Na poziv Bečkog dvora 1703. proučavao je Kvarnersku obalu tragajući za najpogodnijim položajem za buduću austrijsku ratnu mornaricu. Kao najpogodnije mjesto austrijskom caru je preporučio Bakar.
U tu svrhu trebalo je utvrditi ulaz u Bakarski zaljev- sagraditi utvrde.
Prema autoru Alanu Cooku (Alan H.Cook -(1922.-2004.) engleski fizičar i astrofizičar), izgleda da ih je vjerojatno bilo četiri dovršene od kamena na lokacijama prikazanim na karti ulaza u Bakarski zaljev i jedna nedovršena:
Dragutin Hirc piše u knjizi "Hrvatsko primorje" (1891.):
Najbolje je od Srščice (utvrde) sačuvana kula sa škuljama za topove, a nedaleko od nje i druga je zapuštena sgrada, ogradjena nekoć dugačkim zidom, a branila je ulaz u zaliev bakarski, koji se u staro doba lancem zatvarao.
Dalje Srščice otišlo je more u kraj i stvorilo liep zatonić Srščicu malu, obljubljeno pristanište tunolovaca
Malo dalje stoji »Bateria«, trokutna utvrda, na kojoj bijaše s jedne strane namješteno pet a s druge prama zalievu devet topova.
Jedina utvrda sačuvana do danas (jedva) je ona nasuprot Kraljevice na Sršćici.
ostaci topovske utvrde 1939. slika Iz teme Tune (tunolov) na Kvarneru
Danas je taj prostor u sklopu rafinerije Urinj i ostaci izgledaju ovako:
slike iz teme Kostrena