ovog drugog (izgrađen u 3. maju) :zastava: , jer je 1995. firma već nosila ime Croatia line. Ovaj treći brod koji je nosio ime "Hrvatska" je posljednji brod u Jugolinijinoj floti i 2002. godine je sa riječkog lukobrana otplovio u tursko rezalište. :(

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1574
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Jugolinija

Post broj:#8  PostPostao/la Fiuman » 14.12.2011, 17:43

Tako je, moja greška kod pisanja, pečat se odnosi na 2 po nizu brodova, onaj koji je izgrađen 1969 u 3. Maju...temu ću sutra još nadopuniti ,ima toga brdo a ne stignem sve...

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1574
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Jugolinija

Post broj:#9  PostPostao/la Fiuman » 15.12.2011, 18:04

LINIJA JADRAN-SJEVERNA EUROPA

Ovo je prva pruga Jugolinije, prva po redoslijedu osnivanja, po stalnosti plovidbe, a prva i po brizi i prvom naporu uloženom u njen razvitak. Zato je i prva dobila među prugama Jugolinije obrise moderne brodske pruge: prva je dobila dovoljan broj brodova, najprije starih, a onda novih modernih, da mogu odgovarati zahtjevimakrcatelja koji otpremaju robu u luke koje se nalaze na potezu ove linije.

Tu je prugu otvorio brod LIVNO. Brod je otplovio iz Rijeke 22. veljače 1947, luka Rotterrdam je bila prva inzemna luka u koju je uplovio na tom putovanju. U nju je uplovio 12.4. 1947, a odatle je otplovio u Ghent, zatim u Antwerpen a kamo je stigoa 26.4.1947.

Nije slučano što je to bila prva pruga Jugolinije. Industrija Zapadne Europe prva je mogla pružiti proizvode koji su bili potrebni našoj porušenoj zemlji, pa je naša vanjska trgovina odmah nakon oslobođenja uspostavla trgovinske veze s tom industrijom, a pojačala ih nakon skuba naše zemlje sa Kominform-biroom. Počeo je obrt robe između nove Jugoslavije i Zapadne europe, što je omogućilo da se ta linija Jugolinije prva ustali i učvrsti. Linija Jadran-Sj. Europa dugo je bila prva i po svojoj važnosti u poslovanju Jugolinije i u Jugoliniji smatranaokosnicom linijskog poslovanja Jugolinije. Takvom je smatrana neko vrijeme i onda kada se na liniji Jadran-Sj. Amerika prvozilo više tereta. Smatrana je zato jer je u to vrijeme teret na liniji Jadran-Sj. Amerika bio teret iz "pomoći", a onaj na ovoj liniji bio teret isključivo vanjske trgovine, ili stalni teret između luka u kojima je brod pristajao.

U početku na liniji Jadran-Sj. europa plove brodovi LIVNO,LOŠINJ, SUTJESKA, PODGORA i LJUBLJANA. Nakon ulaska brodova Jugoslobode u sastav brodovlja Jugolinijem Jugolinija zapošljava na toj liniji i trampere. Ulaskom brodova RIJEKA, ZADAR i PULA u sastav brodova Jugolinije nastaje kvalitetna promjena na toj liniji. Tatri broda omogućuju da se linija podijeli na ekspresnu i fast liniju (brua linija). Navedena tri broda, a povremeno i brodovi tipa AVALA i TRIGLAV održavaju ekspresnu liniju a stari brodovi brzu liniju. Navedena tri broda tipa RIJEKA bila su kupljena da plove na toj liniji. Ti brodovi po svojim maritimnim i konstrukcijskim značajkama potpuno su odgovarali prijevozu robe na toj liniji. Oni su se i najduže zadržali na njoj. Zatvaranje Sueskog kanala uslijed izraelsko-egipatskog sukoba 1967. bilo je uzrokom promjene brodova na pojedinim linijama Jugolinije. Trebalo je, naime, povećati broj brodova na linijama preko Sueza da bi te linije i pri dužem putu oko Afrike mogle odgovoriti zahtjevima naše vanjske tgovine i naših klijenata preko Sueza. Zbotoga su i brodovi tipa RIJEKA povučeni s ove i stavljeni na druge linije.

