Galebovi riječki

[mlaka5]

Općenito o galebovima...
Galebovi (porodica Laridae)

Galebovi su druževne dugokrile ptice koje žive svugdje u blizini mora, ali isto tako i pored jezera i rijeka. Premda imaju kožne plivaće opne između nožnih prstiju, ne spadaju u prave morske ptice i nikada se previše ne udaljavaju od obale, pa su kroz povijest pomorskih putovanja moreplovcima davali do znanja da su u blizini kopna. Vanjskim izgledom mužjak i ženka su vrlo slični. Gnijezde se u većim ili manjim kolonijama, na liticama ili ravnome tlu uz more i u unutrašnjosti. Većim vrstama treba 3 - 4 godine do potpune zrelosti.

Galebovi se velikom lakoćom prilagođavaju okolini i sami utječu na nju. Bučni su i agresivni, kradu plijen i jaja drugih ptica, čak napadaju mladunce svojih "rođaka", drugih galebova. Mnoge se vrste hrane ostacima hrane i otpacima, pa se često u velikom broju nalaze na deponijama smeća. U nekim zemljama galebovi su i zaštićeni, jer čiste plaže od svakovrsnog smeća.

Vrlo su proždrljivi i da bi došli do hrane katkad pokazuju veliku snalažljivost. Našavši školjku, galeb uzlijeće malo više i ispušta je da padne na stijenje. To ponavlja sve dok se školjka ne razbije.

Postoji više od 40 vrsta galebova. Svi se odlikuju dugim krilima, oštrim kljunom i kratkim, četvrtastim repom. Svi galebovi, počev od velikih morskih pa do onih najmanjih, vode kolonijalni način života. Naseljavaju se u velikim grupama, od nekoliko stotina do nekoliko desetina tisuća ptica. Gnijezdo grade na svakom prikladnom mjestu i od raznovrsnog materijala - trave, perja, grančica, komadića mreže, plastike i ostalog smeća. Ženka po pravilu snese 2 - 3 jaja na kojima i mužjak i ženka leže oko mjesec dana. Ukoliko se jajima nešto dogodi (pojedu ih drugi galebovi ili ih razbiju valovi), ženka će snijeti nova jaja. Ovo može uraditi 3 - 4 puta što doprinosi uspješnom preživljavanju ove ptičje vrste. Izleženi mladunci pokriveni su pjegavim perjem koje ih odlično maskira u gnijezdu u kojemu ostaju sve dok ne nauče letjeti. Za to ih vrijeme hrane roditelji. Međutim, zbog velike proždrljivosti od desetak ptića obično prežive samo dva najjača i najkrupnija.

U Europi je zabilježena 21 vrsta iz roda Larus (od toga u Hrvatskoj je zabilježeno 7 vrsta).

Vrste zabilježene u Hrvatskoj:

- sredozemni galeb Larus audouinii
stjenoviti otoci, niske obale; zimi uz pjeskovite obale ili na moru.

- burni galeb Larus canus
stjenovite, pješčane i šljunčane obale i otoci, također u unutrašnjosti uz slatke vode; zimi je raširen po obalama, estuarijima i poljodjelskim predjelima, često i u gradovima

- galeb klaukavac Larus cacchinans
najčešći veliki galeb ja jugu Europe; danas ga razdvajaju od srebrnastog galeba, budući da oblikuje zasebne kolonije u zoni preklapanja u zapadnoj Francuskoj

- tamnoleđi galeb Larus fuscus
stanište kao u srebrnastog, ali obično se gnijezdi na ravnome tlu, ponekad u zajedničkim kolonijama

- crnoglavi galeb Larus melanocephalus
gnijezdi se po travnatim močvarama i drugim ravnim terenima uz obalu; zimi se zadržava po priobalju

- mali galeb Larus minutus
jezera, močvare, cretovi; na prolazu po slatkim i obalnim vodama; zimi na moru

- riječni galeb Larus ridibundus
cretovi, močvare, jezerski otoci, dine, šljunkoviti predjeli; zimi po priobalju i ušćima, također je rasprostranjen u unutrašnjosti uz slatke vode i po poljodjeljskim površinama, niskim tratinama i ledinama; u sjeverozapadnoj Europi je tipična gradska ptica
Izvor: http://www.ciopa.hr/galebovi.htm

