Volosko

[kobler]

Natjeralo me u potragu. Mislim da sam našao. Opet bezopasna vrsta: Golema psina (lat. Cetorhinus maximus). On nema bijeli trbuh. Ima pet škrga, zašiljen "nos", male zube (hrani se planktonom) i lutajuća je vrsta, koja se često drži obale i površine.
Da ima šest škrga, mogao bi biti i Glavonja. I on nema bijeli trbuh. Zovu ga i volonja sivac (lat. Hexanchus griseus) i najveća je riba Jadrana.

[Adamić]

Tako je, složio bi se s Koblerom da to nije ni kitopsina, niti velika bijela psina nego je to golema psina (lat. Cetorhinus maximus). Dakle sve priložene fotografije od dupina pa do zadnje slike predstavljaju golemu psinu.

golema psina.png (163.24 KiB) Pogledano 7360 puta

Najveća je trenutno druga živuća riba na svijetu poslije kitopsine. Hrani se filtriranjem vode, zato i ima velike škrge. Kozmopolitska je vrsta, što znači da ju možemo vidjeti po cijelom svijetu.
Zadnji dio peraje je lako upečatljiv (urezani trokut), što možemo vidjeti na prethodnim starim slikama.

[gost]

Zadnji dio peraje je lako upečatljiv (urezani trokut), što možemo vidjeti na prethodnim starim slikama.

Samnom očito nešto nije u redu . Možeš mi pojasniti na kojim se slikama to vidi?

[Adamić]

Da, naravno da mogu.
Mislio sam na ovo, slika sa stranice 2.

rep morski pas.jpg (42.43 KiB) Pogledano 7358 puta

No ne bi to uzimao, zdravo za gotovo, koliko morskih pasa ima , moguće je da više njih ima ovako ili nešto slično na repu.

[gost]

Ok. Hvala

[gost]

Razglednice Volosko

Volosko 1899..JPG (82.18 KiB) Pogledano 7342 puta

Volosko 1.JPG (93.04 KiB) Pogledano 7342 puta

Volosko 2.JPG (62.91 KiB) Pogledano 7342 puta

Volosko 3.JPG (110.89 KiB) Pogledano 7342 puta

Volosko 4.JPG (120.23 KiB) Pogledano 7342 puta

Volosko 5.JPG (116.62 KiB) Pogledano 7342 puta

Volosko 11.JPG (77.55 KiB) Pogledano 7342 puta

[Damir]

volosk.jpg (274.72 KiB) Pogledano 7321 puta

[Damir]

Preluk-autokamp prije cca 50 god.

1510906_10152714114053662_105610676_n.jpg (152.49 KiB) Pogledano 7298 puta

[Minak]

Drago mi je da sam pronašao vijest o mojoj obitelji u ovom forumu.
hvala
pozdravi
Giangiacomo Minak

[Adamić]

Zato i služi ovaj forum.

Hvala i tebi . Pozdrav!

[Adamić]

Volosca, tramvaj prometuje

Volosca tramvaj cca 1910 .jpg (263.88 KiB) Pogledano 7160 puta

[Vežičanka]

jahta Dražica

fotografija sa stranice Muzeja turizma, jahta Dražica ispred Voloskog:

Ova krasna jahta napravljena je 1902. godine u brodogradilištu Otavija Picinića u Malom Lošinju za grofa Alfreda Harracha, bogatog aristokrata i industrijalca češkog podrijetla. Grof Harrach posjedovao je vilu u Opatiji u kojoj je često boravio.
Jahtu je nazvao Dražica prema predjelu u Opatiji gdje je izgrađena vila Harrach.

više o obitelji Harrach https://poduckun.net/devet-bisera-opati ... a-harrach/

Matična luka jahte bilo je Volosko.
Dražica je bila drvena parna jahta dimenzija 37,6 x 5 x 3 m. Imala je 116 BT , 31 NT.
Parni stroj razvijao je 55 nominalnih i 280 indiciranih KS.