U poslovanju na toj liniji nastaje novi moment ulaskom u liniju brodova BRATSTVO, SLOBODA i POBJEDA. Kako ulaze novi brodovi u t liniju, tako se stari s nje povlače. To povlačenje zaršava kad su ušla u liniju tri broda tipa FRANO SUPILO (IVAN MAŽURANIĆ i MATKO LAGINJA). to eomogućilo da se linija podjeli na tri dijela: tzv. fast linija, koju su održavali brodovi tipa RIJEKA, ekspresna linija Jadran-luke kontinenta brodovi tipa BRATSTVO (SLOBODA i POBJEDA), i ekspresna linija Jadran-luke Velike Britanije kou su održavali brodovi tipa FRANO SPILO. Ta podjela traje sve do 1967. kada se brodovi tipa RIJEKA povlače s te linije.

Ulaskom novih brodova u tu liniju smanjuje se razmak vremena između pojedinih polazaka brodova iz Jadrana. Povećava se tzv. Frekvencija, kakose to kaže u linijskom poslovanju. U 1947. linija ima brod svakih 45 dana, a već koncem 1948. svakih 20 dana, a u 1964. svakih 10 dana. Tako biva sve dok brodovi BRATSTVO, SLOBODA I POBJEDA nisu prestali plovit na toj liniji, a to je bilo 1969.

Velik se broj luka nalazi na području koje opslužuje ta linija. To su luke Jadranskog mora, zapadne obale Sredozemnog mora, atlantske obale Francuske, istočne obale V. Britanije, luke Belgije, Nizozemske, Zapadne Njeačke pa čak i luke Skandinavije. Na tom velikom području luke su bile podijeljene na stalne i OPCIONALNE (po izboru). Ali i ta podjela nije bila stalna. Jedno vrijeme je neka luka bila stalna, a drugi put je bila opcionalna ili obrnuto. Luke su gubile, odnosno dobivale svoje obilježje stalnosti ili opcionalnoti prema obrtu tereta na odnosnim potezima. Na temelju 25 godina iskustva može se reći da su stalne luke bile, osim jugoslavenskih samo London, Hull, Antwerpen, Rotterdam i Hamburg, dok su druge to bile za neko razdoblje, npr., luke Sicilije od početka1966/67. do 1970. tako je bilo i s drugiom lukama. Jugolinija se pojavljivala u luci kada se je u njoj pojavljivao i teret, a zadržavala se u njima tako dugo dok je bilo tereta njima.

Danas ovu liniju opslužuju četiri broda: tri tipa FRANO SUPILO i brod RIJEKA. Svakih 14 dana polazi brod iz Rijeke. Smanjenje broja brodova na ovoj pruzi nastalo je uslijed velike konkurencije ne samo s drugim brodarskim linijama nego i drugim prometnim sredstvima. Nastala je, naime, u toku proteklih 25 godina promjena u strukturi tereta na toj liniji. Mnogi tereti traže brži prijevoz nego što je pomorski. Tome udovoljava prijevoz avionom, vlakom i kamionom.

Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 22247
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Jugolinija

Post broj:#10  PostPostao/la Adamić » 16.12.2011, 16:41

Hoćemo još! :bravo:

croatia line New York.jpg
croatia line New York.jpg (58.04 KiB) Pogledano 14512 puta

Croatia line u N.Y.

A ja ću dodati samo kako je taj pomorski kapital kad ja nastala Hrvatska sramotno opljačkan i rasprodan. :oops:

Dozvolili smo propast jednog takvog riječkog simbola kao što je bila Jugolinija, posljednjih godina života preimenovana u Croatia Line. Dozvolili smo propast nečega što gotovo nije moglo propasti, propast jedne od najjačih svjetskih pomorskih kompanija.