[Adamić]

GRAD POD OPSADOM KOLONIJE GALEBOVA MIJENJAJU NAČIN ŽIVOTA I GNIJEZDE SE NA KROVOVIMA ZGRADA
Stan na vrhu nebodera, fast food na Viševcu
Suvremeni galebovi rade isto što i suvremeni ljudi – pojednostavljuju si život. Umjesto da se trude i love ribu, lakše im je zajedriti na vjetru do deponija po besplatni obrok

561686.jpg (22.26 KiB) Pogledano 6273 puta

Nije to pojava »od jučer«, ali u posljednje vrijeme sve se češće može naići na gnijezdo galebova na krovovima riječkih zgrada. Naročito su to, izgleda, primijetili žitelji sušačkih zgrada i nebodera te pojavu pripisali radovima na terminalu Brajdica, koji su po njihovom sudu morali svojom bukom otjerati galebove s morske obale na krovove obližnjih kuća.
– Imamo na krovu kuće gnijezdo s jednim malim galebom, no to ne bi bio nikakav problem da zbog toga svake zore nemamo po 20-30 galebova na krovu koji kriče i prave nered. S druge strane, svjesni smo da se radi o zaštićenoj ptici i da ne bi smjeli ništa poduzimati – požalila nam se jedna obitelj sa Stuba Petra Kružića. No, iako se isprva činilo da se radi o banalnoj informaciji, koja zvuči više simpatično nego problematično, u razgovoru sa stručnjacima doznajemo vrlo zanimljive informacije o promjenama u ponašanju te naročito mjestima gniježđenja galebova.

Povećanje populacije

Ornitolog Andrej Radalj, inače suradnik i prstenovač Zavoda za ornitologiju u Zagrebu, kaže kako sve to skupa nema nikakve veze s Brajdicom i radovima na kontejnerskom terminalu, nego se pojava gniježđenja galebova na riječkim krovovima primjećuje već nekih četiri do pet godina.
– Ovakvo nešto se počelo bilježiti prvo u zapadnoj Istri prije 10-ak godina, a sada to već nalazimo i u nizu gradova uz more. Osnovni uzrok zbog koje se galeb klaukavac počeo gnijezditi po gradovima je generalno povećanje populacije ove vrste ptica, a to se pak dogodilo postupno zbog sve većeg broja otvorenih deponija. Naime, galeb se hrani svježom ribom, ali on je i strvinar te se pored ostalog hrani ostacima ljudske hrane koja im je na otvorenim smetlištima poput Viševca, Sovjaka, Osojnice i sličnih mjesta stalno dostupna – pojašnjava Radalj. Tradicionalno na području Primorsko-goranske županije galebovi su se gnijezdili na otoku Zeču između Krka i Senja koji je nenaseljen, jer ova ptica uvijek bira mjesta na kojima je minimalan rizik od grabežljivaca i na kojima im je gnijezdo s ptićima sigurno. Gnijezde se kako i žive – kolonijalno, dakle u skupini.

Ima ih i na Jakuševcu

No, otkako je dostupne hrane (čitaj ljudskog organskog smeća), sve više na otvorenim površinama, sve je više i galebova koji su se očito zbog sada prenapučenih tradicionalnih gnijezdilišta priučili i životu u gradu, gdje su puste i sigurne otočiće zamijenili riječkim neboderima i zgradama – grabežljivaca također nema, a hrana im je relativno blizu. Zapravo, kada se malo bolje razmisli, suvremeni galebovi rade isto što i suvremeni ljudi – pojednostavljuju si život. Tako umjesto da se trude oko hrane, pribjegavaju široko dostupnoj varijanti oko koje nema puno muke, jer je od ribolova ipak lakše zajedriti na vjetru u smjeru smrada deponija i skočiti na besplatni »fast food«!
– Na području istočnog dijela Rijeke galebovi u manjem broju dočekuju i otpatke hrane u Mrtvom kanalu, iako ih se glavnina hrani na Viševcu i drugim deponijima oko kojih neprekidno kruže. No, nije to slučaj samo s odlagalištima u riječkoj okolici. Svakodnevno, naime, na deponiju na zagrebačkom Jakuševcu možete vidjeti oko tisuću galebova koji se tamo hrane, iako tamo nema mora – iznosi zanimljivost Radalj.