Od opatijskih vlasnika jahtu kupuje parobrodarsko društvo “Lovro Depolo i drug” iz Korčule 1916? godine.
To društvo je već prije, nakon osnivanja 1914., kupilo od likvidiranog društva “Korčulanska plovidba” parobrod Prvi, bivšu jahtu Deli.
Novi vlasnici koriste jahtu kao putničko-teretni brod i za prijevoz pošte između luka Korčule i Dubrovnika, tičući pritom mnoga otočna i priobalna mjesta.
1924., nedugo prije likvidacije, društvo prodaje svoj brod kompaniji Zaratina iz Zadra koja mu mijenja ime u Alma.
Nakon što Zaratina zajedno s par ostalih kompanija ulazi u sastav društva Adriatica, i brod Alma ulazi na kratko u to društvo. Međutim već iste godine brod je prodan u Trst, firmi Roberto Paolini & Attilio Preitano, a ime je promijenjeno u Amelia.
Pod talijanskim vlasnicima, brod još jednom mijenja ime u Friuli, prije nego je prodan u Albaniju Rassimu Hasanu Tufi. Nova luka je Drač, a novo ime Shqipnija.
Od 1935. jahta je opet u hrvatskim vodama. Novoosnovano društvo “Splitska obalna plovidba Avala” kupilo je brod i nazvalo ga Štrosmajer. Parobrod je vozio svaki dan između Splita, Kaštela i Trogira.
Organizirani su i brojni izleti u okolicu.
Parobrod je uključen i u vrlo zanimljivu turističku ponudu za vrijeme ljetne sezone koja se zvala “Ribarsko –turistička krstarenja”.
Turisti bi na brodu krstarili 12 dana, a za to vrijeme imali su priliku sudjelovati u ribolovu. Putnici su prisustvovali noćnom ribolovu na srdele i skuše, što je naročito za turiste iz unutrašnjosti bio zanimljiv doživljaj, tako da je interes bio velik.

Parobrod je potonuo u Kaštelanskom zaljevu u ožujku 1939. godine.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
slike te jahte imamo u ovoj temi - na ovoj strani, post br. 51, četvrta i peta slika, vidi se karakteristična krma i u postu br 21 ove teme
također kao istoimeni korčulanski parobrod u temi Mađarska lučka uprava u Rijeci, post br.19

[Vežičanka]

iz gornjeg posta:

jahta Dražica

....Od 1935. jahta je opet u hrvatskim vodama. Novoosnovano društvo “Splitska obalna plovidba Avala” kupilo je brod i nazvalo ga Štrosmajer. Parobrod je vozio svaki dan između Splita, Kaštela i Trogira.
Organizirani su i brojni izleti u okolicu.
Parobrod je uključen i u vrlo zanimljivu turističku ponudu za vrijeme ljetne sezone koja se zvala “Ribarsko –turistička krstarenja”.
Turisti bi na brodu krstarili 12 dana, a za to vrijeme imali su priliku sudjelovati u ribolovu. Putnici su prisustvovali noćnom ribolovu na srdele i skuše, što je naročito za turiste iz unutrašnjosti bio zanimljiv doživljaj, tako da je interes bio velik.

Parobrod je potonuo u Kaštelanskom zaljevu u ožujku 1939. godine.

Slike broda "Štrosmajer" su iz časopisa "Jadranska straža" 1937. godine:

Štrosmajer-1937.JPG (112.66 KiB) Pogledano 4435 puta

Štrosmajer-1937-1.JPG (119.72 KiB) Pogledano 4435 puta

[Adamić]

Volosca

[Adamić]

Volosko 1911.

Prepoznajem crno-žutu zastavu, koje su boje Monarhije. Vjerojatno je jedna i od Mađara pa onda i ostale. Ovo područje spadalo je pod Austrijancima.