HDZ je 90-tih uništio ostatke nekoć moćne firme. Vukić najodogovoniji krivac, direktor osuden na 7 ili 9 mjeseci uvjetne kazne.
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1574
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Jugolinija

Post broj:#11  PostPostao/la Fiuman » 16.12.2011, 17:17

JADRAN-LINIJA BLISKI ISTOK

Ova je linija jedna od pvih među linijama Jugolinije. Nastala je, može se reći odmah nakon osnivanja Jugolinije. U trenutku, naime, osnivanja Jugolinije dva su broda, data u osnovna sredstva Jugolinije, nalazila su se na putu u Aleksandriju: brodovi ŽUŽEMBERK i UŽICE. Brod ŽUŽEMBERK stigao je iz dubrovnika u Aleksandriju 30. siječnja, odatle je otplovio u Larnacu i Famagustu da bi opet 16. veljače 1947. bio u Aleksandriji, a brod UŽICE stigao u Aleksandriju 5. veljače iz morphon Bay i famaguste. Naravno, ne može se reći da je tim putovanjima otvorena linija. Ona se službeno nije ni otvarala kao druge linije. Nakon osnivanja Jugolinije brodovi su nastavili ploviti kako su plovili i do osnivanja Jugolinije. Trgovina, naime, nove Jugoslavije odmah nakon rata uspostavila je veze sa zemljama ovoga područja, pa su brodovi Jugolinije često dolazili u luke tih zemalja. Neki od brodova plove u luke svih zemalja istočnog Mediterana. tek kasnije, osnivanjem države Izraela i zaoštravanjem odnosa između Egipta i Izraela (1948.), ta se linija dijeli dva dijela. Jedna Jadran-arapske zemlje, a druga Jadran-Izrael. Brodovi jednog i drugog dijela pristaju u lukama Grčke i Cipra.

Ulaskom u plovidbu brodova tipa ZAGREB ta linija dobiva svoje vanjsko obilježje koje će se zadržati do danas, jer su ta četiri broda obavila 80% svoje plovidbe na toj liniji. Dugo su sami plovili na toj liniji, ali linija nikada nije bila bez makar dva broda tog tipa. Ta četiri broda odgovaral su po svojim matitimnim svojstvima prijevozu na toj liniji. Naime, struktura tereta j bila takva da su navedena četiri broda bila vrlo pogodna za njihov prijevoz. Ta četiri broda uz brodove slobodne plovidbe osigurali Jugoliniji brzu afirmaciju na ovom području, tako da je Jugolinija postala na njemu vrlo važnim faktorom u pomorskim prijevozima. U nekim godinama imala je ugovor s egipatskim izvoznicima pamuka uz isključivo pravo prijevoza egipatskog pamuka. Tom uspjehu Jugolinije pridonijela je okolnost što još nije bila razviojena ni talijanska ni egipatska trgovačka flota. Kako se razvijaju flote tih dviju zemalja tako Jugolinija nailazi na veću konkurenciju na toj liniji. Razvoj naše vanjske trgovine s područjem istočnog Mediterana označava čvrst potporanj Jugoliniji na tom području. Ali i tranzitni teret koje se prevozi preko Rijeke u zemlje Blisko istoka važan j činilac u razvijanju i uspjehu linije. to je većinom češki i mađarski teret, ali ima i austrijskog i nešto iz drugih zemalja. Pri rješavanju problema linije Jugolinija vodi računa i o tom važnom činiocu.

Glavne luke pristajanja na ovoj liniji jesu Rijeka i Aleksandrija. U tim dvjema lukama pristaali su svi brodovi linije. Do 1956. svi su brodovi te linije plovili u Aleksandriju preko Beiruta. Od te godine linija ima dva kraka: jedan Rijeka i druge jugoslavenske luke-Egipat, a drugi jugoslavenske luke-Beirut-Egipat. U posljednje vrijem brodovi na ovom drugom kraku ne plove dalje od Beiruta, ngo se vraćaju u jugoslavenske luke. Ta podjela je izvršena zato da bi roba kojoj su odredište luk Egipta što prije stigla u svoje odredište. Prije izraelsko-egipatskog rata brodovi su pristajali i u Port saidu, a sada pristaju samo u Aleksandriji.

Na povratku brodovi te linije pristaju, u doba izvoza pamuka, u turskim lukama Iskenderum i Mersin, a neki pristaju i u lukama Limassol ili Famagusta (Cipar).

Moderna tehnologija prijvoza zahvatila je prijevoze i na toj liniji, pa i Jugolinija proučava kakve nove brodove staviti na tu liniju i kako smoće sredstva za nabavu tih brodova.