Velike migracije

Štoviše, od kada se prstenuju galebovi s naših područja, a za koje se mislilo da obitavaju isključivo na području uz obalu, doznalo se kako su njihove migracije vrlo velike, jer nakon što polete iz gnijezda, odlaze tisuće kilometara daleko na sjever Europe te se uoči svoje spolne zrelosti vraćaju u naše krajeve kako bi pronašli životnog partnera. »Naši« su galebovi viđeni u zemljama poput Belgije, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Švedske, Češke i drugdje.
– Galeb je zaštićena ptica i ne bi se smjelo poduzimati ništa protiv njih, ali njihova bi se prekobrojna populacija vrlo brzo prirodno smanjila kada bi se osigurala znatno bolja sanacija otpada na deponijima i kada bi ostaci hrane bili manje dostupni – zaključuje Radalj.

Vrapci u trgovačkim centrima

Jedan od primjera u kojima se se ptice prilagodile modernim tekovinama cvilizacije su i prave invazije vrabaca na trgovačke centre, gdje ulaze kroz razne otvore i cvrkuću po visokim policama, nišama i žicama. Ove ptice također spadaju u zaštićene vrste, a ornitolozi svjedoče kako u trgovinama znaju kljunom probijati vrećice s rižom, brašnom i sličnim namirnicama, jer ovdje, logično, i dolaze zbog hrane. Najpoznatiji primjer s riječkog područja je onaj u trgovini Bille na Škurinjama te u Plodinama u Kostreni.
– Uglavnom vrapci ulaze kroz vrata skladišta dok traje istovar robe, a iako nam ne rade štetu, njihovo prisustvo nam ne odgovara zbog sanitarnih uvjeta. Pokušali smo ih otjerati putem uređaja koji proizvodi za njih navodno neugodan zvuk visokih frekvencija, ali to se ispostavilo posve neučinkovito. Jedino što ih uspjeva otjerati na neko vrijeme je sokol, zbog čega svako toliko pozivamo sokolara – doznajemo u Plodinama.

O golubovima nitko ne brine

Golub je uz vrapca najstariji stanovnik gradova među ptičjim rodom, a čini se da u posljednje vrijeme u galebu dobiva opasnog suparnika po pitanju stanovanja. Ipak, galeb je za goluba opasniji u pravom smislu te riječi, jer galebovi znaju napasti i ubiti goluba, što im uz smeće u gradu predstavlja dodatni izvor hrane. U kontekstu cijele priče o pticama u gradu zanimalo nas je koliko se uopće kod nas vodi briga o populaciji gradskih golubova, koliko se ona kontrolira i prati, jer je organski otpad uz urbane sredine i njihov izvor hrane, a poznato je da opravdano nose nadimak »letećeg štakora« te mogu prenositi bolesti.
– Svjetska praksa kontracepcije golubova putem sredstava koja se stavljaju u vodu koja im je dostupna za piće kod nas se ne primjenjuje – svjedoči Radalj. Drugim riječima, izgleda da o golubovima nitko ne brine.

Iva VLAŠIMSKY

----------------------------------------------------------------
Meni isto pokraj kuće na krov znaju doći. Ajme užas, kad počnu kreštati i ispuštat izmet leteći iznad tog mjesta sve zbog starih baba koji ih hrane. Jedna im daje hranu na pozor a druga baca s nebodera na krov hranu.