Slika

U luci Aleksandrija-istovar/utovar tereta

Slika

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1574
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Jugolinija

Post broj:#12  PostPostao/la Fiuman » 18.12.2011, 14:52

LINIJA JADRAN-SJEVERNA AMERIKA

Jugoliniji je važna svaka njezina pruga, ali neke imaju posebno, kako se običava reći, prijelomno značenje u njezinom razvitku. Takvo značenje ima i ova pruga. Ima ga zbog svega onoga što će unijeti u razvoj linijskog poslovanja Jugolinije. To je stečeno iskustvo, poslovne veze na širokoj svjetskoj skali pomorskog poslovanja, poslovni uspjeh koji je omogućio ne samo razvitak te linije nego ukupan razvitak Jugolinije. Sve je to u Jugoliniji učvrstilo pouzdanje u vlastite snage i dalo joj poticaja za buduće njezino napredovanje. Samo se po sebi razumije da je naša vanjska trgovina imala važnu ulogu u razvitku te pruge. Ali i roba iz pomoći što su SAD davale našoj državi bila je u početku važnim činiocem u njezinu učvršćenju i razvitku. Ali što su se više razvijale poslovne veze naše trgovine s tržištem Sjeverne Amerike, to se razvijala i ta pruga Jugolinije. Jugolinija je u stopu pratila kretanje robe na toj pruzi i prema vrsti robe koja je kolala između luka upošljavala je na pruzi odgovarajuće brodove. Prvi veći linijski brodovi sagrađeni u našem brodogradilištu bili su upotrebljeni na toj liniji. To su brodovi: TREBINJE, JESENICE, PRIMORJE, a neko vrijeme i brod KOSTRENA. Ti brodovi po svojoj veličini, konstrukciji, brzini i udobnosti osjetno su poboljšali usluge na liniji i s onim prijašnjim održavali liniju sve do dolaska brodova tipa VIŠEVICA i KRANJČEVIĆ. Dok pišemo ove retke, Jugolinija razmatra kako da na toj liniji odgovori zadatku što ga nameće nova tehnologija prijevoza na liniji, a to je kontenerizacija. Uzgred navodimo da je Jugoli¬nija upotrijebila kontejnere najprije na spomenutoj liniji, a sad razmišlja i o preuređenju sadašnjih svojih brodova tipa VIŠEVICA za prijevoz kontejnera, dok ne sazru prilike u Jugoliniji da nabavi poseban brod za prijevoz kontenera na toj liniji. Već smo spomenuli da je brod RADNIK bio prvi brod Jugolinije koji je pristao u lukama SAD-a. Ali njegovo pristajanje u luci New York, kako smo već naglasili, nema značenje otvaranja redovite nije. Prvi brod čije je pristajanje u New Yorku imalo značenje otvaranja i uspostavljanja redovite linije bio je brod TOPUSKO.

On je, budući da je bio temeljito popravljen, — još bolje rekonstruiran — u brodogradilištu »Uljanik«, otplovio na svoje prvo prekooceansko putovanje (kao brod Jugolinije) dana 26. XII. 1948. U New York je stigao 4. II. 1949. Usputno je pristao u lukama Djidjelli, Gibraltar, a na povratnom putovanju i na otoku Malti. U Split je stigao 7. III. 1949, a u Rijeku 10. III. 1949. Prevozio je teret i putnike — 23 putnika. Taj je brod još dva puta putovao na toj liniji u 1949. Otvaranje i uspostavljanje te linije potvrdio je brod HRVATSKA. Otplovio je na svoje prvo putovanje (kao brod Jugolinije) iz Rijeke 22. IX 1949, u Ewerglades je stigao 21. X. 1949, u Philadelphiju 30. X. 1949, a u New York 4. XI. 1949. Na polasku je pristao i u Gibraltaru, a na povratku u Casa-blanci, Palermu i Trstu, a u Rijeku je stigao 7. XII. 1949. Od svoga prvog putovanja taj je brod plovio na toj liniji zajedno s brodovima SRBIJA, SLOVENIJA, MAKEDONIJA i CRNA GORA sve dok nije prešao na liniju Jadran—Daleki istok. Svih tih pet brodova prevozilo je i putnike. HRVATSKA je imala mjesta za 60 putnika, SRBIJA za 40, a ostali za 12 putnika. Svih pet brodova dugo je bilo kičmom te pruge, ali i povremeno su »ubacivani« i drugi brodovi na tu liniju. Tako su brodovi RIJEKA i ZAGREB imali jedno putovanje u 1950, brod KORNAT u 1951. dva putovanja, ROMANIJA nekoliko putovanja u 1953, AVALA u 1953, a BEOGRAD, DUBROVNIK i KOSMAJ u 1956. godini.

Zatvaranje Sueskog kanala koncem 1956. prouzrokovalo je promjenu plovidbe brodova i na toj liniji. S te se linije povlači najprije brod SRBIJA, a zatim CRNA GORA i MAKEDONIJA da bi prešli na liniju Dalekog istoka. To zato što je zbog zatvaranja Sueza put na Daleki istok postao mnogo duži pa su trebali veći brodovi na liniji preko Sueza. Kad se ponovno otvorio Suez, brodovi Jugolinije malo pomalo dolaze na linije na kojima su plovili prije njegova zatvaranja. Tako se i brodovi SRBIJA, CRNA GORA i MAKEDONIJA ponovno vraćaju na liniju Jadran—Sjeverna Amerika i na njoj plove sve dok se na toj liniji nisu našli brodovi tipa VIŠEVICA i KRANJČEVIĆ. Ti brodovi potpuno istiskuju s te linije brodove koji su na njoj prije plovili.

Pruga je odmah na početku svoga otvaranja imala takmaca u brodovima Sjevernoameričkih Država, a i drugih brodarskih kompanija kojih brodovi plove na potezu New York—Sredozemno more. U 1959. pojavio se je i domaći takmac Jugoliniji. Splošna plovba otvorila je liniju Jadran—New York trim brodovima: BOHINJ, BOVEC i BLED. Tako je nastala paralelna jugoslavenska linija Jadran—Sjeverna Amerika. Jugolinija se protivila da Splošna plovba otvori paralelnu prugu navodeći da nema tereta na tom potezu za dvije jugoslavenske pruge. Društveni organi koji su o tome raspravljah, Udruženje brodara i Savezna privredna komora, zauzeli su gledište da otvaranje druge paralelne pruge na tom potezu nije ekonomski opravdano. Unatoč tome Splošna plovba se nije povukla. Državni je organ nastojao da se sklopi sporazum između Jugolinije i Splošne plovbe smatrajući da bi taj sporazum bio u duhu suradnje u privredi.

Suradnja među privrednim poduzećima, pa i integracija, mogla bi samo koristiti privredi. U smislu te politike u svibnju 1960. postignut je u Opatiji sporazum između Splošne plovbe i Jugolinije. Jugolinija i Splošna plovba sporazumjele su se da ce održavati zajedničku liniju — joint service —jer će zajednički rad pridobiti više tereta, pa će ga biti za sve jugoslavenske brodove koji plove na toj pruzi. Dogovoreno je da omjer brodova bude 2 :1 u korist Jugolinije. Plovilo je na liniji 6 brodova Jugolinije i 3 broda Splošne plovbe. Zajednička pruga trajala je do 14. VI. 1961. Tada je Jugolinija odlučila da poslovanje na toj liniji nastavi samostalno, tj. bez zajedničkog utvrđivanja reda plovidbe sa Splošnom plovbom. To je učinila zato jer su poslovni rezultati opovrgli argumente Splošne plovbe o korisnosti povećavanja brodova na toj pruzi.
Od toga datuma, pa do 8. V. 1962, održavaju Jugolinija i Splošna plovba svaka svoju prugu. U svibnju 1962. sklapa Jugolinija i Splošna plovba sporazum o suradnji na liniji Jadran—Južni Atlantik na bazi 50 : 50, a Splošna plovba povlači svoje brodove s pruge Jadran—Sjeverna Amerika.