[gost]

galeb.gif (47.46 KiB) Pogledano 6273 puta

Galeb koji obitava u našim krajevima

Galeb klaukavac – zaštićena vrsta ptice
Malo je poznato da je galeb klaukavac u Republici Hrvatskoj zakonom zaštićena vrsta ptice. Zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta ptica (Aves), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94). Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Dapače, iako galeb klaukavac nije rijetka, a niti posebno ugrožena vrsta, zabranjena je svaka radnja kojom ga se ometa i uznemiruje u njegovom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje. Za svaku prouzročenu štetu nedopuštenim radnjama u odnosu na ovu zaštićenu životinjsku vrstu, a prema članku 1. Pravilnika o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama utvrđena je kazna u visini od 1.600,00 Kn.

Sve do nedavno se smatralo da je galeb klaukavac zapravo podvrsta jedne druge vrste galeba, srebrnastog galeba (Larus argentatus ssp. cachinnans) kojemu je izgledom i ponašanjem vrlo sličan. Međutim, prema sadašnjim saznanjima klaukavac predstavlja zasebnu vrstu budući da oblikuje odvojene kolonije u zoni preklapanja u zapadnoj Francuskoj. Ova je spoznaja kasnije potvrđena i DNA analizom, prema kojoj se pokazalo da je srodniji tamnoleđem galebu (Larus fuscus).

Podvrste
U okviru ove vrste opisano je nekoliko podvrsta; tipična podvrsta ssp. cachinnans koja naseljava područja oko Crnog Mora, ssp. michahellis Sredozemlje do zapadne Francuske i Maroka, ssp. atlantis na Azorima, Madeiri i Kanarskim otocima, te ssp. mongolicus u središnjoj Aziji koji poduzima kretnje do obala Kine i Indije.

Vanjski izgled
Pripada skupini velikih galebova i najveći je veliki galeb juga Europe. Svojim izgledom i ponašanjem je vrlo sličan srebrnastom galebu, od kojega se razlikuje u nekoliko detalja; žućim nogama, sivkastožutim okom, cinober očnim prstenom, izražajnije žutim kljunom s većom crvenom mrljom, tamnijim primarnim perima i tamnije sivim leđima. Zimi ili nema ili ima malo i to svijetlijih pruga na glavi, a također ima manje bijele mrlje i više tamnih na vanjskoj strani primarnih letnih pera. Ptice u zimskom ruhu imaju sivkaste šare po glavi, primarna letna pera u nedoraslih su obično jednolično tamna.

Izgled tijela i oblik krila
Klaukavac je velika i robusna ptica, relativno širokog prsnog koša, noge su relativno široko razmaknute, noge i stopala s plivaćom kožicom su jarkožute boje, vidljive i sa veće udaljenosti. Krila su u letu široko postavljena.
Veličina: 56 – 68 cm, 800 - 1500 g težine, raspon krila 140 - 150 cm.
Glasanje: zvuči kao: ''kija-kija-kija-kijau-kijau'

Prehrana
Hrani se vrlo različitom hranom; ribom, raznim morskim beskralješnjacima, malim sisavcima (glodavci), raznim otpacima, jajima ptica i sl. Vrlo su proždrljivi i nasrtljivi i često međusobno kradu pronađenu hranu, naročito kada ribarski brodovi čiste mreže i bacaju ribu u more. Hranu traže i po plitkim plimnim obalama, a mogu malo zaroniti pod vodu. U potrazi za plijenom često slijede brodove i sakupljaju otpatke za njima.

Gniježđenje
Gnijezde se od ožujka (kod nas od travnja do lipnja) i tom prilikom formiraju kolonije i do 8.000 parova. Gnijezda grade na tlu, bliže vegetaciji ili čak i ispod ili unutar grmlja, ponekad i na golom kamenu. Gnijezda su jednostavno građena, uglavnom od okolne vegetacije, perja, raznih naplavina koje samo naslažu uokolo, a često ga oblažu i suhim stabljikama morskih cvjetnica ili talusima algi. Leže 3 – 4 jaja vrlo varijabilne boje i šara (zelenkasta, smeđa ili siva), inkubacija 26 – 30 dana, mladi opernate za 5 - 6 tjedana.

Rasprostranjenost i kretnje
Ima relativno široki areal rasprostranjenosti; u Europi je kao stanarica uglavnom prisutna u Mediteranu, dok se kao ljetna gnjezdarica nalazi oko Kavkaza i u južnom Sibiru. Ove istočne populacije uglavnom sele prema Mongoliji i obalnim dijelovima Kine I Indije, dok su populacije u ostalim krajevima svijeta uglavnom teritorijalne i zadržavaju se na istom prostoru ili poduzimaju kratke lokalne migracije (slika areala rasprostranjenosti).
Tako ptice s Balkanskog poluotoka lokalno znaju doći i do Dunava, populacije iz Francuske i Španjolske kreću se prema Atlantiku i ostalom Sredozemlju, dok se one iz sjeverne Afrike raspršuju po Sredozemlju. U novije vrijeme značajan broj ptica koje se gnijezde na jugozapadu Europe i Mediteranu poduzimaju kretnje na sjever nakon gniježđenja, tako da dio njih provode zimu na jugoistoku Engleske i na južnoj obali Sjevernog mora.
Radi pouzdanijeg praćenja kretanja galebova vrši se prstenovanje njihovih mladunaca. Prstenovanje mladunaca galeba klaukavca na Mrkanu i Bobari se naročito intenzivno provodilo 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća kada je prstenovano nekoliko tisuća jedinki. Galebovi prstenovani na ovim otocima raspršuju se na sve strane. Većina se uglavnom zadržava u okolici ili se kreću duž naše obale, ali pojedini poduzimaju i dalje kretnje. Tako su zabilježeni nalazi na talijanskoj obali (Manfredonia, 248 km udaljenosti; Taranto 276 km), u Rumunjskoj (503 km), Mađarskoj (740 km) i Nizozemskoj (1512 km) (Štromar, 1965).

[Adamić]

Zasad koliko mi je poznato samo galeb klaukavac obitava u Rijeci! Da bi bilo jasno o kojem galebu se radi evo i fotografije. No ako vidite neku drugačiju vrstu slobodno ju dokumentirajte i stavite ovdje.

24.1.2013.

Galeb klaukavac.jpg (123.94 KiB) Pogledano 6277 puta

Galeb klaukavac je postao sastavni dio našeg grada. Kad pomislimo na Rijeku, među prvim asocijacijama koje nas odmah asociraju na grad je upravo taj "naš riječki" galeb.
Najveći dio godine boravi u blizini mora, gdje se zadržava po lukama,obali i krovovima zgrada. Uvijek je čest na mjestima gdje je u mogućnosti jednostavno doći do hrane (škole i smetlišta). Na kontejnerskom terminalu Brajdica se mogu naći u velikom broju.

Galeb klaukavac mladi (2).jpg (139.74 KiB) Pogledano 6277 puta

A ovo je mladi galeb.

Kad vidite galeba da nisko leti, to znači da bi mogla kiša!

[Adamić]

a ovo su mali klinci i njih je roda donijela !

Uz gat Karoline, uživali su u gradskom ispustu zajedno sa ciplama.

Zanimljivo da ih se uvijek može vidjeti bez starijih galebova, nešto kao ljudi. Mlađi se druže s mlađima sa svojim vršnjacima a stariji sa starijima.

[gost]

Evo i mojih galebova snimljenih neki dan. Familija sa Rječine.

Galebovi1_zpsc9ceae41.jpg (111.61 KiB) Pogledano 6060 puta

I zaigrana ekipa sa mrtvog kanala

Galebovi2_zpsb440dc80.jpg (183.34 KiB) Pogledano 6060 puta

koju gleda ekipa golubova.

Galebovi3_zps18024876.jpg (202.04 KiB) Pogledano 6216 puta

[Adamić]

Ode nekome barka... : )Kako je smiješna ova zadnja fotka! Dvije pernate ekipe ha,ha....

P.s. U zadnjih par dana samo se pratimo... ,ja sam danas baš bio tu...