Luke u kojima su brodovi pristajali, pošto je pruga dobila svoje čvrste obrise, nalaze se sjeverno od Hatterasa. To su luke Boston, New York, Baltimore i Philadelphia. Ali se događalo da su ti brodovi pristajali i u lukama ispod Hatterasa. Već smo vidjeli da je brod HRVATSKA na prvom putovanju pristao u luci južno od Hatterasa, a već na trećem putovanju i u luci New Orleans (u 1950. drugo putovanje). Ali za vrijeme zajedničkog održavanja linije sa Splošnom plovbom brodovi su pristajali u svim lukama do Savannaha. Pripajanjem Jugoliniji Kvarnerske plovidbe Jugolinija je dobila i liniju Jadran—Meksički zaljev. Brodovi tih linija surađuju, pa često jedini plove u luke druge linije. Razmak vremena između polazaka pojedinih brodova iz Rijeke mijenjao se prema broju brodova koliko ih je Jugolinija imala na liniji, a katkada su na to utjecale potrebe prijevoza. U početku otvaranja te linije polasci brodova iz Rijeke su svakih mjesec dana, a kasnije svakih 20 dana. Taj se razmak s vremenom smanjuje, dok se nije smanjio na svakih 10 dana. Danas je on redovit između pojedinih polazaka brodova na liniji, a ima ih ukupno 8 (4 tipa VIŠEVICA i 4 tipa KRALJEVICA).

Slika

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1574
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Jugolinija

Post broj:#13  PostPostao/la Fiuman » 18.12.2011, 18:32

M/b "August Cesarec", BRT 8.735, brzina 18,5, izgrađen 1967 u rijeci, nosivost 7.805t

Slika

M/b "Avala", BRT 3.172, brzina 17, izgrađen 1952. u Rijeci, nosivost 4.130t, 1971. prodana stranom vlasniku

Slika

M/b "Bakar", BRT 6.239, brzina 18, izgrađen 1969. u Monfalcone-u, nosivost 8.712t

(Slikano 1967 u luci La palmas)

Slika

M/b "Bratstvo", BRT 1.818, nosivost 2.337t, brod zajedno sa blizancem "BRATSTVO" 1971. prodan Jadroliniji Rijeka...

Slika

"BRATSTVO" slikan 1958.

Slika

M/b "Crikvenica

Slika

"CRIKVENICA" 1972. u Suezu

Slika

M/b "Crna Gora", BRT 5.824, brzina 16,5, izgrađen 1951. u Amsterdamu, nosivost 9.240t

Slika

M/b "Drežnica" BRT 4.964, brzina 17, izgrađen u Splitu 1963. nosivost 6.452t

Slika

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1574
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Jugolinija

Post broj:#14  PostPostao/la Fiuman » 18.12.2011, 18:36

M/b "Kostrena", BRT 7.377, brzina 18.5 izgrađen u Rijeci 1963. nosivost 10.495t

Slika

Slika

"KOSTRENA" u Suezu

Slika

M/b "Sarajevo" BRT 3.265, brzina 14, izgrađen Rijeci 1949. nosivost 3.920t

Slika

M/b "Triglav" BRT 3-383, brzina 16,5 izgrađen u Rijeci 1954. nosivost 4.880t

Slika

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1574
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Jugolinija

Post broj:#15  PostPostao/la Fiuman » 18.12.2011, 18:50

Express brodovi

Postojalo je 6 (7) expressa ali nisu svi isti:

Croatia*
Koper-kasnije promijenjen naziv u Dubrovnik Express
Jadran
Sarajevo*
Rijeka
Zagreb*

*-BRODOVI BLIZANCI

CROATIA EXPRESS (1992)

Brodogradilište: Uljanik, Pula; 397, Porinuće: 05.04.1992. dovršen: Prosinac 1992.

Porinuće u Uljaniku

Slika

Koper Express (1987)

Brodogradilište: Uljanik, Pula; 370, Porinuće: 11.04.1987., dovršen: Rujan 1987. Nosivost (DWT): 25.904t, Brzina: 20

Slika

Slika

Slika

Kao Dubrovnik Express u Felixstowe-u 1996.
Slika
Zadnja izmjena: Fiuman; 18.12.2011, 19:03; ukupno mijenjano 1 put/a.

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Pomorstvo

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 18 gostiju