[Vežičanka]

Ovi mali galebovi na slici Adamića i Ilirije sa crnom mrljom iza oka su riječni galebovi. Gnijezde se u kontinentalnoj Hrvatskoj a na Jadranu prezimljavaju.
Sa ove stranice http://www.podvodni.hr/more/ekologija/4 ... vi-jadrana

"Na kraju, kao treća gnjezdarica Hrvatske, dolazi riječni galeb (Larus ridibundus). Ova vrsta zastupljena je sa 3000-4000 gnjezdećih parova, ali samo u kontinentalnom dijelu Hrvatske, po velikim Slavonskim šaranskim ribnjačarstvima. Ljeti tijekom postgnijezdeće disperzije, jeseni, zime i ranog proljeća prije sezone parenja, vrlo su česti kao zimovalice na Jadranu. Vrlo su prepoznatljivi. Naspram prethodne dvije vrste vidljivo su manji, veličine 34-37 cm i rasponom krila 100-110 cm. Tijekom gnježđenja imaju čokoladno tamno smeđu glavu samo do zatiljka (uglavnom, ukoliko nisu jako blizu izgleda kao crna), a tijekom zime to obojenje im nestaje i glava im postaje bijela sa crnom točkom iza oka. Jedini je gnjezdeći galeb u regiji koji ima vidljivu bijelu plohu na prednjem dijelu krila, bez bijelih mrlja na crnim završecima. Kljun i noge su crveni. Mlade ptice su gusto ispjegane u smeđoj boji. Ishrana mu je vrlo raznovrsna i uglavnom ovisi o dobu godine i prilikama. Najčešći plijen su mu raznorazni kukci, školjke, račići i sitna riba, ali samo ona koja živi i može se uloviti blizu površine. Također ne prezaju niti od smeća niti od strvine, pa se tako rado zadržava u blizini smetlišta, klaonica ili postrojenja za preradu ribe. Rado jede i raznoliku hranu biljnog porijekla (voće i povrće). U vrijema gnježđenja radijus kretanja ptica u potrazi za hranom oko kolonije je uglavnom 12-30, a ponekad i do 40 km. Kod nas se ne prstenuju u dovoljnom broju, ali postoji puno podataka o pticama iz većine sjevernih Europskih zemalja, a viđenim kod nas."

Ovo je moja slika slikana danas na Rječini. Vidi se koliko je mladi galeb klaukavac veći od riječnog galeba:

Mladi galeb klaukavac i riječni galeb

IMG_1730 - Copy.JPG (260.72 KiB) Pogledano 6199 puta

[Adamić]

Tako je!

Kljun i noge su crveni.

No pazite sad ovo.

rijecni galeb.jpg (112.21 KiB) Pogledano 6195 puta

Dakle ovo je riječni galeb - crvene nožice i kljun bez problema nam kažu o kojoj vrsti bi se trebalo raditi.

No pogledajte ove mališane...na Riječkom terminalu...

IMG_2670.jpg (155.49 KiB) Pogledano 6195 puta

CSI-RI će uvećat prikaz!

Mislim da je ovaj 4 po redu prstenovan, no nešto drugo me zanima , a to je da nemaju svi crvene nožice na ogradi. No po strukturi tijela odgovaraju jedni drugima!

[Vežičanka]

Izgleda da je četvrti po redu zaista prstenovan.
Što se tiče nožica nekako mi se čini po slici da više narančaste imaju mladi koji još imaju pokoju smeđu mrlju jer su i oni kao i klaukavci kao mladi smeđe ispjegani.

[Adamić]

Eto danas na istom mjestu ,uhvaćen je zanimljiv Surf 'n' Fries kadar.

Surf 'n' Fries Rijeka.jpg (407.48 KiB) Pogledano 6160 puta

[Vežičanka]

Zamirisali su mu krumpirići.

[Adamić]

zamirisao im je i štakor , galebovi su poznati kao veliki proždrljivci , uklanjači hrane.

IMG_8847.jpg (224.42 KiB) Pogledano 6059 puta

Osim što se hrane otpacima hrane u Mrtvom kanalu na meniju dana, tjedna ili mjeseca ovisno o sreći da ih pronađu, zna se naći i prava mesnata poslastica.

IMG_8857.jpg (245.29 KiB) Pogledano 6059 puta

[mlaka5]

..elegancija u letu

w8xste.jpg (149.65 KiB) Pogledano 6032 puta

2v1q0w3.jpg (30.43 KiB) Pogledano 6032 puta

[Adamić]